Image default
DNEVNI

Predsjedništvo BiH u Bruxellesu: Što pozitivnog imaju za izvijestiti?

SARAJEVO – Članovi Predsjedništva BiH sutra će boraviti u službenom posjetu Bruxellesu, gdje će se sastati s nekolicinom dužnosnika EU-a. Konkretne teme zvanično nisu objavljene, ali se zna da će biti riječi o mogućnosti ubrzanja europskog puta zemlje. Hoće li Predsjedništvo BiH ovaj put imati jedinstven stav i medijski nastup, ili ćemo, ponovo, svjedočiti scenariju “nitko ni s kim”, komentirala je ovim povodom uoči sastanaka BHRT.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović najavioje ranije da će biti zatraženo da BiH dobije status kandidata za članstvo u EU najkasnije koncem ove godine ili, eventualno, narednog proljeća, dok je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kazao da će europske sugovornike pokušati upoznati s razvojem situacije u zemlji.

Raštimani orkestar

Manje trio a više raštimani orkestar, tako, cijene analitičari, djeluje zajednički nastup članova Predsjedništva BiH unutar i van zemlje. I epitet “zajednički”, kažu, slobodno se može izostaviti, jer čak i pred europskim predstavnicima svatko vodi svoju politiku, ili, kako najčešće biva, Dodik stoji na jednoj, a Džaferović i Komšić na drugoj strani. Tako politička analitičarka Tanja Topić za BHRT kaže kako ne zna čime bi nas tri člana Predsjedništva BiH mogla iznenaditi, jedino ako bi nastavili, prenijeli, ponijeli sobom svađe i animozitete koje ispoljavaju svakodnevno u BiH. Što se tiče rezultata koje se valorizira u Bruxellesu, oni nemaju što ponijeti, konstatira Topić.

Igor Davidović, bivši veleposlanik BiH pri EU, ukazuje za BHRT da vanjska politika BiH formalno i oficijelno postoji, ali i da je njeno djelovanje odraz cijelog stanja u BiH. “Praktično, pitanje glasi postoji li jedinstvena vanjska politika BiH ili je to trokomponentna vanjska politika, imamo li jednu vanjsku službu koju čine tri komponente ili te tri komponente ugrađuju svoj vanjskopolitički stav u nešto što je artikulirani diplomatski stav BiH”, pojašnjava Davidović. Prisjetivši se perioda dok je bio veleposlanik BiH pri EU, Davidović navodi da je i tada bio izazov usuglasiti neusuglašene stavove bh. političara. “Briselki dani su bili opterećeni činjenicom da su pregovori s EU-om zaustavljeni, da su unutarnje napetosti u BiH eskalirale, zbog čega do danas nismo dobili status zemlje-kandidata”, ističe Davidović.

Govoreći o putu zemlje ka EU, on kaže da bismo željeli biti dijelom EU-a a kakav je stvarni horizont na kojem nas EU vidi znamo kroz njena izvješća. “Još jednom će nas upozoriti zašto nas vide baš tako, kao jednu zajednicu u kojoj, prije svega, ne postoji vladavina prava”, upozorava Davidović i dodaje kako se na Zapadu smatra nepristojnim nekome stalno ponavljati “Nema ga ni potrebe iz godine u godinu ponavljati ako u stvarnosti ništa ne realizirate”, jasan je Davidović koji konstatira da se u Bruxelles ne nosi neki politički sporazum za koji se ne zna hoće li biti ostvaren. “Tamo se odlazi kada imate cjelokupni paket izvedenih reformi sa zahtjevom. Dolazimo u goste, ali ne na ručak, već tražiti kandidatski status kako bismo taj proces nastavili. Bruxelles bi trebao u toj varijanti priznati izvršenu reformu, eventualno dati neke nove uvjete kako bismo dobili status zemlje kandidata koja će pregovarati”, rekao je Davidović uz opasku da smo svi zamoreni stalnim uvjetima, stalnim zahtjevima, stalnim očekivanjima koja se ne ispunjava, pa će se Predsjedništvo ovaj put, možda, pohvaliti nekim događajem koji su uradili u Mostaru. Svakako će se, dodao je, pohvaliti ispunjavanjem jednog od prioriteta iz Mišljenja EK-a za članstvo u EU a to je usvajanje Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina. Dobrih vijesti, pak, neće biti kada su u pitanju neki od 14 priortieta poput usvajanja novog zakona o VSTV BiH, reforme Ustavnog suda BiH, provedba presuda Europskog suda za ljudska prava….

No, iz Direkcije za europske integracije (DEI) BiH navode da ova godina i nije bila tako loša.

Edin Dilberović, direktor DEI-ja, navodi da se neke prioritete ispunjava dok su neki su već ispunjeni.

Ćerimagić: Bruxelles zanima realizacija 14 preporuka Europske komisije

Adi Ćerimagić, analitičar Europske inicijative za stabilnost (ESI), istaknuo je za N1 da je ono što zanima Bruxelles realizacija 14 preporuka Europske komisije, objavljenih u svibnju. “Ovaj posjet dolazi u vrijeme kada BiH ima najviše urađenih stvari: od Strategije javne uprave, revidirane Strategije za ratne zločine, održavanju izbora u Mostaru… U ovom trenutku, čini se da Predsjedništvo ima mnogo argumenata u svojim rukama i moglo bi od Europske komisije tražiti preporuku za kandidatski status. Ali, ono postoji strah da će se desiti ono što se uobičajeno dešava a to je da će članovi Predsjedništva nakon uvodnih finih riječi preći na međusobno tužakanje i objasniti predstavnicima EU-a zašto BiH nije spremna za kandidatski status“, dodaje Ćerimagić i napominje da je, u pogledu mogućnosti da BiH dobije kandidatski status do kraja ove godine, prvi korak koji slijedi preporuka EK-a za kanidatski status, a onda je na članicama EU-a da odluče je li BiH spremna za to. “U slučaju BiH, proces će biit duži zato što je nastup bh. političara i bh. vlasti razjedinjen i svodi se na međusobno tužakanje kada borave u EU, tako da će to smanjiti mogućnost BiH, ne samo da dobije kandidatski status, već i prvi korak – dobivanje preporuke za kandidatski status“, ocjenjuje sugovornik N1 i obrazlaže da u Bruxellesu i zemljama-članicama EU-a smatraju da je 14 prioriteta jedna velika agenda za BiH, koja ima ‘svega za svakoga’. Smatraju i da je svaka inicijativa koja ide u pravcu stvaranja atmosfere koja će omogućiti specijalnom predstavniku EU-a u Sarajevu i drugim diplomatima da naprave napredak u BiH u pogledu tih 14 preporuka dobrodošla. Ovaj analitičar ESI-ja napominje i da se o diplomatskim aktivnostima u Hrvatskoj gleda s dozom opreza zbog povijesnih odnosa dvaju zemalja. “Bez jednih, drugih, trećih, četvrtih neće biti moguć dogovor, ali u Bruxellesu znaju da je teško osigurati takvu većinu, osobito kada su u pitanju ustavne promjene ili izmjena Izbornog zakona. Inicijativu Hrvatske će se cijeniti kao pozitivnu ako ne favorizira jednu ili drugu stranu“, zaključio je.

Protokol posjeta

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik i Željko Komšić sastat će se u Bruxellesu s predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Marijom Sassolijem, nakon čega će uslijediti radni ručak s povjerenikom EU-a za politiku susjedstva i pregovore o proširenju OliveromVarhelyjem. U poslijepodnevnim satima, članovi Predsjedništva BiH susrest će se i s potpredsjednikom Europskog povjerenstva i s visokim predstavnikom za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josephom Borrellom.

VEZANO

Von der Leyen: moguće pokretanje postupka protiv Njemačke

urednik

KOMŠIĆ: Bez SDA, nema usvajanja ucjenjivačkih zahtjeva HDZ-a BiH

urednik

Dodik protiv nametanja zakona o zabrani negiranja genocida

urednik