Image default
EU

Jačanje i povezivanje Zapadnog Balkana na putu ka EU

PIŠE: Olivér Várhelyi, komesar EU za susjedstvo i proširenje

Beograd, Podgorica, Priština, Sarajevo, Skoplje, Tirana. Šest glavnih gradova Zapadnog Balkana, u srcu Evrope, ali putovanje i trgovina između njih i drugih glavnih gradova Evrope traje dvostruko duže nego između gradova koji su puno udaljeniji. A ipak, povezanost je ključna: za živote ljudi, za preduzeća i za ekonomije regiona, još i više sada kada moramo pojačati oporavak nakon pandemije COVID-19. Štaviše, jaz u ekonomskom razvoju između regiona i EU mora se što prije zatvoriti, što će također ubrzati proces integracije ovih zemalja u EU.

To su glavni razlozi zbog kojih je Evropska komisija ove sedmice predstavila opsežni Ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan. Planom se predviđa mobiliziranje do 9 milijardi eura sredstava za vodeće investicije u oblastima transporta, energetike, te zelene i digitalne tranzicije, kako bi se ostvario dugoročni rast i kreirala nova radna mjesta. Pored toga, cilj Plana je povećati investicijski kapacitet regiona zahvaljujući novom Garantnom instrumentu za Zapadni Balkan, s ambicijom da se privuku investicije u vrijednosti do 20 milijardi eura.

Potreban nam je Zapadni Balkan koji je bolje povezan, bilo cestom ili željeznicom između glavnih gradova ili s Evropskom unijom, ili putem ultrabrzog širokopojasnog interneta. Čvrsto vjerujem da će to pomoći u uspostavljanju jake tržišne ekonomije kroz snažan i direktan poticaj trgovini i ulaganjima. Našu saradnju nudimo i u stvaranju ekonomije koja je utemeljena na znanju, i to kroz pomoć malim i srednjim preduzećima, novoosnovanim preduzećima i industrijama za istraživanje i razvoj. Ove ekonomije također trebaju raditi za ljude: mora se riješiti neusklađenost između ponude vještina i potreba tržišta rada, a odljev mozgova mora se pretvoriti u cirkulisanje mozgova, posebno kada je riječ o  mladima.

Planom se također pokreće Zelena agenda za Zapadni Balkan. Zelena i digitalna tranzicija prioriteti su EU za njen vlastiti oporavak, a želimo podržati i region, u skladu s realnostima na terenu, da radi na rješavanju problema zagađenja istovremeno stvarajući održive poslovne prilike u svim ekonomijama. Snažan fokus će biti na dekarbonizaciji, čistoj energiji, čišćem okolišu i digitalnoj transformaciji, uključujući uvođenje ultrabrze širokopojasne mreže.

U bržem prelasku sa ugljena, uz obnovljive izvore energije, od presudne je važnosti prijelazna uloga plina. Postupno ukidanje upotrebe ugljena moglo bi u velikoj mjeri brzo smanjiti postojeći rizik po javno zdravlje. Naša želja je da na Zapadni Balkan dovedemo protok plina kako bismo stvorili raznolikost i smanjili ovisnosti, dok bi se na toj osnovi mogla graditi dugoročna klimatski neutralna rješenja poput upotrebe vodika.

Međunarodne finansijske institucije spremne su podržati naš ambiciozni plan. Ova će podrška biti presudna za maksimalno unapređenje ogromnog potencijala regiona, kako bi se osigurale najveće koristi za građane i ekonomije.

Kroz Ekonomski i investicijski plan, Evropska komisija također želi ojačati regionalnu dimenziju naše saradnje. Regionalna ekonomska integracija između šest partnera ne predstavlja zaobilaznicu na evropskom putu, već direktnu ekonomsku šansu za generiranje rasta, prevazilaženje ekonomske krize izazvane COVID-om, modernizaciju privrede u skladu s prioritetima EU i približavanje unutrašnjem tržištu EU.

Ekonomski i investicijski plan paralelno prati reforme. Reforme, posebno u oblasti vladavine prava, i dalje su u središtu procesa proširenja, a također su potrebne kao podrška ovom Planu, imajući u vidu da povećavaju poslovno povjerenje i stvaraju bolju investicijsku klimu.

Zajedno s Planom, Komisija je također usvojila Paket proširenja za 2020. godinu, ocjenjujući temeljne reforme koje su u toku na Zapadnom Balkanu, te iznoseći preporuke i smjernice o narednim koracima za naše partnere. Njihova dinamična provedba ne samo da će donijeti dugotrajne rezultate, već će ubrzati napredak na putu ka EU.

Budućnost Zapadnog Balkana je u Evropskoj uniji. Od prvog dana mandata ove Komisije, jedna stvar je vrlo jasna: region je za nas ključni prioritet. Neumorno radimo na što bržem približavanju regiona EU, slijedeći tri cilja: ponovno jačanje procesa proširenja, otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom i ubrzavanje ekonomske konvergencije sa EU.

U pogledu prva dva cilja, poduzeti su značajni iskoraci, s revidiranom metodologijom proširenja i odlukom država članica EU da otvore pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, za šta je revidirani prijedlog metodologije postavio temelj. Time se pokazalo da EU stoji uz svoje partnere i ispunjava svoja obećanja.

Također smo bili uz region tokom izbijanja COVID-19, pružajući neophodnu i daleko najveću podršku, uključujući hitnu medicinsku pomoć i finansijski paket od 3,3 milijarde eura za rješavanje direktnih posljedica pandemije.

Novi Plan je treći stub mog pristupa. Njime će se ne samo podržati dugoročniji socioekonomski oporavak regiona i konvergencija s EU, već i povećati unutarregionalna saradnja i trgovina te osloboditi neiskorišteni ekonomski potencijal regiona. Što je najvažnije, konsolidirat će region kao investicijsko odredište za evropska preduzeća i staviti ga na mapu investitora koji žele smanjiti udaljenost do tržišta EU i diverzificirati ponudu.

Ove sedmice putujem na Zapadni Balkan kako bih našim partnerima lično i direktno predstavio novi Ekonomski i investicijski plan, kao i godišnje procjene. Nadam se da ću dobiti podršku za provedbu Plana, kao i jasno opredjeljenje za reforme i saradnju. Radićemo na tome zajedno, s ciljem stvaranja novog ekonomskog i socijalnog okruženja već u narednih pet godina.

VEZANO

TURSKA: GARANT DEMOKRACIJE I STABILNOSTI

urednik

Kako smo dopustili da stvarnost i istinu zamjene bajke?

urednik

Çavuşoğlu: ‘Naš izbor na istočnom Mediteranu je diplomacija bez preduvjeta’

urednik