Image default
DNEVNI

Žitelji sve nervozniji zbog novih lockdowna, ekonomija tone sve dublje. Što nam tek donosi zima?

Piše: Dragan Bradvica

Dolaskom hladnijih dana širom Europe rapidno rastu brojke novozaraženih koronavirusom te se najjače europske sile odlučuju polako za neke vrste blažeg lockdowna.

Francuska, Italija, Španjolska i Njemačka ili su već uvele ili se pripremaju uvesti određeni vid ‘zaključavanja zemlje’, stanovništvu se savjetuje izbjegavanje masovnih okupljanja i putovanja.

Sve to dovelo je do novog vala pesimizma na burzama, indeksi padaju i mnogi strahuju što nam slijedi. Ništa manje nisu zabrinjavajuća i upozorenja o mentalnom zdravlju ljudi koji su ‘na rubu’ jer sve ovo predugo traje pa se širom kontinenta šire i masovni prosvjedi protiv novih mjera i lockdowna.

Ljudi su zabrinuti kako za svoje zdravlja tako i za svoju egzistenciju jer prošli lockdown jedna su izdržali i bogati popit Njemačke, Velike Britanije ili SAD-a a kamoli siromašni. Kada vidimo što nam se događa na jesen što li tek slijedi kada dođe zima?

Dionički indeksi padaju već nekoliko dana

Nakon što je postalo jasno da će njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emanuel Macron objaviti nove epidemiološke restrikcije kako bi smanjili brzinu rasta novih COVID-19 slučajeva, europski dionički indeksi pali su na najnižu razinu u pet mjeseci. Treba kazati i to kako dionički indeksi padaju već nekoliko dana zaredom.

Analitičari Goldman Sachsa i UniCredita bez ikakve dvojbe pad tržišta povezuju s novim pesimizmom nakon velikog rasta broja novih slučajeva i udjela pozitivnih testova praktično svugdje u Europi. I dok će se velike sile ipak nekako izvući iz te situacije i mogu na par mjeseci zatvoriti dio ekonomije, jasno je kako najveći dio europskih zemlja to ne može. Tako je i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić više nego jasno kazao kako bi posljedice s lockdownom bile sljedeće godine katastrofalne.

– Drugi lockdown bi bio kao moždani udar. Kad vas nešto pogađa u seriji, prvi nekako i preživite, ali bojim se da bi nas drugi dokrajčio. Treba činiti sve, ali proizvodnja, logistika, trgovina i transport ne smiju stati, jasan je Zorić.

Zona siromaštva

Ukoliko znamo kako Hrvatska ima nemjerljivo jače mjere od naše zemlje, a k tome i desetine milijardi eura pomoći i fondova Europske unije onda je jasno što bi za BiH značilo novo ‘zaključavanje države’.

Naime, zdravstveni sustav nam je već u problemima što možemo čuti svaki dan, a ukoliko se zaraza nastavi širiti uskoro bi mogao doživjeti i kolaps. S te strane jasno je kako se neke mjere moraju postrožiti te tako pokušati smanjiti širenje zaraze. Međutim, mnogi jasno upozoravaju kako ne treba niti razmišljati o lockdownu jer je to jednosmjerna ulica ka dubokom siromaštvu. Prije nekoliko mjeseci to je kazao i federalni premijer Fadil Novalić.

– Mi ne želimo više žrtvovati ekonomiju, jer inače ćemo zapasti u zonu gladi, imat ćemo jako veliki broj socijalnih slučajeva. Nećemo više uvoditi restriktivne mjere, poput policijskog sata, ali ćemo mjere dorađivati, rekao je u kolovozu Novalić.

Dakle svima je jasno kuda bi nas ‘zaključavanje’ odvelo. Uz to, više je nego jasno kako ćemo se svakako naći u ogromnim problemima ukoliko se zemlje regije i EU u potpunosti zatvore jer smo ekonomski isključivo vezani za njih. Ostaje samo nada da će brojke početi padati, kako će se svi pridržavati potrebnih mjera te neće biti potrebe za niti parcijalnim zatvaranjem u državi i u Europi. Sve zemlje koje su već uvele restriktivne mjere jasno su poručile da će one biti na snazi neko kraće vrijeme (tjedan ili dva) svjesne što bi značilo ‘zaključavanje’ zemlje za tri, četiri mjeseca. U protivnom, poznajući dosadašnjim modus operandi bh. vlasti, uistinu bi mogli zapasti u velike probleme koji će donijeti nesagledive posljedice.

VEZANO

Crna Gora zbog državljana Srbije zatvorila granicu s BiH

urednik

Nove 22 pozitivne osobe

urednik

BiH počinje izvoziti organsku industrijsku konoplju

urednik