Image default
DNEVNI EU

EUROPSKI ZELENI PLAN: Mostar bi mogao biti solarni stolni grad

Pišu: Bragan Bradvica, Dario Lukić

Europski zeleni plan je nova strategija rasta EU-a. Usmjerena je na povećanje blagostanja ljudi smanjenjem emisija stakleničkih plinova uz istodobno povećanje radnih mjesta. Rast mora biti inovativan tj. znanjem-intenzivan i klimatski i resursno neutralan, kazao je za Dnevni list ekonomski stručnjak, profesor Vjekoslav Domljan.

– To znači da se električna energija ne dobiva iz uglja nego iz obnovljivih izvora. Primjerice, prekrivanjem krovova kuća EU će dobiti četvrtinu potrebne električne energije. K tomu još Italija je potegla vitalan racionalni interes uvođenjem eko-bonusa, pa građani imaju odbitak kod poreza na dohodak od 110 posto ako postave panele na krov, što će reći, džabe, napominje Domljan objašnjavajući što su ciljevi EU Green Deala kojeg su našoj javnosti nedavno predstavili Centar za održivu energetsku tranziciju RESET i Mediteranski forum SSST-ja.

Obaveze i benefiti za BiH

Europska unija se opredijelila za zaokret u energetskom sektoru u pogledu smanjenja emisije ugljen dioksida. Usvajanjem Europskog zelenog plana (EU Green Deal) i tome prilagođenim zakonskim mehanizmima, određen je cilj potpune dekarbonizacije energetskog sektora do 2050. godine, odnosno, po najnovijim stavovima, redukcije emisije gasova stakleničke bašte (eng. greenhouse gases – GHG) do 2030. godine od najmanje 55 posto u odnosu na referentnu 1990. godinu. Prevedeno na jednostavan jezik, ovo za elektroenergetski sektor (EES) znači radikalno smanjenje korištenja fosilnih goriva i gašenje elektrana za proizvodnju električne energije iz tih goriva do 2030. godina, odnosno potpuni prestanak proizvodnje iz termoelektrana (TE) na ugalj i prirodni gas najkasnije do 2050. godine.

Za Bosnu i Hercegovinu ovo je pitanje vrlo važno jer je opredijeljena za buduće članstvo u Europskoj uniji što ukratko znači da će se od naše zemlje zahtijevati da usvoji i implementira ovu politiku. Naš sugovornik, Vjekoslav Domljan objašnjava što EU Green Deal znači za BiH i koje koristi naša država može imati od te strategije, te koliko je realno očekivati da i BiH krene tim ‘zdravim’ putem…

-U sklopu Europskog zelenog plana je i Zelena agenda za Zapadni Balkan, koju bi lideri zemalja Zapadnog Balkana trebali usvojiti u Sofiji slijedećeg mjeseca. EU će mobilizirati oko devet mlrd eura u sklopu IPA programa za razdoblje 2021-2027. god. da podrži konvergenciju s EU. Aktivirat će i garancijski mehanizam za Zapadni Balkan u sklopu kojega bi trebala doprinijeti povećati investicija do 20 mlrd eura.Za BiH je neminovno da se dekarbonizira, jer se na to obvezuju potpisi na Ugovor o energetskoj zajednici, UN Agendu 2030 i Pariški sporazum. Ako ne prihvati ispruženu ruku EU-a, čekaju je, pored izostanka ino pomoći, vjerojatno sredinom naredne godine,i takse na izvozelektrične energije iz fosilnih goriva ina robe proizvodne tom energijom.Pošto je skoro tri četvrtine bh. izvoza okrenuto EU, postojeće vanjskotrgovinske neravnoteže bi se time produbile i to u ekonomiji oborenoj na koljena pandemijom i budžetskim deficitima. Zemlja je svoju pregovaračku poziciju svela na ništicu, bolje rečeno na tri ništice, kazao je Domljan.

Mostar bi mogao postati ‘solarna zvijezda’

Energetski sektor je jedna od najvažnijih privrednih grana u BiH. Međutim, u proizvodnji električne energije BiH se uglavnom oslanja na termoelektrane koje koriste ugalj. Postavlja se opravdano pitanje kakva je budućnost tih kompanija, ukoliko je Europska unija odlučila ići u potpunu dekarbonizaciju energetskog sektora? Zemlje koje se opredijele dekarbonizaciji dobit će značajnu pomoć za provođenje energetske tranzicije, dok će one druge biti izložene određenim mjerama. Prijeti li Bosni i Hercegovini crni scenarij u energetskom sektoru? 

-BiH se mora uključiti – što prije,to bolje –u energetsku tranziciju. Ugalj je u odgovornom dijelu planete, kao i termoblokovi koji ga prate, prošlost koju svi žele zaboraviti.Čak i ako se sve ovo zanemari, treba imati u vidu i pojavu neuropske električne energije na europskom tlu. Primjerice, Egipat želi postati energetski hab za Europu. Ima, između ostaloga,i solarnu farmu u Banbanu iz koje prodaje energiju po 20 eura po megavatsatu, a od 2023. i podmorskim kanalom i diljemEurope. Umjesto da je Mostar, „od prirode povlašten grad“ (Andrić), postao solarni stolni grad i razvio niz aluminijskih proizvoda visoke dodane vrijednosti u sklopu solarnog i aluminijskog tehnopolisa, prijeti mu, kao i cijeloj BiH, uvoz jeftine električne energije i strmoglavljivanje energetskog sektora u gubitke i postajanje zombijem poput Aluminija.Da su elektroprivrede u BiH tržišno orijentirane i u službi klijenata, izdale bi, još 2009.poput kenijskog KenGen, obveznice i financirale izgradnju energetskih objekata i već ih iskupile i spremno dočekale pandemiju. Pošto su u službi stranaka, ostaje im da se zadužuju kod KfW, EBRD itd. i grade energetske objekte. Što se tiče rudarskih regija, nužno je podržati transformaciju rudarskih u nerudarske aktivnosti kroz proces pravične tranzicije, primarno za rudare, objašnjava profesor Domljan.

Priključivanjem realizaciji Europskog zelenog plana BiH može izgraditi moderan, konkurentan, okolinski i klimatski održiv energetski sistem što je preduvjet i za privlačenje direktnih stranih investicija, pogotovo u industrijsku proizvodnju koja je namijenjena izvozu u EU. Kakve konkretno projekte bi BiH mogla povesti pod etiketom ‘EU Green Deal’?

-Najnovije izvješće Međunarodne agencije za energiju, objelodanjeno 13. 10. 2020., ističe da je „solar kralj tržišta električne energije“. Sukladno tome, BiH, posebice regija Hercegovine, se treba fokusirati na izgradnju velikih solarnih farmi i stavljanje panela na krovova kuća te objekata malih firmi i zgrada javnih institucija. Preduvjet je da se od temelja promijenianakrona zakonska regulativa, omogući pojava tzv. proizvotrošača (proizvođača električne energije za vlastite potrebe) ienergetskih zadruga, ali i ukine fond za obnovljive izvore energije. Umjesto da se taj fond ukine i tako pojeftini električna energije, nedavno je naknada ponovo povećana. I najpovršnija cost-benefit analiza bi pokazala koliko je to štetno po društveno blagostanje zarad interesa povlaštene skupine rentijerskih kapitalista.Mostar bi mogao postati „solarna zvijezda“. U SAD tako zovu gradove preko 50 vati instaliranih solarnih kapaciteta po osobi. Nažalost, Mostar je „solarni početnik“ (s manje od pet vati solarnih kapaciteta po stanovniku). No, idu lokalni izbori, pa je i to prilika da neko potegnu vitalan racionalni interes, kakav su dekarbonizacija i solarizacija, kazao je Domljan.

Nužna pravična tranzicija

Proces dekarbonizacije energetike, koji je potrebno realizirati do 2050., treba hitno planirati i njegovu realizaciju sistematski započeti već u idućoj godini, upozorili su iz Centra za održivu energetsku tranziciju RESET.

Budući energetska tranzicija uzrokuje i negativne socijalne posljedice po pojedine društvene grupe (u BiH posebno uslijed očekivanog smanjenja proizvodnje i korištenja uglja) potrebno je planirati i realizirati programe pravične tranzicije, koja uključuje i ekonomsko restrukturiranje regije koji značajno zavise od fosilnih goriva (u BiH regiji čija ekonomija se uglavnom oslanja na eksploataciju uglja), navode iz RESET-a.

Namjera EU-a je da promovira politike EU Green Deala i na međunarodnom planu, a posebno u bliskom okruženju. Tako će politikeEU Green Deala izvjesno uticati i na razvoj energetskog sektora regije zapadnog Balkana, uključujući i BiH, potičući njegovu transformaciju.

Međunarodne financijske institucije kao što su Europska investicijska banka, Europska banka za obnovu i razvoj i Svjetska banka kao i mnoge nacionalne financijske institucije imaju u svom portfoliju planirana značajna sredstva za podršku energetskoj tranziciji u zemljama ZB-a. Namjera EU-a je da preko „zelenog plana za ZB“ integrira zemlje regije u proces energetske tranzicije.

Nedavna istraživanja ukazuju da kreatori politika i eksperti u regiji očekuju da će pored tržišnih faktora ključni pokretač energetske tranzicije u BiH biti aktivna energetska i klimatska politika europskih institucija prema regiji zapadnog Balkana, posebno u procesu pridruživanja EU.

Podrška implementaciji Green Deal-a zemljama ZB-a je nedvosmislena od strane EU-a ali uz jasno obavezivanje procesu dekarbonizacije energetskog sektora. Kao prvi korak, od zemalja ZB-a se očekuje da donesu i implementiraju Nacionalni energetski i klimatski plan, dovoljno ambiciozan da pokazuje prema EU Green Deal „zrcalno“ opredjeljenje ka dekarbonizaciji sektora.

Evidentno je da će EU prema zemljama ZB-a primijeniti metodu „mrkve-i štapa“. Naime, zemlje koje se opredijele dekarbonizaciji dobit će značajnu pomoć za provođenje energetske tranzicije dok će one druge biti izložene određenim mjerama koje prije svega imaju za cilj zaštiti klimatsku politiku EU i njen energetski sektor i privredu od nelojalne konkurencije.

Pred BiH dakle stoji odluka da li će ponuđenu ruku pomoći i suradnje od strane EU-a iskreno i bezrezervno prihvatiti i stvarno se okrenuti efikasnom i efektivnom provođenju energetske tranzicije i ubrzane dekarbonizacije ili će kao do sada sve činiti da neminovne procese uspori i odgodi s ciljem ostvarivanja kratkoročnih političkih i ekonomskih ciljeva i odgađanja neminovnog rješavanja nagomilanih ekonomskih, ekoloških, zdravstvenih i socijalnih problema u domenu energetike, zaštite okoline i održivog razvoja.

Ključni problem za BiH

Ključni problem za BiH nisu prirodni nego financijski resursi tj. kako financirati tranziciju s proizvodnje električne energije iz uglja na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Financijski problem, u slučaju neadekvatno vođenog procesa dekarbonizacije, će dobiti svoje platnobilansno naličje: presušit će devizni prilivi od izvoza  tržišno nekonkurentne energije iz uglja i javit će se potreba za dodatnim devizama za kupovinu jeftinije i globalno prihvatljivije energije iz obnovljivih izvora, kojima je, kojeg li paradoksa, priroda obdarila BiH. Zanemarivanje dekarbonizacije imat će i svoje vanjskotrgovinsko naličje: ne samo što bh. firme neće biti internacionalno konkurentne nego će biti i neprihvatljive kao članice suvremenih lanaca vrijednosti, pa će se i nade u bolje pozicioniranje bh. firmi u skraćenim globalnim lanaca vrijednosti izjaloviti, zaključuju u RESET-u.

VEZANO

Glazbenom razglednicom Mostara obilježena godišnjica obnove Starog mosta

urednik

KAKO SPRIJEČITI IZBORNE KRAĐE: Komu i čemu će služiti 38 stranaka na izborima u Mostaru?

urednik

Mostarski holding treba novi Ured za EU projekte

urednik