Image default
EU

Imaju li mladi u BiH ikakvu perspektivu ili tek siguran put u bijedu i propast?

Piše: Dragan Bradvica,  Foto: Designed by Freepik

Ne treba biti nikakav veliki poznavatelji političkih, društvenih ili socijalnih prilika u Bosni i Hercegovini da bi se znalo kako je problem broj jedan nezaposlenost i niske plaće. Uz niz drugih višedesetljetnih zavrzlama to nas je bukvalno bacilo na samo europsko dno u gotovo svim segmentima života.

Ono što je čak gore od ovoga jeste činjenica da smo po nezaposlenosti mladih osoba uvjerljivo europsko ali, nažalost, i samo svjetsko dno. Naime, mnogi čak i u BiH su ostali zapanjeni kada je ugledni magazin ‘The Economist’ objavio podatak BiH se nalazi u samom vrhu liste zemalja s najvećom stopom nezaposlenosti mladih.

Prema njihovom istraživanju, a koje se poziva na podatke Međunarodne organizacije rada za 2018. godinu po broju nezaposlenosti mladih u svijetu prednjači Južnoafrička Republika s postotkom od 52,9 posto, a na drugom mjestu je BiH 46,7 posto.

Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH odmah su demantirali ove podatke navodeći kako je točna stopa nezaposlenosti mladih u 2018. godini je 38,8 posto, dok u 2019. godini ova stopa iznosi 33,8 posto pozivajući se na podatke iz Ankete o radnoj snazi. Ukoliko su i njihovi podaci točni opet možemo reći kako bh. institucije imaju recept za propast, put u bijedu i demografski kolaps.

Katastrofalni podaci

A kako pak podaci The Economista nisu daleko od istine svjedoče i brojna druga istraživanja pa je tako prema podacima analitičke kuće Focus Economics BiH na 5. mjestu najjadnijih ekonomija 2019. ‘Indeks bijede'Focus Economics računa tako što kombinira stopu nezaposlenosti sa inflacijom. Ekonomisti ove kuće navode kako se na ovaj način dobiva slika kako prosječni građani u nekoj zemlji žive, jer su viša stopa nezaposlenosti i inflacija povezani sa povećanim socioekonomskim problemima.  

Nadalje, mapiranje provedeno u BiH također je vrlo zorno pokazalo kako mladi iz zemlje prvenstveno ide ‘trbuhom za kruhom’. Pa se tako navodi da ekonomska situacija koja ima negativan utjecaj na kreiranje novih poslova, zastario i nefunkcionalan obrazovni sustav (nespremnost mladih ljudi za tržište rada)dovodi do nepovoljnih uvjeta na tržištu rada koje mladi moraju prihvatiti, uključujući rad u neformalnim i nestandardnim oblicima zaposlenja, rad van oblasti za koju su se školovali, te prihvaćanje poslova koji zahtijevaju niže kvalifikacije od onih koje mladi posjeduju.

Tu je naravno i korupcija, s obzirom na to da ona kreira lošu percepciju poslovnog okruženja u BiH i na taj način odbija strane investitore koji bi u suprotnom do sada već otvorili nekoliko hiljada novih radnih mjesta da je, na primjer, BiH bolje rangirana na Indeksu Transparency Internationala.

Posljednji Balkanski Barometar 2020. koji provodi Vijeće za regionalnu sigurnost pokazuje zapanjujuće podatke da čak 71 posto mladih sa zapadnog Balkana razmišlja o odlasku u inozemstvo radi posla. To pokazuje snažnu vezu između smanjenja zabrinutosti oko nezaposlenosti i rasta brige zbog odlaska kvalificirane radne snage, dok se ekonomije zapadnog Balkana počinju nositi sa izuzetno visokom stopom emigracije kvalificirane radne snage.

Nužne promjene

Prema podacima Instituta za razvoj mladih KULT čija Analiza o položaju i potrebama mladih pokazuje da je od završetka rata do 2013. BiH napustilo oko 150 tisuća mladih. Nakon 2013. objavljuju se sporadične analize nevladinih i međunarodnih organizacija koje ukazuju na kontinuirani rast broja mladih koji se odlučuju napustiti zemlju, ali se pojavljuje i određeni fenomen odlazaka cijelih obitelji.

– Prema online anketi mladi odlaze prvenstveno zbog besperspektivnosti, nezadovoljstva obrazovnim i zdravstvenim sustavom, prevelikog pristupnosti korupcije i nepotizma, ali i nezaposlenosti, rekli su iz KULT-a.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, također kaže kako je nezaposlenost mladih rak-rana ovog društva. Drži kako bez aktivne uloge države i razvojnih projekata situacija niti u budućnosti neće biti bolja.

Selvedin Šatorović, FOTO:FENA

– Stvaranje boljeg ambijenta i kudikamo jača zaštita radnika kao i bolje obrazovanje je jedini ispravan put. Ukoliko ne štitili vlastitu radnu snagu i radili na podizanju razine plaća nastaviti ćemo samo ići putom propasti, kazao je Šatorović.

Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, kaže nam kako bi mladi u BiH trebali biti nositelji ekonomskog napretka ove države. Međutim, zbog izostanka sustavne podrške u njihovom zapošljavanju, mnogi od njih se vode na evidencijama Službi za zapošljavanje.

Faruk Hadžić: Foto: farukhadzic.com

– Upravo ta porazna činjenica je dovela da mnoge osobe, a najčešće su to u dobi od 25-45, koje najviše doprinose ekonomiji, neizravno gurnute da svoju sreću pronađu u nekim drugim zemljama i da umjesto svoju, razvijaju druge zemlje. Rezultat vođenja takve politike od strane države jeste da danas u državi imamo oko 466 tisuća učenika i studenata, a taj broj znatno je smanjen u posljednjih pet godina, za razliku od 700 tisuća umirovljenika. Želim vjerovati kako su političari svjesni ovih problema te će promijeniti prioritete u svom svakodnevnom djelovanju i napraviti zaokret od nebitnih etno-nacionalnih pitanja za živote običnih ljudi, prema onim stvarnim pitanjima, zaključuje Hadžić.

Koja se zanimanja traže?

Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Muamer Bandić ove godine maturante je uputio na one djelatnosti koje su tražene. Kada je riječ o visoko obrazovanim osobama (VSS) najtraženija zvanja su ona vezana za IT sektor (IT inženjer, softver inženjer), zatim inženjer elektrotehnike, građevinski inženjer, diplomirani farmaceut, liječnik medicine-specijalista. Pored ovih zvanja, po broju oglasa traženi su i diplomirani ekonomisti i pravnici, s tim što zbog hiperprodukcije ovog kadra njih ima i najviše na evidencijama nezaposlenih. Pored ekonomista i pravnika, i dalje je najveći broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba među kriminalistima, politolozima, novinarima, socijalnim radnicima, te profesorima, posebno razredne nastave i bosanskog i engleskog jezika.

Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH FOTO: Anadolu Agency

– Najveća potražnja za radnicima sa srednjom stručnom spremom (SSS) je za prodavače i ugostitelje, posebno konobare, a i dalje su traženi operateri za unos podataka, radnici u call-centrima. Od osoba sa srednjom stručnom spremom na evidencijama nezaposlenih je najviše ekonomskih tehničara, strojarskih tehničara, maturanata gimnazije, medicinskih sestara i poljoprivrednih tehničara, tekstilnih tehničara i saobraćajnih tehničara. Kada je riječ o radnicima sa VKV i KV kvalifikacijom, najtraženiji su šivači, varioci, tesari, zidari, fasaderi. S druge strane najviše nezaposlenih sa VKV i KV kvalifikacijom ima među prodavačima, automehaničarima, bravarima, vozačima motornih vozila, frizerima, kuharima i konobarima, rekao je Bandić.

Poražavajući podaci

U publikaciji Agencije za statistiku BiH ‘Upotreba informacijsko-komunikacijskih tehnologija u BiH 2018.'pokazao je vrlo zorno gdje se nalazi današnja BiH u odnosu na digitalni svijet. Naime, prema tim podacima u našoj zemljičak 36,2 posto domaćinstava nemaju pristup računaru.

– U BiH je 61 posto osoba, u posljednja tri mjeseca, koristilo računar, 2,1 posto osoba je koristilo računar prije više od tri mjeseca, a 6,3 posto prije više od godinu dana. Čak 31,6 posto osoba nikada nije koristilo računar, stoji u istraživanju za pojedince.

Projekat je finansiran od strane USAID-ovog Programa osnaživanja nezavisnih medija kojeg implementiraju CPCD i OM