Image default
BIH DNEVNI IZBOR UREDNIKA

BH. ŽITELJI ISELJAVAJU, MIGRANTI DOSELJAVAJU: ‘Netko svjesno ignorira fenomen ilegalnih migracija’

Ubojstvo mladog Sarajlije od grupe migranata u utorak večer šokiralo je javnost, a putem društvenih mreža poziva se na prosvjed u znak skretanja pozornosti na problem ilegalnih migranata u BiH.

Prema izvješću MUP-a Sarajevske županije u 22.25 sati  obaviještena je Peta PU da je u ulici Barska, općina Ilidža, da je došlo do međusobne tuče između više osoba, a na licu mjestu zatečeno je beživotno tijelo lica J.B., rođenog 1984.godine, nastanjen u Hadžićima.

Prema neslužbenim informacijama, radi se o nesretnom Jasminu Beroviću iz mjesta Hadžići koji je smrtno ozlijeđen kada je pokušao obraniti brata kojega su napali migranti. Ovaj incident, kako pišu sarajevski mediji, dogodio se u ugostiteljskom objektu čiji je vlasnik brat ubijenog. On se sukobio s migrantima u kafiću koji su počeli stvarati probleme, a nakon što je situacija izmicala kontroli, a migrante nije uspijevao smiriti, pozvao je u pomoć brata.

“U jednom trenutku nastradali je okrenuo leđa te je izboden. U napadu je teško ozlijeđen i njegov brat. Migranti su često u tom kafiću pili ne plaćajući račune”, navode sarajevski mediji izjave svjedoka. Ovo je još jedno ubojstvo u BiH, tijesno povezano s migrantskom populacijom, koja je sve češći dio policijskih izvješća zbog kaznenih djela kao i međusobnih obračuna.

U mjesec dana iz BiH protjerano oko 150 ilegalnih migranata

U posljednjih mjesec dana Služba za poslove sa strancima s područja BiH udaljila oko 150 državljanina Afganistana, Turske, Maroka, Libije, Alžira, Pakistana, Iraka, Irana, Zapadne Sahare, Sirije, Albanije, Španjolske. Podsjetimo da su prošle godine na području Bihaća i Sarajeva locirani šest migranata porijeklom iz Afganistana, od kojih se 5 migranata dovodi u svezu s međunarodnim terorizmom, dok se šesti migrant bio povezan s krijumčarenjem migranata i organiziranim kriminalom.

Također, svakodnevno se bilježe i inspekcijski nadzori kod vlasnika objekata koji pružaju usluge smještaja stranim državljanima i to zbog nepoštivanja zakonskih odredbi, a skoro svakodnevno svjedoci smo izvješća iz tužiteljstva o podignutim optužnicama protiv krijumčara nelegalnih migranata.

Dok službeni podatci Službe za poslove sa strancima govore da u privremenim prihvatnim centrima trenutno boravi 6.377 migranata, njihov stvarni broj u BiH je daleko veći. Primjerice, mediji mjesecima izvješćuju o migrantima na ulicama, bez adekvatnog smještaja i osnovnih životnih uvjeta u Velikoj Kladuši, Sarajevu, Bihaću, ali i Mostaru.

Granice prema susjednoj Hrvatskoj, pa tako i EU, strogo se čuvaju, a BiH je već postala hot-spot. EU neuspješno traži modele za rješavanje migrantske krize, ali mimo svojih granica, dok u BiH raste nesigurnost i bh. građana i ilegalnih migranata iz koje nastaju incidenti i sukobi s kobnim završetkom.

Zarobljeni u zemlji u kojoj ne žele ostati, bez novca, hrane i doma, nelegalni migranti postaju sve veći, potencijalni problem domaćem stanovništvu, ali i institucijama koje se oglušuju na njihove apele.

Stručnjak za sigurnost i profesor kriminalističke psihologije dr.sc. Sandi Dizdarević, u svim dosadašnjim istupima za javnost upozoravao je na posljedice koje migrantska populacija može prouzročiti građanima u BiH te narušiti stanje opće sigurnosti. Mnogi su na njegove izjave gledali sa skepticizmom iako su se njegove analize nedvojbeno pokazale točnim.

Komentirajući slučaj ubojstva u Sarajevu on za Dnevni list kaže: “Katastrofa. Točno je da su mnogi sadržaj mojih intervjua promatrali sa skepticizmom, ističući isključivo humanu komponentom i time me svrstavali u jednu vrstu „radikala“ i nehumaniste. Sada bi volio vidjeti kako svi ti koji su veliki „humanitarci“ trebaju i moraju otići majci ovog mladića i kazati kako će “sve biti u redu”. Nažalost, neće se učiniti ništa, kao što se ni do sada nije učinilo. Policijske strukture i tužiteljstva su jedini koje pokušavaju boriti se sa ovim fenomenom. Međutim to nije dovoljno”, smatra profesor Dizdarević.

“Netko svjesno ignorira fenomen migracija”

Ističe kako nije dovoljno baviti se posljedicama te da se upravo u BiH bave post deliktnim postupanjima.

“Prije ovog gnusnog nedjela, u kojem je ugašen mladi život imali smo brojna upozorenja. Još jedino kazneno djelo koje osobe iz migrantske populacije nisu učinili je terorizam. Bihać, Velika Kladuša, Cazin i mnogi drugi gradovi suočeni su s pojedincima i grupama iz migrantske populacije koje čine kaznena djela. Do sada su nadležni, izuzev policijskih struktura unutar lokalne zajednice, za migracije ovakva djela promatrali apatično, ostavljajući lokalne zajednice da se suočavaju same sa sobom. Nažalost, niti roditeljima mladića iz Sarajeva, niti bilo kom drugom roditelju ne može se pružiti opravdanje niti riječi utjehe. I u ovom slučaju vidimo samo reakcije županijskih policijskih struktura, koje se nažalost moraju nositi s ovim fenomenom, a nisu uopće nadležne za migracije. Više razine, koje su nadležne, ne čujemo”, kaže Dizdarević.

No, ovaj stručnjak za sigurnost upozorava na jedan ozbiljan problem, migraciju domaćeg stanovništva i posljedice koje će uslijediti.

“Mi se bavimo pravnom regulativom, readmisijama, dok se na terenu stvari svakim danom kompliciraju. I ranije sam ukazivao, a i sada ću ponoviti: bojim se da netko svjesno u ovoj državi ignorira fenomen migracija, i ne pruža mu dovoljno pozornosti jer sada i u sljedećih nekoliko mjeseci imat ćemo migraciju domaćeg stanovništva iz USŽ. To znači da će doći do promjene socijalno-demografske strukture. Ukoliko se ovakav scenarij dogodi, a već je počeo, onda ulazimo u novu fazu društvenih, političkih i sigurnosnih problema”, upozorava Dizdarević.

Bh. žitelji iseljavaju, migranti doseljavaju

Na pitanje temeljem čega tvrdi da bi moglo doći do ovog scenarija, on pojašnjava kako je posrijedi više je čimbenika. U prvom redu, kako ocjenjuje, apatičan odnos EU koja je u velikoj mjeri utjecala na migracije i koja, ističe bojazan, igra dvostruku igru.

“Pitanje migranata, da je političke volje EU-a, moglo se riješiti na samoj granici Grčke. Zbog toga, EU kao i međunarodne organizacije pružaju i pružat će enormnu financijsku pomoć BiH kada su u pitanju migracije. To znači da migranti, odnosno veći dio njih ostaje ovdje. Naposljetku, ne treba biti previše analitičan, dovoljno je obići mjesta u Krajini, i formirati svoj stav. Mnogi su svoja ognjišta iz USŽ napustili, neki su u fazi napuštanja a neki će tek donijeti odluke. Nije uzrok ekonomija, već upravo nesigurnost prouzročena migracijama. Radi se o potpuno različitim subkulturama, kulturama, mentalnom i fizičkom ponašanju u odnosu na naše građane. Tu su i brojna kaznena djela. Sve to skupa izaziva osjećaj straha. Kada se čovjek osjeti ugrožen, ima dvije opcije: ili da napadne ili da se brani, i druga – odlazak. Mnogi jesu ili će odabrati ovu drugu opciju”, zaključuje Dizdarević.