Image default
MAME I BEBE

Odgadjanje trudnoće – socijalni i medicinski aspekti

Odlaganje rađanja je populacioni fenomen koji je poznat već decenijama unazad, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u ostatku Evrope. Pitanje njegove evolucije je veoma složeno i zahtjeva uvođenje u analizu brojnih individualnih, demografskih, društveno-historijskih i ekonomskih varijabli. U pitanju je jedna od najprominentnijih odlika skorašnjih trendova u fertilitetu. Odlaganje rađanja postalo je univerzalno svojstvo reproduktivnog ponašanja žena u BiH i većini evropskih zemalja, a koje karakterišu heterogeni socijalni, ekonomski i politički uslovi u okviru kojih se javlja.

Biološki najbolja dob za trudnoću, na osnovu stavova medicinske stuke, upravo su rane dvadesete godine kada je začeće najlakše. Ipak, ono što se smatra biološki najadekvatnijim dobom, nije nužno i psihološki najbolja dob, pa se mnoge žene u svojim dvadesetim godinama još uvijek ne osjećaju psihički spremnima za rađanje i djecu.

Pored toga, potrebno je uzeti u obzir i tešku ekonomsku situaciju u našoj zemlji, koja je razlog zbog koje sve više mladih ljudi odlaže osnivanje porodice, pa je tako sve više žena koje rađaju u svojim tridesetima i četrdesetima.

Sociokulturalne promjene i kvalitet života svakako ima utjecaja na odluku žena da rađaju kasnije. Društvo i kultura u kojoj živimo zapravo traži od žene da biraju između posla i porodičnog života odnosno ličnih potreba. Većina majki ostaje s bebama nakon rođenja i nisu u mogućnosti baviti se svojim poslom ili drugim aktivnostima kojima bi željele. Većinom su briga i odgovornost za dijete na njima, a podrška društva je mala. U toj situaciji ne čudi da se žena odlučuje prvo realizovati u nekim drugim područjima, posvetiti se prvo obrazovanju ili poslu i karijeri, a tek onda majčinstvu.

Takođe, žene imaju priliku duže i pažljivije birati partnere. Nekima je teško naći partnera s kojim bi imale dijete i jednostavno ga pronalaze kasnije u životu. Druge pak žene imaju veze i partnere, međutim, još se ne osjećaju spremnima zasnovati porodicu i imati dijecu. Ponekad žena želi postati majka, ali to joj ranije nije moguće zbog medicinskih odnosno zdravstvenih razloga.

Reproduktivna sposobnost i plodnost žene najjača je u dobi između dvadesete i dvadeset pete godine, kad počinje lagano opadati. Iza tridesete taj pad je vidno veći, a naročito je izražen iza trideset pete odnosno četrdesete godine. Naučni podaci pokazuju da se iza trideset osme godine života plodnost smanjuje za 10% svake godine. Stoga, ako se žena odluči na trudnoću u kasnijoj životnoj dobi povećava se rizik od neplodnosti i smanjuje mogućnost samog začeća.

Ponekad se može dogoditi da žena ubrzo nakon rođenja dijeteta prolazi kroz još jednu veliku životnu promjenu, promjenu koju donosi menopauza. Kod manjeg broja žena ona počinje s četrdeset godina, no najčešće se pojavljuje između četrdeset pete i pedeset pete godine života. Menopauza nosi svoje karakteristike i posebnosti. U tom periodu života neke žene mogu iskusiti promjene raspoloženja ili pad nivoa energije i umor što kod njih može prouzrokovati određenu nelagodnost. Ipak, menopauza je prirodan proces prelaza žene u drugu životnu fazu i kao takvu je treba i gledati. To nije bolest ili neko neobično stanje, iako žena u fazi menopauze može imati određene poteškoće i promjene koje narušavaju kvalitet njenog života. Ako je istovremeno žena i majka mlađeg dijeteta može joj biti teško uskladiti te svoje dvije uloge, majčinstvo koje u potpunosti zove posvećivanju djetetu i menopauzu koja prirodno traži okretanje prema sebi i brigu za sebe i svoje potrebe. Kako se žena približava menopauzi i kraju svoje reproduktivne dobi, veća je vjerovatnoća sazrijevanja dvije jajne stanice u jednom ciklusu stoga je kod žena u starijoj dobi, u poređenju s onima mlađima, veća mogućnost blizanačkih trudnoća.

Ostvarivanje trudnoće u kasnijoj životnoj dobi nosi i određene zdravstvene rizike (i za majku i za plod) na koje je važno obratiti pažnju. U starijoj životnoj dobi je veća mogućnost pojave određenih bolesti kao što su povišeni krvnih pritisak, dijabetes ili druge hronične bolesti na primjer srca ili bubrega, a koje imaju direktnu refleksiju na kvalitet života i zdravstveno stanje žene tokom trudnoće i porođaja. Kod žena koje se kasnije odluče na trudnoću veća je mogućnost genetskih poremećaja ploda kao i pojava komplikacija u trudnoći, kao što su trudnički dijabetes, povišeni krvni pritisak, nisko položena posteljica, spontani pobačaj, prijevremeni porođaj ili smrt ploda u materici. Raste mogućnost i od komplikacija prilikom porođaja i skladno tome vjerovatnost carskog reza ili drugih medicinskih intervencija, naročito ako se radi o prvoj trudnoći.

Međutim, što se preporuka vezano uz trudnoću tiče, one su iste kao i na ženu bilo koje druge dobi. Važno je da žena prije trudnoće provjeri svoje zdravstveno stanje odnosno napravi potpuni zdravstveni pregled, da pazi na svoju ishranu (važna je zdrava i laganija ishrana) i da održava dobru tjelesnu kondiciju, laganom fizičkom vježbom ili nekom drugom vrstom fizičke aktivnosti. Ono što je uobičajeno za žene starije životne dobi, u odnosu na mlađe, je da su tokom trudnoće pod strožijom kontrolom svoga ginekologa. Bez obzira na određene veće rizike, valja naglasiti da trudnoća i porođaj svakako mogu proći bez ikakvih problema, naročito ako majka vodi brigu o sebi i svom zdravlju, a što i jeste čest slučaj kod žena starije životne dobi. Većina trudnoća uistinu i jeste zdrava i uobičajena i završava s rađanjem zdrave bebe.

Dr. Admir Rama,

specijalista ginekologije i akušerstva,

Bahceci klinika,

+38733420194,

Hamdije Kreševljakovića 57, Sarajevo.