Image default
DNEVNI

TKO JE KRIV? EU poziva RS da primi migrante a iz RS-a odgovaraju kako je politika EU prouzročila krizu

Piše: Dragan Bradvica

Migrantska kriza u Bosni i Hercegovini ne da se ne stišava nego iz dana u dan postaje sve gora – kako za same migrante tako i za bh. žitelje ali i institucije ove zemlje.  Jasno je kako je Bosna i Hercegovina kolateralna žrtva velikih migrantskih valova koji su pogodili Europu posljednjih godina te kako mi i ne možemo riješiti tu krizu ali i na ovom primjeru jasno je koliko su bh. institucije neefikasne, koliko su politike vlasti apsurdne i koliki je nemar za vlastite žitelje. Od samog početka migrantske krize različite razine vlasti prebacuju odgovornost jedni s drugih, nerijetko se politički i blokiraju odluke koje bi mogle biti od pomoći a onda isti ti ljudi od svega ‘peru ruke’ i odgovornost prebacuju na druge. Zbog toga imamo veliki strah kod bh. žitelja, imamo nehumane uvjete u kojima žive migranti i ama baš nikakav plan što i kako dalje.

Migranti i u RS i u Hercegovinu

Voditelj Delegacije EU u BiH Johann Sattler kazao je za N1 televiziju kako je kako se u BiH događa nepotrebna humanitarna kriza uprave i da migranti u BiH nepotrebno trpe posljedice. Naglasio je kako se teret migrantske krize mora ravnomjerno rasporediti širom BiH, uključujući RS i Hercegovinu.

– BiH je potpisnica međunarodnih konvencija, potpisala je i sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Nije pitanje želi li ili ne, već treba preuzeti odgovornost. Ne mogu samo dva kantona preuzeti teret, rekao je Sattler.

Kazao je kako ne mogu biti samo institucije odgovorne za situaciju u BiH već je dio odgovornosti na političkim liderima. Istaknuo je kako je pokušao pronaći rješenje predsjedavajući sastancima kojima su prisustvovali ministri i drugi koji sudjeluju u rješavanju migrantske krize.

– Ne želimo da nam se ova situacija ponavlja svake godine. Prošle godine je bio ‘Vučjak’, ove godine ‘Lipa’. Želimo izbjeći ovakav reputacijski rizik za BiH stalno, rekao je Sattler.Istaknuo je kako EU izdvaja 20 milijuna eura godišnje za migrantsku krizu u BiH te da se ta sredstva troše izdvajaju za ishranu, smještaj, medicinskuskrb migranata, ali i za unapređenje kapaciteta Ministarstva sigurnosti, Službe za poslove sa strancima, Granične policije, MUP-a USŽ itd.

O migrantskoj krizi i raspoređivanju migranata na cijeloj teritoriji države sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom razgovarao je i visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

– Ljudi ne mogu umirati u snijegu ako postoje potpuno opremljeni objekti koje finansira EU. Humanitarna pomoć uvijek treba stajati iznad razlika političkih vođa i ujediniti, a ne podijeliti, napisao je Borrell na Twitteru.

Nadalje, u priopćenju nakon razgovora stoji kako je Unija u više navrata pozivala vlasti BiH da brzo pojačaju svoje akcije na rješavanju teške humanitarne situacije u USŽ i osiguraju osnovne i sigurne životne uvjete svim dotičnim osobama koje u ekstremnim uvjetima još uvijek spavaju na hladnoći. Borrellje podsjetio je Dodika na punu predanost EU pružanju podrške BiH, pruživši financijsku potporu u iznosu od više od 88 milijuna eura, i – između ostalog – u potpunosti opremivši prihvatni centar ‘Bira’, koji je ostao neiskorišten. Pozvao je vlasti u BiH da rade na održivim rješenjima, posebno otvaranjem centara koji će biti ravnomjernije raspoređeni na cijelom teritoriju zemlje. Naglasiojekako bi neuspjeh ovog procesa imao ozbiljne posljedice po ugled BiH.

– EU računa na one koji su na položaju u zemlji da preuzmu punu odgovornost, žurne mjere i poduzmu sve što je potrebno za pružanje neposredne pomoći i rad na dugoročnim rješenjima, navodi se u priopćenju.

Dodik: Odgovornost EU

Dodik je kazao kako je i Borrellu prenio da RS ostaje pri ranijem stavu da na njenom prostoru neće biti izgradnje i opremanja migrantskih centara.

– Na traženje Borrella razgovarali smo o pitanjima migranata, a njegov osnovni interes je bilo zašto nije aktiviran prostor nekadašnje tvornice ‘Bira’ u Bihaću za njihov smještaj. Naveo sam da to nije u nadležnosti Predsjedništva BiH i RS-a, jer se ‘Bira’ nalazi u FBiH koja treba rješavati ovo pitanje. Migrantska kriza u BiH je teška i na ivici humanitarne katastrofe i oni koji su nadležni to pitanje moraju rješavati, rekao je Dodik

On je istakao da je EU dala novac za smještaj migranata putem raznih samostalnih organizacija a ne posredstvom institucija BiH, RS i FBiH, te da postoje indicije o zloupotrebi tih sredstava i s toga ona ne mogu biti pripisana kao pomoć BiH.

– Borrell jeste tražio, vjerojatno pod utjecajem iz Sarajeva, da se migranti rasporede na čitavoj teritoriji BiH, bez obzira na jasan stav RS-a. Rekao sam da RS ima pravo na svoj stav o migrantskoj krizi i neće ga mijenjati, odnosno na prostoru RS-a neće biti migrantskih centara. Borrell je insistirao da se pokušaju osigurati što humaniji uvjeti za smještaj migranata, s čime sam suglasan, pojasnio je Dodik. Nadalje, kaže kako RS ne želi novčana sredstva za smještaj migranata, niti će ih primiti.

– Veoma je važno ostati pri našoj politici da ne želimo prihvaćanje migranata na području RS-a, jer samo takva politika daje rezultate. EU je ohrabrila milijune ljudi da krenu ka njoj, a onda su stavili žicu na granicu što govori o odnosu prema migrantima koji su isključivo problem EU, a ne naš. Mi u BiH nismo ostali pasivni, ali glavni problem migranata nije u BiH, nego u EU i ona treba da preuzme potpunu odgovornost za taj problem, poručio je Dodik.

Amnesty International smatra da je odgovornost EU jasna

Direktorica Ureda europskih institucija Amnesty Internationala Eve Geddie izjavila je da je dostupan smještaj za većinu ljudi koji spavaju pod otvorenim nebom na veoma hladnim temperaturama u BiH. ‘Nedostaje politička volja da se to dogodi. Vlasti na svim razinama moraju odmah pružiti odgovarajuće rješenje i pomoć onima kojima je to potrebno’, rekla je Geddie. EU je pružila preko 88 milijuna eura pomoći BiH za jačanje njenih kapaciteta za upravljanje migracijama u posljednje tri godine. Usprkos tome, zemlja nije uspjela osigurati adekvatan smještaj migranata i tražitelja azila, preuzeti odgovornost za upravljanje postojećim objektima ili pružiti minimalnu podršku onima koji su se zatekli u BiH. ‘EU sada mora surađivati ​​s vlastima u BiH na pronalaženju sustavnih, dugoročnih rješenja kako bi se zadovoljile potrebe ljudi na njenom teritoriju i osiguralo da se ova situacija ne ponovi sljedeće zime’, rekla je Geddie. Amnesty International smatra da je odgovornost EU jasna – trenutna humanitarna kriza također je posljedica politike Unije jer je jačanjem svojih granica ostavila tisuće ljudi na cjedilu na njenim granicama ili u susjednim zemljama. Geddie je zaključila da podrška EU u rješavanju humanitarne krize neće značiti ništa ako ne promijeni politike koje ih uzrokuju. ‘EU mora stvoriti bolje prilike za sigurne i legalne načine da oni koji bježe od sukoba, progona ili siromaštva dođu do Europe’, rekla je Geddie.