Image default
DNEVNI

Za BiH 250 milijuna eura, ali uz ozbiljne uvjete

Piše: V.S.Herceg

Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH i ministar financija i trezora Vjekoslav Bevanda 31. prosinca 2020. godine potpisao je Memorandum o razumijevanju između EU i BiH kojim je BiH omogućen zajam za makrofinancijsku pomoć u iznosu 250 milijuna eura. Ovaj Memoranudm u ime EU potpisao je europski komesar za ekonomiju Paolo Gentiloni, a u ime Središnje banke, kao agenta zajmoprimca, potpisnik je guverner Senad Softić.

Kako je tada priopćeno iz Vijeća ministara BiH, s obzirom na to da se radi o pomoći za više razina vlasti, Memorandum su potvrdili i podržali ministri financija oba entiteta te gradonačelnik Distrikta Brčko.

Uvjet za isplatu

Ministar Bevanda tada je naglasio kako je cilj makrofinancijske pomoći EU ublažavanje posljedica krize prouzročene pandemijom virusa Covid-19 te dolazi uz ostale resurse koje je zemlja dobila od drugih međunarodnih financijskih institucija kao potporu za ekonomsku stabilnost.

-Sredstva iz ovog zajma bit će isplaćena u dvije rate, od kojih svaka iznosi do 125 milijuna eura, a isplata prve rate očekuje se nakon stupanja na snagu Memoranduma i pratećeg sporazuma o kreditnoj liniji kojeg smo također potpisali. Tim sporazumom reguliraju se procedure isplate pomoći BiH, objasnio je ministar Bevanda.

On je rekao da BiH duže vrijeme pregovarala o ovom zajmu, jer su morale biti ispoštovane sve unutarnje procedure kao i mehanizam koordinacije tijekom odlučivanja.

-Najvažnije je da smo uspješno postigli dogovor svih nas unutar BiH te je to prihvatljivo za EU, a nastavak aktivnosti propisan je upravo ovim memorandumom kao i našim zakonskim procedurama o zaduživanju, naglasio je tada ministar Bevanda.

Iako detalji sporazuma o zajmu nisu predočeni javnosti u BiH, iz Europske Komisije su izvijestili da se radi o paketu makrofinancijske pomoći (MVP) u iznosu od 3 milijarde eura za deset partnera za proširenje i susjedstvo kako bi im pomogla u smanjenju ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa. Ovaj prijedlog je došao povrh strategije “Team Europe”, snažnog i ciljanog odgovora EU-a za potporu naporima partnerskih zemalja u borbi protiv pandemije koronavirusai, kako su naveli iz EU-a, predstavlja važnu konkretan dokaz solidarnosti EU-a s tim zemljama u vremenu bez presedana.

-Sredstva vanjske pomoći bit će dostupna na 12 mjeseci u obliku zajmova po vrlo povoljnim uvjetima kako bi se tim zemljama pomoglo u pokrivanju njihovih neposrednih, hitnih potreba za financiranjem. Zajedno s potporom Međunarodnog monetarnog fonda, fondovi mogu pridonijeti jačanju makroekonomske stabilnosti i stvaranju prostora koji će omogućiti dodjelu resursa za zaštitu građana i ublažavanje negativnih socijalno-ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa. Ovaj instrument također ostaje dostupan ostalim zemljama koje ispunjavaju uvjete i imaju poteškoće u platnoj bilanci, navode iz EK.

Predviđeno je da se sredstva MIP-a raspodjeljuju na sljedeći način: Republika Albanija (180 milijuna eura), Bosna i Hercegovina (250 milijuna eura), Gruzija (150 milijuna eura), Hašemit Kraljevina Jordan (200 milijuna eura), Kosovo (100 milijuna eura), Republika Moldavija (100 milijuna eura), Crna Gora (60 milijuna eura), Republika Sjeverna Makedonija (160 milijuna eura), Republika Tunis (eura 600 milijuna) i Ukrajine (1,2 milijarde eura).

Ali…

Iznos od 250 milijuna eura prema BiH bit će isplaćena u dvije tranše – prvu što je brže moguće nakon potpisivanja Memorandumu o razumijevanju sa svakom partnerskom državom. Drugi obrok mogao bi se isplatiti u četvrtom tromjesečju 2020. ili u prvoj polovici 2021. godine, pod uvjetom da su mjere politike povezane s njim blagovremeno provedene, sukladno potpisanom Memorandumu.

-Isplata druge tranše pomoći ovisi o tome hoće li Europska komisija pozitivno ocijeniti, u ime EU-a, napredak ostvaren u odnosu na određeni broj makroekonomskih i strukturalnih mjera prilagođavanja kao i o zadovoljavajućem napretku u ispunjenju obveza usaglašenih s MMF-om, stoji u Memorandumu koji je potpisao Bevanda i Gentiloni.

Ali, kako se doznaje, već sada se naziru “mali problemčići” s bh. strane jer, perma potpisanom Memorandumu, transparentnost u isplati novca subjektima pogođenim pandemijom, kao i ispunjavanju uvjeta strukturalnih reformi, nešto je na čemu će EU izričito inzistirati, što znači da će javnosti morati biti dostupni podatci o subjektima kojima je isplaćena pomoć, ali i kojima će se isplaćivati pomoć kao vid ublažavanja posljedica pandemije u njihovom poslovanju.

-Objavljivanje, na tromjesečnoj osnovi, detaljnih informacija o usvajanju i provedbi hitnih mjera podrške tokom koronavirusa, uključujući iznose pomoći po kategoriji korisnika, identitet i iznos alociran na 50 najvećih korisnika pomoći, kao i uvjete i kriterije alokacije podrške, u skladu s državnim propisima o tajnosti, uvjet je iz potpisanog Memoranduma o razumijevanju, a koji je, opet, jedan od stavki u dijelu Memoranduma ‘”Dobro upravljanje i borba protiv korupcije”.

Hoće li biti ispunjeni potpisani uvjeti?

No, to nije i jedini uvjet za povoljnih 250 milijuna eura za BiH. Europska unija od bh. vlasti traži i konkretan pristup prema podršci ekonomskog oporavka i to kroz smanjenje oporezivanja rada na zaposlenike kojima se isplaćuju najniže plaće, a pri tom i povećanje plaća nakon oporezivanja kroz amandmane na Zakon o porezu na dohodak i Zakon o socijalnim doprinosima u FBiH. Konačan cilj ovog zahtjeva je povećanje usklađenosti i na ovom segmentu između dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske.

Europska komisija traži, a bh. vlasti su to potpisivanjem Memoranduma prihvatile, na uvid i amandman na Zakon o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VTSV) prema Parlamentu BiH, odnosno, izglasavanje uspostavljanja sustava provjere sadržaja imovinskih kartica sudaca i tužitelja kao i članova VSTV-a, a tu je i, primjerice, prihvaćen uvjet osiguranja funkcioniranja novog Programa za osiguranje depozita, uključujući žurno financiranje u kriznim slučajevima te održavanje neovisnosti Središnje banke i integriteta aranžmana valutnog odbora.

Ovo su samo neki od uvjeta koje je BiH prihvatila kako bi joj bila isplaćena makrofinancijsku pomoć povoljnog kredita u iznosu 250 milijuna eura.

-Prije nego što Komisija isplati drugu ratu, Ministarstvo financija i trezora u ime BiH dostavlja Komisiji Izjavu o ispunjavanju uvjeta za isplatu koji dolaze uz pomoć. Nakon što primi takvu izjavu, Komisija će procijeniti, na temelju konsultacija s relevantnim vlastima zemlje, napredak ostvaren u ispunjavanju tih uvjeta. Prilikom ove procjene, posebna pozornost će se posvetiti reformama za jačanje institucionalnog okvira za makroekonomsku analizu iplaniranje na svim razinama vlasti, unaprjeđenje otpornosti na poremećaje u financijskom sektoru, podršku dobrom upravljanju i stvaranje radnih mjesta, stoji potpisanom Memorandumu o razumijevanju.

Kako će BiH izaći iz ove „avanture“ jer je već sada jasno da je prihvaćeno, potpisano i obećano puno toga što pobuđuje opravdane sumnje u realizaciju ili će EU ponovno „progledati kroz prste“ BiH?