Image default
DNEVNI

Počinju pregovori, ali štrajk se nastavlja

Piše. V.S.Herceg

Prosvjedom na kojem su im sudjelovali i članovi obitelji među kojima i djeca, a potom i pljeskom uz znak podrške i odobravanja, jučer je uz zvuke sirena vozila hitne pomoći konačno potpisan usuglašeni tekst Porotokola o vođenju pregovora zbog zaključivanja Kolektivnog ugovora o pravima i obvezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva na području HNŽ-a. Ovime i službeno počinju pregovori oko novog kolektivnog ugovora zaposlenih u zdravstvu HNŽ-a.

Štrajk traje sve do potpisivanja novog Kolektivnog ugovora

Moglo bi se kazati da je ovaj Protokol između sindikata i županijske vlade, potpisan “5 do 12” – nakon što su sindikati priprijetili postavljanjem šatora ispred zgrade Vlade HNŽ-a, nakon nekoliko prosvjeda ulicama Mostara.

Ipak, potpisivanje Protokola ne znači da je štrajk i obustavljen jer sindikati navode da štrajk traje sve do potpisivanja novog Kolektivnog ugovora. No, to znači i produljenje obustave ograničenja pacijentima za koje se odredi da ne trebaju žuran specijalistički pregled, što budi nezadovoljstvo u mnogima.

Protokol o vođenju pregovora radi zaključivanja granskog Kolektivnog ugovora o pravima i obvezama poslodavca i radnika u oblasti zdravstva na području HNŽ-a potpisali su dr. sc. Goran Opsenica, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi, u ime Vlade HNŽ, i Ivica Anić, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenika SKB-a Mostar, u ime Sindikata.

Kako su izvijestili iz Vlade HNŽ-a potpisivanjem ovoga Protokola od strane predstavnika Vlade i Sindikata osigurani su potrebni preduvjeti za početak pregovaračkoga procesa s ciljem utvrđivanja konačnoga teksta Kolektivnog ugovora.

Kako se navodi u Protokolu, obje strane drže neospornim da je raniji Kolektivni ugovor o pravima i obvezama Poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva u HNŽ-u prestao vrijediti 31. srpnja 2019. godine. Prema istom, pregovarački timovi Vlade i Sindikata obaviti će pregovore s ciljem da se u roku od 20 dana usuglasi tekst Kolektivnog ugovora kako bi se isti zaključio, a obje strane trebaju u roku od dva dana dostaviti popis pregovaračkog tima koji će sudjelovati u postupku pregovaranja.

Sindikati se zahvaljuju premijeru

“Vlada HNŽ-a i Sindikati su napokon usuglasili protokol i ovo je emotivan trenutak za sve djelatnike. Nadamo se jednako tako da ćemo što skorije dogovoriti i kolektivni ugovor i dobiti ono što zahtjevamo. Štrajk se ne prekida i trajat će sve do potpisivanja kolektivnog ugovora. Pozdravljamo napore i prvi korak Vlade koji je učinila prema nama, posebno napore premijera Nevenka Hercega. Kao što smo usuglasili protokol o pregovaranju nadamo se da ćemo što skorije dogovoriti i Kolektivni ugovor. Štrajk se ne prekida, ide dalje od potpisivanja kolektivnog ugovora”, rekao je Ivica Anić, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar.

Dalibor Vuković, predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zdravstva u HNŽ, potvrdio je da se potpisivanjem Protokola štrajk ne prekida. On je rekao kako su prvobitno predstavnici Vlade inzistirali na potpisivanju protokola prema kojem bi zdravstveni radnici prekinuli štrajk prije pregovora i tijekom pregovora. 

“Naše oružje glavno – štrajk nikada nećemo obustaviti dok se ne potpiše ugovor. Zato smo inzistirali da se potpiše usuglašeni protokol u kojem će se izbaciti sve odredbe koje sindikatu ne odgovaraju i uspjeli smo. Vlada je jučer usvojila taj protokol na telefonskoj sjednici. Nadamo se da će tako postupati i u pregovorima”, rekao je Vuković.

Što sindikati traže?

U nedavnom intervjuu za Dnevni list, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a, Goran Opsenica, rekao je da bi traženje Nezavisnog sindikata uposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar da se koeficijenti složenosti poslova povećaju za isti iznos kao sindikatu doktora medicine i stomatologije dovelo bi primjerice do ovih slučajeva: Plaća NK radnika u tri godine ugovora porasla bi 120%.

“Odnos koeficijenata složenosti poslova liječnika i NK radnika prije potpisa spomenutih kolektivnih ugovora bio je 3,5:1. Nakon povećanja vrijednosti koeficijenata složenosti poslova, kako to traži sindikat, odnos koeficijenata složenosti poslova, pa time i plaća, liječnika i NK radnika smanjio bi se na 2,1:1. Zato je Vlada HNŽ donijela Zaključak u kojem je definirala svoj stav i ponudila sindikatu povećanje koeficijenata složenosti poslova za isti postotak i na isti vremenski rok kao što je to svojevremeno dano sindikatu doktora medicine i stomatologije i time bi ih dovela u potpuno ravnopravan položaj”, rekao je Opsenica.

MN: Trpe pacijenti

No, početak generalnog štrajka i borba za prava zaposlenih u zdravstvu, za građane je značio novo ograničenje u pružanju zdravstvenih usluga, a koje su ionako pod ograničenjima zbog predostrožnosti od širenja korona virusa te im je uskraćena pripadajuća medicinska skrb koja im po zakonu pripada. Primjerice, specijalistički pregledi se odgađaju ako nisu žurni, iako je jasno da nitko ne odlazi liječniku iz obijesti nego iz zdravstvenih poteškoća. Ovo među pacijentima već nailazi na negodovanje i sve očitije nesimpatije prema štrajku zbog kojeg trpe zdravstveni osiguranici.

Podsjetimo, štrajkaju Nezavisni sindikat zaposlenika SKB-a Mostar koji predstavlja 2.400 medicinskih sestara i tehničara, te drugog medicinskog i nemedicinskog osoblja, od ukupno 4.100 uposlenika u području zdravstva u HNŽ te Sindikat zdravstvenih radnika HNŽ-a što je ukupno 2.600 zaposlenih u zdravstvu u ovoj županiji.

Tko su ostali osnivači SKB-a i zašto nisu uključeni u pregovore?

Podsjetimo da je SKB Mostar u vlasništvu Federacije BiH i četiri županije. Međutim, do sada se u rješavanje ovog problema nisu uključivali i drugi osnivači SKB-a Mostar – vlade Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije te Srednjobosanska i Hercegbosanska kao i njihovi zavodi zdravstvenoga osiguranja, ali ni Vlada Federacije BiH koje također, kao osnivači, moraju odlučivati i pregovarati sa sindikatima u zdravstvu.

Hoće li prevladati strpljenje i razumijevanje ili će konačan dogovor, a time i štrajk, potrajati još dugo, a cijenu će plaćati pacijenti koji “nisu žurni”, dok bi odugovlačenjem njihova liječenja i eventualni pogoršanjem zdravstvenog stanja uskoro mogli postati “žurni”. Ili im je izlaz neka od privatnih medicinskih klinika i visoki troškovi liječenja? No, tko će ovim ljudima nadoknaditi troškove i nemogućnost liječenja na koje imaju pravo? Mnoga su pitanja, a odgovori i dogovori se još čekaju. No, pregovori između Vlade i Sindikata počinju.