Image default
BIH

Preliminarno” usvojen prijedlog Reformskog programa

Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV) BiH ‘preliminarno’ je usvojilo prijedlog Reformskog programa, a članovi tog pravosudnog tijela su, nakon više od pola godine od formiranja Odjela za integritet, istakli da nisu sigurni u kojem pravcu će on djelovati. Nakon što je Johann Sattler, šef Delegacije EU u BiH, zatražio da se Tajništvo autorizira za početak pregovora o memorandumu između institucija koje će provoditi novi Zakon o VSTV-u, te da Delegacija nudi pomoć za uspostavu Odjela za integritet, članovi Vijeća su tijekom rasprave naveli da im nije jasno u kojem pravcu će Odjel djelovati i ukazali potrebnim da im se otklone sve nepoznanice koje imaju u pogledu tog Odjela, prenosi BIRN BiH. Mahmut Švraka je rekao da je jasno da će Odjel djelovati unutar Tajništva, ali da je nepoznato tko će ga financirati i kako će biti reguliran njegov status. “U operativnom dijelu, kad se govori o integritetu i imovinskim kartonima, to zahtijeva ozbiljan pristup Odjelu za integritet”, kazao je Švraka. “Odjel za integritet je neovisno tijelo u okviru neovisnog tijela”, ukazao je, pak, Slavo Lakić pojašnjavajući da je nejasno kakva je pozicija tog tijela. Admir Suljagić, direktor Tajništva Vijeća, pojasnio je da je sistematizacija usvojena, ali da je o strukturi nemoguće razgovarati bez novog Zakona o VSTV-u, čije se usvajanje očekuje narednog mjeseca. “Planirano je da se Odjel financira iz proračuna BiH”, rekao je Suljagić pojašnjavajući da je Ministarstvo financija ranije tražilo procjenu amandmana na Zakon o VSTV-u.

Kees van der Weide, nizozemski sudac angažiran kao pravni ekspert za savjetovanje VSTV-a, u svom je obraćanju istaknuo da EU zanima kako može podržati Odjel. Podsjetivši da se o izmjenama zakona razgovaralo i ranije, najavio je da će i Venecijanska komisija u narednom periodu iznijeti svoje mišljenje na prijedlog zakona. “Izvjesno je da ćete provoditi zakon koji će biti drugačiji od sanašnjeg”, rekao je Van der Weide dodavši da treba pregovarati o vanjskom nadzoru tog odjela. Na to je Jadranka Stanišić napomenula da konačni prijedlog Zakona o VSTV-u o kojem se raspravljalo nije podrazumijevao vanjsko nadgledanje Jedinice za integritet, njeno mišljenje dijeli i Duška Bogojević. “Mi smo glasali protiv vanjskog nadzora”, rekla je Bogojević te upitala je li došlo do nekih promjena nakon sastanka s veleposlanikom Sattlerom. Predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija je kazao da se o tome nije raspravljalo, dok je Švraka napomenuo da je odluka o formiranju Odjela usvojena, ali da je za njega trebala zakonska pretpostavka.

Odjel za integritet formiran je prije više od pola godine. Tada su stručnjaci upozorili da će se na rezultate njegova rada dugo čekati. Predviđeno je da Odjel, među ostalim, bude zadužen za primjenu Kodeksa sudačke i tužiteljske etike i propisa o sprječavanju sukoba interesa u pravosuđu, da će pratiti provedbu planova integriteta u pravosudnim institucijama i VSTV-u BiH, predlagati VSTV-u i pravosudnim institucijama rješenja za unaprjeđenje te pružati stručnu i administrativnu potporu nadležnom stalnom povjerenstvu, disciplinskim povjerenstvima i drugim stalnim i privremenim tijelima unutar VSTV-a. Nakon što je direktor Tajništva Suljagić naglasio da ništa nije urađeno mimo postojećeg zakona, usvojen je zaključak o skidanju te tačke s dnevnog reda i o uvrštavanju u točku kojom je bilo predviđeno usvajanje Reformskog programa VSTV-a. Reformski program je skup strateških i reformskih opredjeljenja Vijeća proisteklih iz zakonskih nadležnosti VSTV-a i iz zahtjeva Europske komisije, koji obuhvataju Peer Review preporuke, Mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za stjecanje statusa kandidata za članstvo u EU, Izvješća neovisnih eksperata o pitanjima vladavine prava (tzv. Priebeovo izvješće) te Trećem godišnjem izvješću OESS-a o odgovoru pravosuđa na korupciju. Njime su definirane mjere iz oblasti kvalitete, integriteta i efikasnosti pravosuđa, borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, te kapaciteta VSTV-a i suradnje s vanjskim akterima, a obuhvaćen je period od 2021. do 2023. godine. (BIRN)