Image default
DNEVNI ZNANOST

INTERVJU Ivona Šimunović: Priroda ima čudesan utjecaj na našu psihu, iskoristite njezine blagodati!

Razgovarala: Antonela Marinović Musa

Travanj je mjesec podizanja svijesti o stresu. Prilika je to da se podrobnije informiramo o opasnostima ove uobičajene pojave u svakodnevnom životu, ali i da naučimo kako se uspješno nositi s njom. Nekoliko korisnih savjeta, kroz intervju, dala nam terapeutkinja i savjetnica u radu s ljudskim resursima Ivona Šimunović.

Liječnici i znanstvenici sve češće upozoravaju na negativan i vrlo ozbiljan utjecaj stresa na zdravlje. Što, zapravo, podrazumijevamo pod pojmom stres?

-Svatko od nas iskusio je stres u nekom obliku. Svi prepoznajemo stresne situacije, odnosno znamo kada smo pod stresom. Istodobno, stres je mnogo više od pukog osjećaja da imamo previše stvari za riješiti. Za potrebe ovog objašnjenja, usmjereni smo na „loš stres“, u suprotnosti s „dobrim stresom“, koji možete iskusiti prilikom vožnje u luna parku (ako vas nitko nije prisilio), kada dobijete promaknuće ili nekoga prvi put poljubite… Osim dobrog stresa, postoje dva glavna oblika stresa, akutni (kratkotrajan), kao odgovor na neki određeni utjecaj (nazivamo ga i stresor) te kronični (dugotrajan) stres koji ostaje uz vas i nastao je iz akutnog stresa kojeg se niste uspjeli riješiti ili iz konstantnog stanja stresa koji nastaje zbog stresora ili nekih drugih uvjeta.

U borbi protiv stresa i njegovih posljedica neophodno je, prije svega, da se i sami pokrenemo. Koji su to učinkoviti načini borbe protiv ove pošasti modernog doba?

-Jednom kada prepoznate učinke stresa i shvatite koliko štetite svom tijelu, vrijeme je da nešto poduzmete.

Rješavanje akutnih stresora

-Ako je stresor akutan i privremen, važno je koristiti jednostavne relaksacijske tehnike poput dubokog disanja, kako biste primirili um i tijelo te stekli bistrinu potrebnu za rješavanje situacije. Poželjni su i ciklusi disanja u trajanju od 10 sekundi (udah neka traje 4 sekunde, a izdah 6 sekundi). Ova tehnika skreće nam misli, ali i usporava otkucaje srca. Dobra je za uporabu bilo kad i bilo gdje. Naravno, postoje i razne aplikacije za pametne telefone i računala koje koriste slične tehnike disanja.

Stresori najprije izazivaju tjelesnu reakciju. Ako vam srce lupa, nedostaje vam zraka, mišići se zatežu, to su znakovi da imate fiziološku reakciju na stres. U tom slučaju, usmjerite li se na svjesnost o vlastitom tijelu, možete skrenuti pozornost s tjelesnog odgovora na stres. Također, ako ste svjesni činjenice da proživljavate tjelesnu reakciju na stres, lakše ćete se smiriti i riješiti situaciju na povoljan način.

Rješavanje kroničnih stresora

-Stresori s kojima se susrećete svakodnevno i koji vam uvijek „vise“ nad glavom druga su priča. U tom slučaju, postoje relaksacijske tehnike koje ne traže da odmah uklonite stresor, kao što postoje i stresori koji uvijek vrebaju negdje iz pozadine.

Vizualizacija je jedan od načina opuštanja kojima možete kontrirati stresorima koje nije moguće odmah riješiti. Možete 5 do 10 minuta zamišljati da ste u najopuštenijem mogućem okolišu, bilo da je riječ o zelenim poljima, ležaljci pored mora ili vašoj omiljenoj fotelji kod kuće. Pokušajte oživjeti zvukove, mirise i detalje u svojoj glavi. Što više to radite, više ćete se udaljiti od onog što vas muči. Problem neće nestati, ali ćete dobiti malo jasnoće i odmora od stresora.

Još jedna od tehnika koja se preporučuje jest ta da procijenite je li vaša razina stresa realna ili nerealna kada ste usred neke situacije. Ako je realna, što znači da bi bilo tko tako reagirao (računalo nije u funkciji – ponovno ga pokrenite), riješite situaciju i nastavite dalje. Ako je nerealna (promet je prespor), odmaknite se, smirite se i pokušajte se opustiti.

Prvenstveno morate „srušiti“ način na koji razmišljate o stresoru. Istraživanja su pokazala da je sprječavanje ovih automatskih misli koje nam često otimaju um izvrstan način za zaustavljanje obrazaca mišljenja i ponašanja koji su kontraproduktivni i štetni.

Naravno, nijedna od ovih vježbi nije namijenjena samo rješavanju kroničnog stresa, ali ako vam šef ide na živce, ako je vrijeme da platite stanarinu i niste sigurni hoćete li imati novca za hranu, vjerojatnije je da ćete izdvojiti nekoliko minuta kako biste promotrili svoje osjećaje, pristupili problemima bistre glave, nego ako vam je stres uzrokovala činjenica da ste na sastanku počeli govoriti o nečemu o čemu nemate pojma. Ako, primjerice, primjećujete promjene u ponašanju vašeg partnera ili partnerice, ne ulazite pod stresom u raspravu i svađu. Smirite misli, posložite u glavi ili na papiru argumente, tek onda sjednite za stol i potrudite se riješiti problem, sumnje i činjenice te se, u konačnici, riješite stresa.    

Svatko od nas različito reagira na stres i pritisak, osobito u današnjem brzom načinu života. Zašto je to tako?

-Puno toga ovisi o našem ranom djetinjstvu, odnosno o načinu na koji smo bili doživljeni u stresnim situacijama. Primjerice, nereagiranje roditelja na naš plač može stvoriti u nama toksičan stres. Dakle, svaki čovjek reagira na stres u skladu s podlogom za borbu protiv stresa koju je dobio u djetinjstvu.    

Duža izloženost stresu može uzrokovati anksioznost. Kako to možemo spriječiti?

-Anksioznost se javlja kada osoba percipira situaciju opasnom, odnosno kada procijeni da životna situacija nadilazi njene sposobnosti. Takva emocionalna reakcija može biti izazvana nepoznatim ili neprepoznatljivim uzrocima, ali i realnom ili predvidivom opasnošću. Većina ljudi doživi anksioznost (strepnja, tjeskoba) prije važnih događaja kao što su ispiti, poslovne prezentacije, intervjui za posao… Osjećati se anksiozno u ovakvim situacijama je adekvatno i to stanje obično kratko traje. Ovakve reakcije se ne svrstavaju u kliničku anksioznost, već su uobičajen dio života. Zapravo, umjerena anksioznost je poželjna, ona pozitivno djeluje na učinak u različitim aktivnostima, jer djeluje motivirajuće i mobilizira naše resurse. Potpuno odsustvo i vrlo intenzivna anksioznost smanjuju taj učinak.

Postoje četiri metode za koje se smatra da pomažu u kontroliranju anksioznih reakcija, a sastoje se od toga da osoba nauči opustiti se (duboko trbušno disanje), skrenuti misli s problema (odvlačenje pažnje), kontrolirati uznemirujuće misli (osvijestiti misli koje uzrokuju ili pojačavaju anksioznu reakciju), kontrolirati osjećaj panike.

Čitanje, gledanje i slušanje vijesti o koronavirusu uznemiruje nas i stvara neugodne osjećaje, samim time i stres. Na što bismo trebali usmjeriti misli i radnje?

-Predlažem da smanjite pretjerano praćenje medija i statistika. Bilo bi poželjno vikende provoditi s obitelji, partnerom ili partnericom. Priroda ima čudesnu moć koja utječe na našu psihu, emocionalni i mentalni dio, a ovo je idealna prilika da iskoristite njezine blagodati.    

Stres na radnom mjestu predstavlja jedan od najizazovnijih problema u području zaštite zdravlja. Koji su simptomi i opasnosti stresa na radnom mjestu?

-Kada je stres u pitanju, na radnom mjestu ili u privatnom životu, simptomi i opasnosti su skoro jednake. Tijelo pokazuje znakove stresa otpuštanjem hormona koji ubrzavaju srce, podižu krvni tlak i zaustavljaju probavu ili simptomima koje možete osjetiti, poput stiskanja zubi, glavobolje i emocionalne uznemirenosti.

Većina nas zna da smo trenutno pod stresom ili da smo općenito izloženi stresu, ali unutar tijela događa se mnogo toga što ne znamo, a važno je za zdravlje.

Najprepoznatljiviji simptomi stresa su oni koje vjerojatno svi znamo: nesanica, glavobolja, bol u čeljusti, knedla u grlu, bolovi u leđima i vratu, mucanje, žgaravica i mučnina, nemir, kašnjenje i problemi s koncentracijom, nezainteresiranost za rad i druge aktivnosti.  

Promjene u ponašanju koje vode do drugih problema također mogu biti znakovi stresa. Težnja ovisnostima, iznenadno zanimanje za pušenje, alkohol, prejedanje, kocku, korištenje društvenih mreža kao područje „lova“ na neku osobu kako bismo uspostavili intimnost, flertovanje, prevare, preljubi, pojačan nagon za seksualnim činom ili drugi oblici ovisničkog ponašanja mogu se protumačiti kao bijeg od kroničnih stresora. Često podsvjesno bježimo od stresnih situacija na način da bismo učinili sve što nam može pomoći da se bolje osjećamo. Čak i na trenutak, tražimo način bijega kako bismo se na kratko opustili.

Ako stres na poslu osjećate duže vremensko razdoblje, pogotovo ako se uz njega pojavi i mobing, ne odugovlačite! Aktivirajte se i promijenite poslovnu sredinu.   

Mladi ljudi odrastaju u teškim i stresnim vremenima. Zasigurno im teško pada ograničeno kretanje, nemogućnost večernjih izlazaka i slično. Kao terapeutkinja, što biste im poručili?

-Svi mi, pa i mladi, moramo imati na umu da ništa nije vječno i da će i ovaj virus proći. Stoga je potrebno aktivirati kontrolu nad svojim porivima i željama, pronaći hobije u slobodno vrijeme, ali i posao – ako je to moguće. Kada prestanemo razmišljati o dugoročnim planovima i velikim očekivanjima, automatski ćemo smanjiti doživljaj razočarenja, ali i stres.

VEZANO

INTERVJU Irma Kajan: Narod želi raditi, a ne živjeti od milostinje

urednik

INTERVJU Mak Mehić: Zbog budućnosti svoje kćerke ušao sam u politiku

urednik

INTERVJU Senad Šepić: Zajednički nastup oporbe može osloboditi narod iz etničkih kaveza u koje su nas zarobili Čović, Dodik i Izetbegović

urednik