Image default
BIH DNEVNI IZBOR UREDNIKA

Čak 267 potpisnika otvorenog pisma pozivaju EU, SAD i NATO: Preuzmite odgovornost za neuspjeh na Balkanu

Piše: V.S.Herceg

Više od 250 potpisnika, točnije njih 267, a u inicijativi Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Vijeća za pitanja demokratizacije iz Berlina (DPC) uputili su otvoreno pismo Europskoj Uniji, NATO-u i SAD-u u kojem od njih traže da preuzmu odgovornost za svoj neuspjeh na Balkanu.

Pismo su potpisali istaknute osobe akademske zajednice, civilnog društva iz BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Velike Britanije, Srbije, Kosova, Nizozemske, pa čak SAD-a, Australije i Norveške. Potpisnici iznose ozbiljne kritike djelovanja navedenim administracijama nazivajući ih “birokratskim autopilotom” i “zombi politikama”.

“Mi, potpisnici, koji predstavljamo civilno društvo, akademsku zajednicu i zabrinuti građani iz cijeloga svijeta u regiji i šire – uključujući građane EU-a i SAD-a – mole predsjednika Joe Bidena, Ursule von derLeyen, Charlesa Michel i glavnog tajnika JensStoltenberga, kao i šefove vlada vodeće EU i države članice NATO-a da prepoznaju jasnu i prisutnu opasnost koju donosi njihova trenutna politika te, s obzirom na to, da ih ponovno usklade”, poručuje se administracijama EU-a, NATO-a i SAD-a.

‘Zombi politika’

U otvorenom pismu upućenom EU, SAD-u i NATO-u podsjeća se da je prije 2018. godine uobičajena ‘točka razgovora’ za većinu zapadnih vlada prema Balkanu bila je u potpunosti u skladu s idealom Europe o cjelovitoj, slobodnoj i mirnoj regiji bez daljnje promjene granica i etnoteritorijalizma.

Navode također da je jednakost građana i prihvaćanje povijesne stvarnosti, multietničnosti, na cijelom zapadnom Balkanu predstavljena ne samo kao preduvjet za euroatlantske integracije, već i kao uvjet za održavanje mira i sigurnosti nakon niza ratova i više 130 000 stradalih.

Međutim, a kako se slažu supotpisnici ovog otvorenog pisma, politike Zapada na zapadnom Balkanu ostale su na, kako se navodi, “birokratskom autopilotu, službeno predanim kopenhaškim kriterijima i liberalno demokratskim vrijednostima i standardima, ali sve više rastresen i okrenut prema formalizmu i transakcijskim odnosima s lokalnim elitama”. Ove kritike idu i korak dalje te se navodi da i one promjene koje su nastale na primjeru u Sjevernoj Makedoniji, nisu bile rezultat međunarodnog utjecaja, dok se u posebno negativnom kontekstu govori o EU i SAD-u kada je riječ o Kosovu.

“Ova zombi politika dopuštala je proširenje NATO-a i EU-a bez istinskog rješavanja neriješenih sporova sa susjedima. Ta je pogreška pokrenuta u to vrijeme – a njezini se učinci mogu vidjeti sada. Inherentno polarizirajući nacionalni autoritarni populizam, koji podsjeća na onaj viđen Jugoslaviji početkom kasnih 1980-ih postaje sve očitiji u brojnim državama članicama EU-a i u SAD-u izborom Donalda Trumpa. Ovaj ‘koktel-faktora’ ubrzao je negativnu putanju demokracije na zapadnom Balkanu.

Jedini pozitivan period u ovom razdoblju, koji se uglavnom ogleda u Sjevernoj Makedoniji, nije došao zbog politike Zapada – pritisak naroda natjerao je EU i SAD na odmak i prisilili Gruevskog na nove izborima, a potom na prihvaćanje izbornih rezultata.

Predloženu podjelu Kosova koju su u ljeto 2018. prihvatili srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i njegov kosovski kolega HashimThaçi – koji se različito ‘prodaje’ kao “zamjena zemlje”, “razgraničenje” i “korekcija granica”, prvo od strane Federice Mogherini iz EU, a zatim od strane vlade SAD-a, odstupila je od skoro dva  transatlantske (i u američkom slučaju dvostranačke) politike. Neispunjeni nacionalistički programi diljem regije odmah su to primili na znanje”, navodi se u otvorenom pismu.

Kritike politici ‘bez moralnog kormila’

Potpisnici otvorenog pisma ističu da na Balkanu nikada nisu nestaliletnonacionalistički snovi, već da su samo bili potisnuti te da se Zapad nadao kako će procesom proširenja ovi ‘snovi’ nestati. U svemu se ističe uloga Milorada Dodika koji, kako se podsjeća, zalaže za raspad BiH te da na tom fonu i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, govoreći o “potrebi dobrih odnosa Srba i Albanaca”, nepovrjedivosti državnih granica ali i potrebi dogovora.

U otvorenom pismu, potpisnici drže da je to vidljivo i u zajedničkoj politici EU i SAD-a u BiH, oko pokušaja reformi Izbornog zakona gdje se kritizira predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, a međunarodna zajednica krivi za davanje ‘trećeg entiteta’, nazivajući ga “svetim etno nacionalističkim gralom nacionalnih podjela’. Kritike su upućene i prema Hrvatskoj.

“Još gore, Zapad, EU, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, kao podršku za takvo nešto koristi presude Sejdić-Finci, Zornić i Pilav kao točke razgovora, iako ove presude prisiljavaju BiH na otvaranje političkog prostora, a ne pooštravanje ‘feudalnog poretka'”, stoji u pismu.

Naglašava se kako Hrvatska podržava etno-teritorijalne pretenzije unutar BiH te se u tom kontekstu spominje i hrvatski ‘non-paper, kojeg je podržala i, kako se navodi, neliberalna Bugarska, Mađarska i Slovenija zajedno sa Grčkom, koji nefunkcionalnost države povezuju s “migrantskom krizom i kontrolom granice EU, kako bi se dodatno rasplamsali desničarski strahovi od migranata”

“Kao izravni rezultat ove politike bez moralnog kormila, u proteklih smo tjedan dosegnuli novu najnižu razinu. Dok se istinitost dokumenta još se uvijek žestoko osporava, navodni “ne-papir” koji je iznio slovenski premijer Janez Janša, predlaže ujedinjenje Albanaca, Srba i Hrvata u regiji, podjela BiH, Sjeverne Makedonije i Kosova, ali ostavljajući Crnu Goru znatiželjno neozlijeđenom, i ne dodirujući srpski Sandžak. Bez obzira na podrijetlo “non-papera”, nema sumnje u iskrenost pristaša takvih etno nacionalističkih programa. Namjera prvog reda može biti: učiniti da se promjene čine razumnijima.

Ali nikoga ne treba zavaravati da bi se ovi ciljevi mogli postići bez masovnog nasilja i prisilnog preseljenja stanovništva. Albanski premijer Edi Rama, samozvani nacionalni vođa, i jedan od vjerojatnih ‘korisnika’ takvog rezanja granica, tvrdi da je s Janšom razgovarao o “non-paperu”. Ako je Europska komisija i Vijeće EU-a istinski odbilo takav prijedlog, ona je trebalo postaviti Sloveniji određena pitanja, kako bi se otklonile sumnje u moral, ugled i utjecaj na sigurnost EU-a tijekom slovenskog predsjedanja. Još uvijek ima vremena da SAD i EU uhvate trenutnu putanju koja bi okončala nasilje. Ali to se može postići samo spremnošću na suočavanje sa stvarnošću – svojom neuspjelom politikom. Pojačano prisustvo snaga EUFOR-a i KFOR-a treba osigurati da vizija cjelovitosti i sigurnosti nije samo retorička”, smatraju supotpisnici otvorenog pisma.

“Mi, potpisnici, koji predstavljamo civilno društvo, akademsku zajednicu i zabrinuti građani iz cijeloga svijeta u regiji i šire – uključujući građane EU-a i SAD-a – mole predsjednika Joe Bidena, Ursule von derLeyen, Charlesa Michel i glavnog tajnika Jens Stoltenberga, kao i šefove vlada vodeće EU i države članice NATO-a da prepoznaju jasnu i prisutnu opasnost koju donosi njihova trenutna politika te, s obzirom na to, da ih ponovno usklade”, poručuje se administracijama EU-a, NATO-a i SAD-a.

Tko su supotpisnici kritičkog pisma

Otvoreno pismo potpisali su, između ostalih, Marion Kraske, politička analitičarka i novinarka iz Hamburga (Njemačka), Adil Kulenović, predsjednik Kruga 99, Mirza Kulenović Međunarodni forum Bosna, dr. Lazar Laić, sveučilišni profesor iz Srbije, Rusmir Mahmutćehajić, Međunarodni forum Bosna, Tomislav Marković, novinar iz Srbije, dr. Branislav Marović, povjesničar iz Crne Gore, Dino Mustafić, filmski i kazališni redatelj iz BIH, John Paul Newman profesor na irskom sveučilištu, dr. Latinka Perović, povjesničarka iz Srbije, Vesna Pusić, sociologinja iz Hrvatske, prof.dr. Christian Schwarz-Schiling, bivši visoki predstavnik u BiH, Dervo Sejdić, predstavnik romske zajednice u BiH, Daniel Serwer profesor Johns Hopkins Sveučilišta u Washingtonu, Abdulah Sidran, pisac, Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Potočari, dr. Nevenka Tromp sa sveučilišta u Amsterdamu, prof. Lamija Tanović, Azem Vllasi, odvjetnik i političar, Bodo Weber DPC, Azra Zornić itd.