Image default
BIH DNEVNI

Tko će sljedeći na američku ‘crnu listu’?

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden proširio je opseg uredbe kojom se definiraju sankcije za pojedince i organizacije iz država zapadnog Balkana, koji ugrožavaju mir i stabilnost regije.

Uredbu o sankcijama je prvi put donio tadašnji predsjednik SAD George W. Bush 2001. godine i od tada se sankcije redovno produžavaju.
Sankcije podrazumijevaju zabranu ulaska u Sjedinjene Američke Države i zamrzavanje imovine i financija na teritoriji SAD. Američkim građanima je zabranjeno da učestvuju u transakcijama sa licima koja su na listi sankcioniranih.

Dodatne sankcije

– Današnja odluka predviđa dodatne sankcije, usmjerene ka pojedincima koji ugrožavaju mir, bezbjednost, stabilnost ili teritorijalni integritet bilo kog područja ili države na zapadnom Balkanu – stoji u obraćanju američke administracije.
Dodaje se i da su sankcije usmjerene i ka odgovornima za kršenje ljudskih prava na zapadnom Balkanu i njihovim suučesnicima, kao i za odgovorne za korupciju, podrivanje demokratskih procesa i ometanje institucija i međunarodnih sporazuma.
U priopćenju se podvlači dugogodišnja posvećenost Sjedinjenih Država u provođenju poslijeratnih sporazuma i jačanju institucija uspostavljenih nakon raspada bivše Jugoslavije.
Pored mirovnih i regionalnih sporazuma čije je kršenje sankcionisano ranijim odlukama Sjedinjenih Država, u novoj odluci poziva se i na proširenje sankcija za one koji krše Prespanski sporazum i zaključke Konferencije o provođenju mira koja nadgleda situaciju u Bosni i Hercegovini.
Takođe, predviđaju se sankcije ukoliko se krše odluke Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove. Mehanizam je nasljednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, poznatog pod nazivom Haški tribunal.
– Obezbjeđivanje sigurnosti i političke stabilnosti zapadnog Balkana u skladu je sa opredeljenjem Bidenove administracije da se unapređuju osnovni američki interesi nacionalne sigurnosti, uključujući zaštitu demokratskih institucija. Uprava će se i dalje baviti izazovima u regiji zapadnog Balkana – navodi se u priopćenju.Kao jedan od izazova je posebno naznačena korupcija.
– Zbog toga su Sjedinjene Države posvećene promoviranju odgovornosti i borbi protiv nekažnjivosti onih koji su umiješani u značajnu korupciju na zapadnom Balkanu i širom svijeta – navodi iz Bijele kuće.
Iz Bijele kuće su dalje objasnili da korupcija narušava ekonomski rast, olakšava organizovani kriminal i podriva povjerenje u demokratske procese.
– To otvara vrata našim strateškim protivnicima da potkopaju demokraciju, zaustave napredak ka efikasnom i odgovornom upravljanju i spriječe region zapadnog Balkana da postigne punu integraciju u transatlantske institucije. Oni omogućavaju pojedincima da iskoriste slabu vladavinu zakona i da profitiraju od sistemske korupcije na štetu običnih građana. Oni time predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnostii i spoljnoj politici Sjedinjenih Država – zaključuje se.
Ministarstvo financija će, kako se navodi, u konsultacijama sa Sate Departmentom nastaviti da ažurira spisak pojedinaca koji su pod sankcijama, u skladu sa Bidenovom uredbom koja je donijeta 8. lipnja.

Za sada 115 osoba iz BiH

Zanimljivo je da je ova odluka objavljena na dan izricanja konačne presude Ratku Mladiću, što mnogi smatraju znakovitom porukom.
Na ranije objavljenoj listi su, između ostalih, Radovan Karadžić, Biljana Plavšić, Sonja Karadžić-Jovičević, Ante Jelavić, Momčilo Krajišnik, Ljiljana Zelen-Karadžić, Aleksandar Karadžić, Milorad Dodik, Amir Zukić, Nikola Špirić, Valentin Ćorić, Dario Kordić, Senad Šahinpašić…
Čak 115 osoba ili pravnih lica iz BiH je pod različitim sankcijama američke vlade, a 67 osoba najmanje dovodi se u vezu sa ratnim zločinima na prostoru bivše Jugoslavije. Međutim, evidentno je da nova odluka otvara mogućnst proširenja sankcije za mnoge druge pojedince i organizacije, kao takva djeluje kao upozorenje liderima na Balkanu, te je za očekivati da će u skorije vrijeme američka ‘crna lista’ biti dodatno popunjena. Po uredbi očito je da će u idućem vremenu posebna pažnja biti posvećena i  osobama koje se protive borbi protiv korupcije. Pitanje je tko su sljedeće osobe na američkoj crnoj listi?

Anthony Blinken: Borimo se protiv onih koji su umiješani u korupciju
Američki državni tajnik Anthony Blinken izjavio je povodom uredbe predsjednika SAD-a Joea Bidena o proširenju opsega sankcija pojedincima i organizacijama sa Zapadnog Balkana, da su SAD posvećene tome da osiguraju stabilnost i sigurnost ove regije, što bi omogućilo državama u regiji “da ispune svoj potencijal kao slobodne i prosperitetne demokratcje”.
– Korupcija nanosi direktnu štetu vanjskoj politici, nacionalnoj sigurnosti i ekonomskom zdravlju SAD-a i naših saveznika i partnera. Zato smo riješeni da promoviramo odgovornost i da se borimo protiv nekažnjivosti onih koji su umiješani u značajnu korupciju na Zapadnom Balkanu i širom svijeta – naglasio je Blinken.
Uz to, nova Izvršna naredba predviđa sankcije protiv osoba čije djelovanje destabilizira regiju potkopavanjem demokratskih institucija i vladavine zakona ili kršenjem ljudskih prava. Kako bi se najbolje riješila mreža korupcije u cijeloj regiji, a Albanija je dodana u područje djelovanja Izvršne naredbe.
– Ovaj propis također odobrava izricanje sankcija pojedincima i subjektima odgovornim za korupciju u regiji, uključujući pronevjeru javne imovine, izvlačenje privatne imovine za ličnu korist ili političke svrhe ili podmićivanje – navodi Blinken.
Sva imovina i interesi u vlasništvu osoba određenih prema ovoj Izvršnoj naredbi koji su ili dolaze u SAD ili su pod nadzorom američkih osoba će biti blokirana, a američkim državljanima je općenito zabranjeno sudjelovati u transakcijama s njima. Uz to, osobe sankcionirane ovim dokumentom ne ispunjavaju uvjete za ulazak u Sjedinjene Države i ne ispunjavaju uvjete za američku vizu – jasan je Blinken.
Podsjetimo, u izjavi State Departmenta navodi se i da je posvećenost SAD-a promoviranju demokracije, transparentnosti i odgovornosti širom Zapadnog Balkana čvrsta i “u skladu sa standardima koje države u regiji moraju ispuniti da bi postigle svoj cilj napredovanja na europskom putu”.