Image default
DNEVNI IZBOR UREDNIKA

I NAKON PANDEMIJE – PANDEMIJA Domljan: Slijedi iseljavanje!

Piše: V.S.Herceg

Budući da građani vide da vlast ne stvara prilike, izvjesno je da će sa smirivanjem pandemije, doći do masovnog egzodusa obitelji. Štaviše, virus istine je pokazalo da vlast ne čini skoro ništa kad je najpotrebnije. Stoga ne žele čekati da ih vlast uvede u EU, nego će ulaziti u EU na razini obitelji, ocjenjuje prof. Domljan.

Pandemija korona virusa, izuzev milijuna preminulih i oboljelih, kao i potpune promjene dosadašnjeg načina života i nevjerojatno ograničavanja slobode kretanja u vrijeme 21. stoljeća, rezultirala je i velikim padom svjetske ekonomije.

Naravno, izuzev Kine koja, prema analitičkim, ekonomskim izvješćima, nakon pada iz prvog tromjesečja 2020. godine od 6,8%, već ove godine bilježi rast od 18,3 posto, što je najveći skok bruto domaćeg proizvoda (BDP) otkako je Kina počela voditi tromjesečne evidencije 1992. godine.

Međutim, nakon katastrofalnog prvog tromjesečja prošle godine, Kina je ipak bila jedina velika ekonomija koja je zabilježila rast od 2,3% u 2020. godini, iako najslabiji u posljednjih nekoliko deseteljeća. No, oporavak svjetske i regionalne ekonomije tek slijedi, a BiH, kako ocjenjuje profesor ekonomije Vjekoslav Domljan, rektor Univerziteta Sarajevo +School of Science and Technology’, u tome će teško držati korak.

Vlasti su djelovale sporo i nedovoljno

-Najteža godina za bh. ekonomiju u razdoblju poslije 1996. god. bila je 2020. godina. Pad proizvodnje je iznosio 4.6%. Ni u doba globalne krize 2007.-2009. nije bio tako velik. Pandemija koronavirusa izazvala je najveću recesiju bh. ekonomije u njenoj suvremenoj povijesti. Kad ekonomiju pogodi neuobičajen šok, kao što je ovaj pandemijski, nisu, kao kod uobičajenih šokova, svi sektori pogođeni manje-više ravnomjerno primjerice s 50%, nego je 50% sektora pogođeno 100%. Potom se šok ponude pretvorio u šok potražnje, analizira za Dnevni list prof. Domljan posljedice pandemije korona virusa po ekonomiju BiH s osvrtom na regionalna i svjetska kretanja.

On ocjenjuje da se začarani krug, kako pokazuje praksa SAD, EU i drugih, može prekinuti ubrizgavanjem dodane potražnje.

-Što se bude brže i snažnije ubrizgavala, brže i snažnije će biti poništavanje negativnih učinaka šokova. Narod kaže: “Tko brže pomaže, dvostruko pomaže”. Nažalost, vlasti su djelovale sporo i nedovoljno. Injekcija je zakasnila, bila nedovoljna jaka i, kako nalazi nekih revizija pokazuju, uveliko promašila metu, vrlo je kritičan ovaj ekonomski stručnjak.

Neravnoteža ekonomija zemalja regije

On se, pri tom, osvrće i na utjecaj pandemije na zemlje regije i EU, pa tako podsjeća da je pad proizvodnje u EU je iznosio 6.1% u 2020. godini te da je najveći pad bio u zemljama koje se oslanjaju na turizam i druge sektore s velikom interaktivnosti, posebice inozemnom. Kod tih zemalja pad je iznosio 8 do 10 posto (Hrvatska, Francuska, Grčka i Španjolska).

-Neke članice, poput Njemačke i Francuske, oporavit će se u 2021. god. s rastom proizvodnje koji bi mogao iznositi 3%, dok će niz članica nastaviti kaskati, oporavljajući se sporo bez dodatne podrške, kaže prof. Domljan za Dnevni list.

On navodi i konkretne, otežavajuće, razloge bržeg oporavka, ali i ističe kako BiH nije prošla loše kao njene dvije susjede – loše kao Crna Gora, ali ni dobro kao Srbija.

-Ekonomije Regije pate od tri temeljne neravnoteže. Od deviznog deficita jer im je uvoz veći od izvoza. Od štednog deficita jer su im investicije veće od štednje. I od proračunskog deficita jer su im rashodi veći od poreza. Tako ranjivim ekonomijama pandemija je bila snažan šok. Došlo je do pada proizvodnje firmi i potrošnje domaćinstava, pada izvoza i uvoza i inozemnih transfera, rasta proračunskih deficita i javnog duga te smanjenja štednje i investicija. BiH nije prošla loše kao Crna Gora kod koje je pad proizvodnje iznosio 14.3 % niti dobro kao Srbija kod koje je pad proizvodnje iznosio 1.1 %, analizira on.

Bez optimizma za brz i značajan ekonomski oporavak BIH

No, hoće li BiH biti u mogućnosti “držati korak” s oporavkom zemalja regije, ali i EU? Prof. Domljan po tom pitanju nije optimističan. On ističe kako BiH teško može držati korak s Regijom i EU jer nema ekonomsku politiku.

-Zbog valutnog odbora vezala si je jednu ruku te nema monetarne politike i politike deviznog tečaja. Druga ruka tj. fiskalna politika je rascjepkana i nekoordinirana. Od zadnjih općih izbora obezglavljena je paralizom parlamenata, a glavnina proračuna zakovana zakonima.Takvo stanje će potrajati barem do oktobra 2022. god, komentira profesor Domljan.

Međutim, prema njegovom mišljenju, BiH će se zbog svega toga vrlo brzo naći u još jednom, vrlo ozbiljnom, posljedičnom problemu pandemije – novom valu iseljavanja.

-Budući da građani vide da vlast ne stvara prilike, izvjesno je da će sa smirivanjem pandemije, doći do masovnog egzodusa obitelji. Štaviše, virus istine je pokazalo da vlast ne čini skoro ništa kad je najpotrebnije. Stoga ne žele čekati da ih vlast uvede u EU, nego će ulaziti u EU na razini obitelji, ocjenjuje prof. Domljan.

U BiH kao po onoj: „Alaj volim ovaj režim – plaća ide, a ja ležim“

No, teško da će vlasti u BiH iseljavanje stanovništva, ‘trend’ zbog kojeg je i prije pandemije BiH godišnje gubila na desetke tisuća žitelja, uopće biti u mogućnosti, ali i znati spriječiti.

U ovom kontekstu, prof. Domljan kaže da bh. vlasti moraju shvatiti da ne služe izvlačenju novca iz džepova građana nego da služe punjenju džepova građanima. Posebno ističe i izopačeno i nelogično shvaćanje ekonomije, rada i zapošljavanja u javnim sektorima u BiH.

-Promjene traži U zaokret. Ne treba se oslanjati na javne kompanije, inozemne doznake i kredite nego na privatne kompanije, inovatore, investitore i izvoznike. U Kini se hvale modelom 996 tj. radom od devet ujutro do devet uveče šest dana tjedno dok se  Elon Musk hvali da spava na podu Tesline tvornice. U BiH se hvale da su na platnom popisu kod države, da ništa ne rade, da imaju visoku plaću i mogu izvlačiti rente. Kad ekonomija ne može stvoriti štednju veću od 5% nacionalnog dohotka, nema uvjeta za razvoj. U Europi nižu stopu štednje imaju samo Moldova i Kosovo, ističe prof. Domljan.

On, na koncuu, podsjeća kako će EU za 20-tak dana uvesti namet na uvoz zemalja koje ne haju za klimatske promjene, vjerojatno s primjenom od 2023. godine te da će namet na EP BiH će, kako sama procjenjuje, iznositi 400 mln KM godišnje.

-S druge strane, ukupna štednja javnog sektora u 2019. godine je bila 500 mln KM dok je 2020. godina bila u minusu dvije milijarde KM. A taksu neće plaćati samo izvoznici prljave energije nego i izvoznici proizvoda napravljeni na njoj. Tri četvrtine bh. izvoz ide prema EU. Dakle, i poslije pandemije, pandemija, zaključuje prof. Vjekoslav Domljan.

VEZANO

Korumpirana vlast još bogatija, a socijalni nemiri sve izgledniji!

urednik

ANALIZE NISU OPTIMISTIČNE: BiH će preživjeti pandemiju, ali recesiju – teško!

urednik

EU GREEN DEAL – ZADNJA PRILIKA ZA ODRŽIV I INKLUZIVAN RAZVOJ ENERGETSKOG SEKTORA U BiH

urednik