Image default
BIH DNEVNI IZBOR UREDNIKA

Mlakić: BiH bi trebala biti uređena po uzoru na Uskoplje

Europski dužnosnici u visokom luku zaobilaze domaće političke varalice i s njima komuniciraju samo iz nužde i dobrih namjera da ipak u konačnici pomognu obespravljenim, opljačkanim i osiromašenim narodima ove oronule zemlje.

Europljani obožavaju svijetle, civilizacijske primjere njegovanja ljudskih odnosa i etičkih vrijednosti pa su prošlog tjedna pohrlili u Žepče, mali srednjobosanski gradić na rijeci Bosni u kojem se dogodio nezabilježen, hrabri i fascinantni povod kojem su i sami “kumovali”. Otkriveno je zajedničko spomen-obilježje civilnim žrtvama rata.

Odličan primjer

Pazite, na području gdje su Hrvati, Bošnjaci i Srbi četiri godine vodili strašni krvavi rat sa stotinama poginulih i tisućama ranjenih vojnika i civila. Veoma je ružno i tužno da su mediji tako mizerno propratili ovaj fantastičan čin i ne može biti opravdanje što je Žepče periferija. Upravo stoga važno je podebljati.       

 Žepče su u prošlu srijedu posjetili veleposlanica i šefica Misija OSSE-a u BiH Kathleen Kavalec, veleposlanik Republike Hrvatske Ivan Sabolić, veleposlanik Nizozemske Reinout Vos, veleposlanica Švedske Johanna Stromquist, veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva Matt Field, zamjenica veleposlanika Austrije Nicole Hardwick, zamjenica veleposlanika Češke Soňa Ubović, zamjenik veleposlanika Francuske Xavier Rouard, zamjenica veleposlanika Norveške Siri Andersen, zamjenica veleposlanika Sjedinjenih američkih država Ellen Germain, predstavnici Europske unije Firuze Demir Handan i Fermin Cordoba, predstavnica Vijeća Europe Bojana Urumova, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Ingrid Macdonald, zamjenica generalnog tajnika UN-a i specijalni savjetnik generalnog tajnika za prevenciju genocida Alice Wairimu Nderitu, otpravnik poslova Ukrajinskog veleposlanstva u BiH, Serhiio Miniail, ispred Ureda Viskog predstavnika BiH, šef političkog odjela Mark Bowen.

Šefica Misije OESS-a u BiH Kathleen Kavalec je pohvalila lokalnu upravu na čelu s načelnikom Matom Zovkom, kazavši da je upravo općina Žepče svijetli primjer suživota u BiH o kojoj se treba pričati svugdje u svijetu.

– Četvrt stoljeća nakon potpisivanja Dejtona, ostaje nam izazov stvaranja pomirenja u BiH, a Žepče je primjer lokalne zajednice kako se zajedničkim djelovanjem sve može postići i Žepče zaslužuje našu podršku zato što je napustilo politiku podjela i prihvatilo politiku zbližavanja, kazala je Kavalec.

-Za vrijeme zadnjeg rata Žepče je zadesilo sve najgore, puno poginulih, raseljenih, porušenih objekata, podijeljenost teritorije, dvojne institucije… Nakon rata pred nama je bila velika zadaća, vraćati povjerenje, integrirati institucije, općinsku upravu, poreznu upravu, policiju i rješavati sva ostala politička pitanja. Mnoge institucije smo pregovorima i dogovorima spajali, neke uz pomoć UN, a najviše uz pomoć OHR, koji je donio Odluku o Žepču i Zakon o izmjeni granica. Danas smo srednje razvijena općina s oko 5000 zaposlenih na području općine kao i oko 2000 u inozemstvu. Nekad su nas nazivali „crna rupa u F/BiH“, a već dvadeset godina implementiramo mnoge projekte Međunarodnih organizacija. Sve što radimo i provodimo sudjeluju predstavnici svih naroda. Vrijedno je za spomenuti da u BiH samo u Žepču ima zajedničko spomen obilježje Civilnim žrtvama rata. Svojim načinom rada, stvaramo pozitivno ozračje, vraćamo povjerenje i doprinosimo pomirenju među narodima, kazao je Mato Zovko, vjerojatno najdugovječniji načelnik općine u BiH.

 Ono što je posebno za pohaliti je da veliki broj glasova na izborima načelnik Zovko dobiva od Bošnjaka. Oni ga honoriraju za pravedno forsiranje gospodarskih i infrastrukturnih projekata i za doprinos izgradnji međunacionalnog pomirenja i povjerenja.

Uskoplje

U BiH, odnosno u Federaciji ima još jedna lokalna sredina za koju se tvrdi da je primjer korektnih odnosa između Hrvata i Bošnjaka. Iako nacionalno podijeljena, siromašna i daleko od očiju i empatije nacionalnih vođa, Uskoplje, zahvaljujući lokalnim čestititim čelnicima, Seadom Čauševićem, načelnikom i Goranom Batinićem, predsjednikom Općinskog vijeća, uz uobičajene trzavice, odvažno i ustrajno premoštava krucijalne životne izazove u neupitno podijeljenom gradiću.  

Poznati književnik Josip Mlakić, inače rođen u Bugojnu s adresom u Uskoplju ne voli govoriti o ratu, proveo ga je u srednjoj Bosni. Bilo je, kaže, žestoko i to je iza njega. Što je imao reći o ratu rekao je u svojim knjigama, iako nije pisao prema stvarnim događajima jer mu nitko ne bi vjerovao.

-Unatoč tom ratu o kojem sam rekao da je bio žestok, ovdje je nakon rata uspostavljen dobar odnos i kada bi ova zemlja bila uređena po uzoru na ovaj grad onda bi to bila normalna zemlja. Ako živite u krajnje nefunkcionalnoj zemlji kakva je BiH, onda je iskustvo života u podijeljenom gradu nešto što se podrazumijeva i o čemu mi ovdje gotovo ne razmišljamo. To nam je postao način života, iako međunacionalnih konflikta nema. Oni se odigravaju na višim, političkim razinama, to je ono što je Ivan Lovrenović nazvao “nedovršenim ratom” i što je vremenom prešlo u svojevrsni sindrom”, kao da je pozvao hrvatskog i bošnjačkog nacionalnog poglavicu Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića da posjete Žepče ili Uskoplje nagrađivani Mlakić.

Nema sumnje, mogli bi naučiti političku lekciju od svojih lokalnih suradnika koje muka tjera da tragaju za rješenjima. Oni nemaju tu slobodu i komfor da iz udobnih salona mudruju i potpiruju tenzije za osobne političke benefite. A, nisu niti do koljena bogati kao stranačke mecene. 

Izetbegović i Čović nemaju političkog dara

Odnosi između Hrvata i Bošnjaka nikada nisu bili zatrovaniji, po mnogima to je ciljama projekcija, a njihove nacionalne poglavice Izetbegović i Čović nemaju političkog dara i “brandtovske” inteligencije da frustrirane ljude oslobode  okova straha i trauma i ponude viziju boljih odnosa i života.

Žepče i Uskoplje bi mogli biti politička lekcija i temeljac za zaokret. I međunarodne diplomate bi ih više uvažavali i posjećivali na dobrobit naroda koje predstavljaju.