Image default
MEDIJI

2020. u BiH 26 slučajeva napada i pritisaka na novinare i medije

Tokom 2020. godine registrirano je ukupno 26 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare i medije u Bosni i Hercegovini, među kojima i tri fizička napada, šest prijetnji smrću te sedam napada i prijetnji upućenih medijskim kućama, saopćeno je iz Udruženja BH novinari.

Linija za pomoć novinarima (FMHL), koja djeluje u okviru Udruženja/Udruge BH novinari, prošle godine je zabilježila 69 slučajeva kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda, u što spadaju i ugrožavanje radnih prava novinara, mobing, tužbe za klevetu i kršenje prava na slobodan pristup informacijama, istaknuto je tokom predstavljanja izvještaja „Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2020.“, proizvedenog u okviru Regionalne platforme zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara i uz podršku Evropske unije.

U izvještaju je istaknuto da je više od 88 posto javnih i privatnih medija u BiH pretrpjelo  finansijsku štetu tokom pandemije, a najveći gubici odnose se na prihod od marketinga i drugih komercijalnih aktivnosti.

Autorica izvještaja Maja Radević iz Udruženja BH novinari istakla je da bh. vlasti ne pokazuju nikakvu volju za uspostavom fonda za pomoć medijima te da smo jedina  država sa područja zapadnog Balkana koja nije odobrila posebne pakete pomoći medijima u savladavanju ekonomskih posljedica pandemije.

-Sa druge strane, političari su veoma aktivni u pokušajima kontrole uređivačkih politika i kreiranja medijskih sadržaja. Posebno je zabrinjavajuće da se sve rjeđe se govori o javnom ugledu medija i očuvanju njihove nezavisnosti. Stiče se utisak kao da su se mnogi novinari, vlasnici i urednici medija ‘pomirili’ s političkim utjecajima i pritiscima- rekla je autorica izvještaja Maja Radević.

 Prošlogodišnje istraživanje o medijskim slobodama koje su BH novinari radili u saradnji sa Fondacijom Friedrich Ebert pokazalo je da više od 70 posto građana BiH smatra da sloboda medija u državi uopće nije ili je djelimično prisutna, a više od polovine građana naveli su da je politička zavisnost osnovna prepreka u radu medija u BiH. Loš ekonomski položaj novinare čini podložnim političkim utjecajima i ne motivira ih na profesionalan pristup poslu.

Tokom 2020. najbrojniji su bili slučajevi prijetnji i zastrašivanja novinara/ki, kao i različiti oblici pritisaka, koji su često dolazili od predstavnika institucija vlasti.

Također je, kako se navodi, povećan  broj slučajeva prijetnji novinarima putem društvenih mreža, govora mržnje i online nasilja. U najvećem broju ovakvih slučajeva napadači ne budu kažnjeni.

 Prema registru Linije za pomoć novinarima, polovinom prošle godine bilo je aktivno 289 tužbi za klevetu protiv novinara i medija. Skoro 80 posto tužbi protiv novinara i medija dolazi od političara i drugih javnih zvaničnika. Sve je veći broj tzv. SLAPP tužbi kojima se putem visokih odštetnih zahtjeva ciljano nastoji ugroziti finansijski opstanak medija.

Recenzentica izvještaja profesorica  Lejla Turčilo sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu navela je da su ovakva istraživanja izuzetna podloga za argumentaciju o ugroženosti novinara/ki u BiH.

-U vremenu pandemije, kada smo se svi nekako sklonili u kuće, novinari i novinarke su radili upravo suprotno: izašli su na teren, suočeni sa nepoznatim virusom, bez zaštitnih sredstava kojih nije bilo u tom trenutku i pokušavali da nas obavijeste šta se dešava. Mislim da su u kontekstu pandemije mediji, poslije zdravstvenog sektora, iznijeli najteži teret – kazala je profesorica Turčilo.

Neke od preporuka iz izvještaja su: osigurati uređivačku nezavisnost javnih emitera na nivou države i entiteta, kao i lokalnih javnih medija, donijeti Zakon o transparentnosti medijskog vlasništva i osigurati transparentno finansiranje medija iz budžetskih sredstava na svim nivoima vlasti, uputiti zahtjeve vlastima za formiranje posebnih fondova za pomoć medijima na kantonalnom, entitetskim i državnom nivou kako bi se barem djelimično sanirale ekonomske posljedice pandemije i izbjeglo gašenje pojedinih medija.

Također, razviti posebne institucionalne mehanizme i zakonska rješenja za borbu protiv govora mržnje, online nasilja i prijetnji novinarima na web-portalima i društvenim mrežama,te u skladu s preporukama Evropske komisije, izvršiti pritisak na nadležne institucije da osiguraju adekvatniju zaštitu novinara kroz izmjene krivičnog zakonodavstva i efikasno procesuiranje napada na novinare u okviru pravosudnog sistema,navodi se u saopćenju Udruženja BH novinari.