Image default
BIH DNEVNI IZBOR UREDNIKA

ODGOVARA IM MUTNO STANJE: Čović uopće ne želi izmjene Izbornog zakona, a ni Izetbegović!

Dragan Čović se još prije nekoliko godina pred svjedocima povjerio tadašnjoj predsjednici Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović da mu je misija promijeniti Izborni zakon i da će se tada povući iz politike. Ponuđeni prijedlog je produženje njegovog političkog vijeka.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović još dugo se ne namjerava povući iz stresnog političkog života. Jer, da to namjerava ponudio bi izbalansirane promjene Izbornog zakona koje bi imale kakvu takvu šansu dobiti potrebnu parlamentarnu potporu. 

Ponuđeni prijedlog izmjena sudbonosnog dokumenta za HDZ BiH, barem što se  tiče sarajevskih stranaka, je unaprijed osuđen na propast, a to onda dalje znači nastavak kontroverzne stožernikove karijere utemeljene na hrvatskom nacionalnom homogeniziranju i zbijanju redova pred vrlo mogućim, za Čovića i poželjnim, novim pohodom Željka Komšića na Predsjedništvio BiH.

Čovićev i Komšić

Podsjećamo, Dragan Čović se još prije nekoliko godina pred svjedocima povjerio tadašnjoj predsjednici Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović da mu je misija promijeniti Izborni zakon i da će se tada povući iz politike. Ponuđeni prijedlog  je produženje njegovog političkog vijeka.

Interresorna radna skupina Parlamenta BiH je dobila na uvid od ranije poznati dokument izmjena Izbornog zakona u kojem HDZ BiH predlaže uvođenje novih tzv. Ad hoc izbornih područja za izbor članova državnog Predsjedništva i izaslanika u federalni Dom naroda utemljen dominantno na nacionalnoj odrednici. 

Dakle, Dragan Čović zagovara idalje izravni model izbora članova Predsjedništva BiH i odbacuje svaku opciju neposrednog  izbora u državnim parlamentarnim domovima što je nekada zagovarao Božo Ljubić dok je vodio HDZ 1990.

-Za potrebe izbora članova Predsjedništva BiH koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine formiraju se tri ad hoc izborna područja: A, B i C. U izborno područje A se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima s posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 bošnjačkog naroda. U izborno područje B se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 hrvatskog naroda. Sve ostale osnovne izborne jedinice se ubrajaju u izborno područje C, navodi se.

-Za izborno područje C, HDZ je namijenio ćoravu kutiju, gdje 400 tisuća glasača glasa tek formalno, a njihovi glasovi ne utječu na ishod, što je sumrak demokracije. Rješenje je u ukidanju etničkog prefiksa kako to sugeriraju i presude Europskog suda, a ne u dodatnoj etničkoj diskriminaciji, žustro i očekivano je reagirao šef DF-a Željko Komšić.

-Dojma sam da njima nije do rješenja i da ni sami nisu ozbiljni s ovim prijedlogom, jer imaju namjeru blokirati sljedeće izbore, prepoznaje zavjeru famozni politički parazit.

Brojke i reakcije

Hrvata u Sarajevu ili primjerice u Zenici nema na Čovićevoj mapi, Vitez, Novi Travnik, Kiseljak, Busovača, Žepče, Tuzla su u fantomskoj izbornoj jedinici “C”.  Jesu li se možda Hrvati u tim sredinama otrijeznili i promislili kakva im je to dugoročno i ustavna pozicija namjenjena od nacionalnog poglavice ako je za  pretpostaviti da su nova izborna područja probni balon i mogući uvod u  ustavne promjene. 

U kom bi to entitetu živjeli i kakva bi prava imali? Brojke su neumoljive. Ako bi se ostvario Čovićev plan, izvan hrvatskog entiteta bi ostalo više od 400 tisuća živućih Hrvata s osobnim iskaznicama BiH. A, sve samo da bi on bio hrvatski član Predsjedništva BiH.

-HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH je za SDP BiH neprihvatljiv jer je suprotan presudama Europskog suda za ljudska prava i europskoj demokratskoj praksi pošto se opet svodi na ‘brojanje krvnih zrnca’, antidemokratsku praksu etničkog ekskluziviteta, a uz to uvodi nove podjele, odnosno ad hoc treći entitet, poručio je šef SDP-a Nermin Nikšić.

I HNV će dati prijedlog

Novi predsjednik Hrvatskoga narodnog vijeća Stipe Prlić vrlo jasno otkriva kako  se njegove zamjerke odnose na izračune od strane HDZ-a po kojima pravo na izbor u domove naroda nemaju Hrvati u izbornim jedinicama u kojima je njihov udio u ukupnoj strukturi stanovništva ispod 5.8%. Poglavito je ogorčen činjenicom da prijedlog ne spominje Hrvate u Republici Srpskoj koji ne postoje u računicama HDZ-a i odavno su žrtvovani.

-Moje osobno stajalište je da se ne smije narušavati princip po kojem se uskraćuje temeljno pravo da svaki građanin ima pravo da bira i da bude biran, a s druge strane ne smije se narušiti ni princip proporcionalne zastupljenosti koja se navodi u presudi Ustavnog suda po apelaciji Ljubić. Prijedlozi za izbor članova Predsjedništva bi po mom mišljenju trebala ići u smjeru relaksacije odnosa na način da bi se izbor vršio kroz parlamentarnu proceduru jer se taj izbor onda ne bi negativno koristio kao sredstvo podizanja nacionalnih tenzija, poručio je Prlić i najavio kako će HNV imati svoj prijedlog koji će uskoro biti proslijeđen svim političkim strankama ali i međunarodnim organizacijama i veleposlanstvima najznačajnijih zemalja sa željom pomoći u pravljenju balansa između nacionalnog i građanskog.

Dragan Čović i najjača hrvatska stranka su formalnu i reduciranu raspravu obavili unutar kontroliranog HNS-a. Ozbiljnijih primjedbi nije niti bilo i upravo je glavna zamjerka mnogih neutralnih hrvatskih intelektualaca pa i crkvenih velikodostojnika ignoriranje mišljenja i stajališta obrazovanih i iskusnih ljudi izvan političkih stranaka iz velikih sredina poput Sarajeva, Zenice, Tuzle, Banja luke, Mostara.  

Pojedinci idu toliko daleko u sumornim kritikama i ocjenama pa smatraju kako je prijedlog izmjena Izbornog Zakona bestidan i hrvatosuicidan, jer pokopava politička, ustavna i demokratska prava Hrvata u RS-u, ali i sve više u  mješovitim sredinama u Bosni i u onim područjima gdje su Hrvati manjina.

Bakirova politika

Političkom avanturizmu HDZ-a BiH svakako doprinosi i smutljiva politika Bakira Izetbegovića i njegove nacionalističke SDA. Ta stranka ispod stola šuruje s HDZ-om BIH i svojim isključivo nacionalnih prohtijevima hrani Čovićevu stranku, a onda preko tzv. građanskih stranaka izigrava očigledne dogovore.

Podsjećamo, SDA je predložila da se problem izbora članova Predsjedništva BiH riješi tako što će se iz ustava i odrednica izbornog zakona jednostavno brisati etnički prefiks, odnosno odredba po kojoj se iz Republike Srpske u državni vrh bira Srbin a iz Federacije BiH Hrvat i Bošnjak. Ostavili su mogućnost da se izbor članova Predsjedništva BiH ubuduće obavlja izravno kao do sada ili neizravno, odnosno imenovanjem u parlamentu BiH, ali da to bude rješenje koje će vrijediti za oba entiteta.
S tim se pak ne slažu u Republici Srpskoj jer žele isključivo izravan način biranja, a za HDZ BiH bitno je jedino da model jamči legitimnog predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH.
SDA je predložila i da se u Dom naroda državnog parlamenta uvede klub zastupnika pripadnika ostalih, odnosno nacionalnih manjina, ukoliko će to tijelo imati zakonodavnu ulogu kao i sada ili da se njegova uloga reducira isključivo na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, a onda ne bi bilo potrebe za uvođenjem novog kluba. Slično rješenje predlažu i za Dom naroda parlamenta Federacije BiH.
Predsjednik HDZ BiH Čović otvorenim pismom Izetbegoviću potvrdio je kako je dobio prijedloge iz središnjice SDA, istaknuvši kako su ga oni neugodno iznenadili jer sve ukazuje na plan da se od Federacije BiH napravi “bošnjački entitet”.

Ne žele rješenje

Nakon iznesenih prijedloga i HDZ BIH i SDA nemoguće je drugačije zaključiti  nego da niti Dragan Čović, a niti Bakir Izetbegović ne podmeću previše leđa niti ulažu energije i pameti da BIH dobije europski Izborni zakon. 

Njima odgovara sadašnje nedorečeno, mutno, stanje. Za birače bi barem bilo dovoljno da se izborni proces u tehničkom smislu usavrši kako bi se spriječile izborne krađe. Sve drugo su zablude, dok je ovih vođa u političkom brlogu. J. S.