Image default
EU REGIJA SVIJET

UN poziva na solidarnost i međunarodnu suradnju u postpandemijskom ekonomskom oporavku

Ne ostavljajmo nikoga iza sebe

Piše: V.S.Herceg

Oporavak globalne ekonomije prijeti da će mnoge zemlje u razvoju ostaviti za sobom, jedan je od zaključaka UN-ovog izvješća o dinamici ekonomskog oporavka nakon pandemijske krize. Predviđa se da će razvijene zemlje rasti za pet posto u 2021., za puni postotni bod brže nego što se prethodno očekivalo, dok je prognoza rasta zemalja u razvoju za 2021. podignuta na 6,1 posto. Prema Svjetskoj banci, trenutni globalni oporavak trebao bi biti brži od bilo kojeg prethodnog oporavka od svjetske recesije od kraja Drugog svjetskog rata.

Ispod optimističnih najava – zabrinjavajuća slika

Međutim, kako se navodi u UN-ovom izvješću, ispod ovih pozitivnih brojeva i naslova pojavljuje se zabrinjavajuća slika. Kao prvo, predviđene stope rasta 2021. u velikoj su mjeri rezultat osnovnih učinaka i ne nužno signaliziraju održivi rast ekonomske aktivnosti. Zemlje diljem svijeta pretrpjele su ozbiljne pritiske na proizvodnju prošle godine, posebno u drugom tromjesečju kada su mjere zaključavanja bile na snazi. Duboki pad u 2020. rezultirao je niskom bazom za usporedbu i značajnim statističkim prijenosom, napuhavši međugodišnje stope rasta u 2021. Ovaj je učinak posebno izražen u zemljama koje su tijekom drugog dijela 2020. doživjele snažan ekonomski oporavak, kao što su Kina, Indija, Malezija, Peru i Turska. Izazov za zemlje izašle iz krize bit će održavanje snažnog zamaha rasta u godinama koje slijede.

Drugo, i što je još važnije, predviđa se da će globalni oporavak biti vrlo neravnomjeran, a izgledi za rast snažno se razlikuju po regijama i zemljama. To iznad svega odražava globalne razlike u stopi cijepljenja protiv COVID-19, koje određuju sposobnost vlada da sigurno ponovno otvore gospodarstvo. Uz to, veličina i učinkovitost mjera gospodarskog poticaja poduzetih kao odgovor na pandemiju značajno utječu na kratkoročne i srednjoročne izglede za rast. Sektorska struktura proizvodnje i trgovine zemalja također je važna za snagu oporavka. Primjerice, zemlje koje jako ovise o međunarodnom turizmu, gdje je oporavak još uvijek daleko, bore se oživjeti svoje ekonomije. Suprotno tome, zemlje koje su snažno integrirane u globalnu trgovinu robom, koja se oporavljala puno brže nego što se u početku očekivalo, u boljem su položaju da se brzo oporave od krize. Zbog toga se postavlja pitanje koje zemlje najviše zaostaju u oporavku?

Kina s najbržim tempom rasta u desetljeću, SAD u najvećoj ‘ekonomskoj brzini’ od ‘84.

Poboljšanje projekcija globalnog rasta prvenstveno je potaknuto oporavcima snažnijim od očekivanih u Kini i SAD-u, koji zajedno čine oko 40 posto svjetske proizvodnje. Kina je jedina zemlja G20, izuzev Turske, koja je postigla pozitivan rast BDP-a u 2020. S rastom privatne potrošnje i ulaganja, projekcija rasta za ovu godinu povećana je sa 7,2 na 8,2 posto, što je najbrži tempo u desetljeću. Masovni fiskalni poticaji i brzo uvođenje cjepiva jačaju gospodarsku aktivnost u Sjedinjenim Državama. Realni BDP trebao bi se vratiti na razinu predpandemije u drugom tromjesečju 2021. – znatno brži oporavak nego nakon globalne financijske krize, kada je američkom gospodarstvu trebalo više od tri godine da dosegne vrhunac prije krize. Projekcija rasta SAD-a u 2021. podignuta je s 3,4 na 6,2 posto, što je najbrži tempo od 1984. Značajne revizije rasta u Kini i Sjedinjenim Državama samo su doprinijele punom postotnom bodu globalnom rastu prognoza za 2021. Povoljni izgledi za dvije najveće svjetske ekonomije naglo su u suprotnosti s trajnom slabošću u drugim dijelovima globalne ekonomije. Zapravo, za gotovo polovicu zemalja, uključujući mnoga gospodarstva u razvoju i tranzicijsku ekonomiju, projekcije rasta smanjene su u posljednjem krugu predviđanja.

Nerazvijene zemlje sporije do oporavka

Prema trenutnim projekcijama, značajan broj zemalja pred rizikom je ekonomskog zaostatka, što će spriječiti smanjenje siromaštva i napredak održivog razvoja. Isto tako, izgledi za kratkoročni rast pogoršali su se za skupinu od 46 najmanje razvijenih zemalja i očekuje se da će u tim zemljama porasti za samo četiri posto u 2021. godini, što je 0,9 postotnih bodova manje od prognoze u siječnju i daleko ispod ciljane stope održivog razvoja, ocjenjuje se u UN-ovom izvješću. Kao jedan od razloga slabog ekonomskog oporavka u najmanje razvijenim zemljama i mnogim zemljama sa srednjim dohotkom navodi se spor napredak u cijepljenju. Zbog ‘cjepivnog nacionalizma’ i početnim nedostacima u financiranju, problemima u isporuci cjepiva COVAX mehanizma, globalne inicijative za distribuciju cjepiva, zemlje su se suočile s velikim nestašicama u prvoj polovici 2021. Kao rezultat toga, većina zemalja u razvoju znatno zaostaje u globalnoj utrci cijepljenja. Od sredine lipnja razvijene su zemlje davale 73 doze na 100 ljudi, zemlje s višim srednjim dohotkom 43 doze, zemlje s nižim srednjim dohotkom 12 doza, a LDC 3 doze. Nekoliko zemalja u razvoju još nije primijenilo niti jednu dozu, dok je u drugima tek sada pokrenuta kampanja cijepljenja. Drugi čimbenik koji teži ekonomskom oporavku zemalja u razvoju je njihova ograničena sposobnost pružanja fiskalne potpore. Za razliku od razvijenih ekonomija, većina tih zemalja nije uspjela ublažiti posljedice pandemije velikim fiskalnim poticajem. Kriza je jako utjecala na javne financije, ograničavajući fiskalni prostor i povećavajući rizik od dužničke uloge u budućnosti.

Kada će se zemlje vratiti svom predpandemijskom BDP-u – neke neće ni za dvije godine

Budući da godišnje stope rasta pružaju samo djelomičan, ako ne i obmanjujući pogled na ekonomsku učinkovitost, treba razmotriti alternativne mjere. Važno mjerilo u oporavku zemalja od šoka COVID-19 je vrijeme potrebno za povratak na pretpandemijski BDP. Mnoge se zemlje trude nadoknaditi gubitke u proizvodnji pretrpljene u 2020. U više od 60 posto zemalja širom svijeta, predviđa se da će BDP 2021. ostati ispod razine 2019.. Izgledi su posebno strašni za Latinsku Ameriku i Karibe, gdje se ne očekuje da se većina zemalja vrati na razinu predpandemijskog BDP-a prije 2023.! Iz UN-a posebno naglašavaju važnost snažnije međunarodne suradnje u postpandemijskom, ekonomskom oporavku. Jača međunarodna suradnja presudna je za uravnoteženiji i inkluzivniji globalni rast tijekom oporavka od COVID-19 i kasnije. Popis političkih potreba dug je i izazovan. Sve započinje pravednijom i pravednijom distribucijom cjepiva diljem svijeta. ‘Ne ostavljajući nikoga iza sebe’ nije samo jedno od temeljnih načela na kojima stoji osnova Agende za održivi razvoj do 2030. – to bi trebao biti poziv na akciju koji će voditi sve naše napore ka oporavku, zaključuje se u UN-ovom izvješću o ekonomskom oporavku zemalja svijeta.

Nitko još točno ne zna koliki su pandemijski gubitci

The Economist također piše da nikada do sada nije bilo toliko neizvjesnosti zbog globalnog rasta. To nije samo zato što izgledi za svjetsko gospodarstvo 2021. ovise o tome koliko se virus širi i o uvođenju cjepiva, to je i zato što je nepoznato koliko je trajne štete nanijela pandemija jer je usporila gospodarsku aktivnost, zatvorila neke tvrtke i ostavila radnike bez posla. Sagledavanje cjelokupnih posljedica pandemije prikriveno je masovnim hitnim vladinim intervencijama za spašavanje tvrtki i radnika. Tek kad se ta podrška povuče, veo će se podići. Baš kao što su epidemiolozi morali učiti o virusu kako on napreduje, tako i ekonomisti moraju u trenutku procijeniti njegovu ekonomsku štetu, piše ovaj britanski ekonomski magazin, jedan od najuglednijih na polju ekonomije u svijetu.

Kakve je promjene donijela pandemija?

Kako piše The Economist, bilo je inovacija warp brzinom. Najbolje tvrtke u mnogim industrijama reagirale su na izbijanje covid-19 impresivnom okretnošću. Zaposlenici su se prilagodili novim radnim metodama poput videokonferencija s kuhinjskog stola. Odjednom su neisplative poslovne linije brzo zamijenili nekoć rizični pristupi poput kupovine ‘klikni i saberi’. Digitalizacija je ušla u hiperpogon, slanje e-trgovine, internetske zabave, telemedicine, e-učenja i dostave hrane. Izljev entuzijazma i domišljatosti impresivan je, ali tvrda je istina da je puno toga neodrživo, zaključuje ovaj britanski ekonomski magazin.