Image default
DNEVNI EU

Hercegovina na kamenu, a kamen iz Kine

Piše: Da. L./V.H.S.

Na milijardama eura vrijednim zalihama granita leži Hercegovina, a ocjenjuje sa da u BiH zalihe vrijede čak 40 milijardi eura.

Ali, to bogatsvo je neiskorišteno, a slabo ili nikako je i prepoznata i važnost obrazovanja mladih kamenorezaca i kamenoklesara jer, u većini, nemaju mogućnost za praksu, dok se i dalje čeka na reforme u obrazovanju.

Ovo su samo procjena za granit. Istodobno, tek 15% se koristi domaćeg kamena, dok se ostatak uvozi iz daleke Kine i svijeta.

MN: EU pomogla projekt ‘Zvuk kamena’

Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK Mostar, s partnerima, prije nekoliko godine je implementiralo projekt ‘Zvuk kamena – partnerstvo za zapošljavanje u sektoru proizvodnje i prerade kamena’, kao jedan u nizu projekata 19 uspostavljenih lokalnih partnerstava diljem BiH.

Partneri su bili Općina Grude, SSS Posušje, Zavod za zapošljavanje ŽZH, VMS d.o.o. Posušje, KROR d.o.o. Posušje, Plava vječnost d.o.o Posušje i Udruženje građana Zvuk kamena Posušje.

Ovo lokalno partnerstvo za zapošljavanje bilo je jedno od 19 uspostavljenih u BiH, u okviru projekta ”Podrška lokalnim partnerstvima za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini”, kojeg je financirala Europska unija s 4 milijuna eura, a provodila Međunarodna organizacija rada (ILO).

Cilj projekta bio je doprinijeti razvoju tržišta rada u sektoru kamena na području Županije Zapadno-hercegovačke kao i stvaranju preduvjeta za rješavanje neusuglašenosti ponude i potražnje na tržištu rada u sektoru kamena u ovom području, te stalnom povećanju broja mladih za obuku i prekvalifikaciju s ciljem zapošljavanja.

Ovaj uspješan projekt pokazao je više nego zabrinjavajuće stanje na terenu – nevjerojatne mogućnosti za razvoj gospodarstva kao i nevjerojatan deficit mladih zanatlija u obradi kamena, ali i neprepoznavanje ovog problema od nadležnih insitucija.

Da postoji značajna zainteresiranost, a prema riječima Tomislava Majića, predsjednika Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK Mostar, pokazalo je čak 49 polaznika koje je završilo dva ciklusa tromjesečnog tečaja.

-Prepoznata je ideja da je kamen kao resurs nedovoljno iskorišten i da ima itekakvu budućnost. U BiH nema škole za kamenare, jedina u blizini je na Braču u susjednoj Hrvatskoj, a školovanje sa svim ostalih troškovima nije ispod tisuću eura mjesečno. U suradnji sa Srednjom strukovnom školom u Posušju, koja ima fantastične predavače na ovom polju, izašli smo s modelom obuke u trajanju od tri mjeseca i 49 polaznika prošlo je kroz dva ciklusa tijekom tri mjeseca, kaže predsjednik Udruženja Link za Dnevni list.

Domaći kamen upotrebljava se samo 15%

Međutim, kako kaže, više od 60% polaznika uskoro je otišlo na rad u Dubrovnik po pozivu Društva prijatelja dubrovačke starine za poslove restauracije i obnove Dubrovačkih i zidina u Stonu, dok je devet polaznika ostalo na radu kod domaćih kamenara, a ostali iselili na rad u zemlje zapadne Europe.

-Pomogli smo i formiranju Klastera kamenara u Jablanici koja ima i značajan udio na ovom gospodarskom polju, kao i u svim većim mjestima u BiH. I svima nedostaje radne snage. Međutim, sredstva su bila ograničena, a institucije, kao i ministarstva obrazovanja nisu previše prepoznali potrebu za ovim kadrom, unatoč činjenici da se radi o deficitarnom zanimanju. Samo da podsjetim, prema istraživanju Klastera kamenara Jablanice, u hercegovačkom dijelu postoji ogromno bogatstvo samo granita, oko 20 milijardi eura vrijedno, dok se u BiH zalihe procjenjuju na više od 40 milijardi, a istodobno svega 15 posto se upotrebljava domaćeg kamena dok se ostatak izvozi iz Kine i ostalih dijelova svijeta, ističe Majić.

On zaključuje da ovo zahtjeva sustavan pristup kao i stalno ulaganje u ljudske resurse, ali i bolji pristup institucija pri izdavanju koncesija za eksploataciju.

Duga tradicija obrade kamena

Franjo Oreč, diplomirani inženjer rudarstva i predsjednik rudarsko-geološke Udruge ‘Zvuk kamena’, podsjeća na dugu tradiciju obrade kamena u Hercegovini te kako je zbog velikog zanimanja i sveukupan društveno-ekonomksi interes snažnije pokretanje kamenoklesarstva, ali i očuvanja baštine od kamena od uništavanja.

-I po osnovu onoga što je rađeno u prošlosti, ali i onoga što smo istražili, da imamo velike mogućnosti razvoja na bazi kamena i to ne samo za preradu u raznim oblicima ploča itd., nego i u industrijskoj proizvodnji građevinskih materijala, u kemijskoj, prehrambenoj, farmaceutskoj itd. S tim u svezi naš cilj je udžbenik za sve uzraste koji bi doprinio ne samo edukaciji već i kao moguće rješenje, kaže Oreč.

Prema njegovom mišljenju, iako u Posušju postoji smjer kamenorezac, nedostaje praktičnog dijela, a nužna je i reforma školstva koja bi u fokus stavila deficitarna zanimanja-zanate te tako doprinijelo zapošljavanju mladih i razvoju gospodarstva.

Hoće li ovo prirodno bogatstvo, kamen, biti i dalje “kamen spoticanja” ili će biti kamen zaglavni u ekonomskom i svakom drugom razvoju, unatoč bogatom iskustvu i povećanom zanimanju?