Image default
BIZNIS DNEVNI IZBOR UREDNIKA

IMAMO SUNCE, VJETAR, VODU, ALI… Hercegovina ima sve, ali je na repu događanja

Regija Hercegovina glede energetske tranzicije naše zemlje, na repu je događaja, kažu stručnjaci u ovoj oblasti. Poticaji za izgradnju mini hidroelektrana te solarnih i vjetro farmi kakvih više nema u Europi ako se izuzme Kosovo, služe prvenstveno bogaćenju privatnih investitora.

Bosna i Hercegovina danas mora promijeniti pravnu regulativu i preusmjeriti se na proizvodnje energiju iz čistih izvora.

Aktualni sustav regulative prema riječima profesora Vjekoslava Domljana praktički spriječava ulaganje u čistu energiju. Sve europske zemlje, uključujući Albaniju i Crnu prešle su na “jeftiniji i stimulativniji” sistem aukcija, dok stari model opstaje samo kod nas i na spomenutom Kosovu.

Potrebno mnogo novca

Prema bh. vlastima, cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova za 2030. iznosi 33.2 posto u odnosu na 1990. dok istodobno Europska unija ide na 55 posto.

Nadalje, bh. vlati računaju da ispunjenje ovoga cilja iziskuje ulaganja od oko 17 milijardi KM, što je pet posto bruto domaćeg proizvoda.

– Prema stanju u 2019. posljednjoj normalnoj godini, ukupan financijski potencijal bh. ekonomije je iznosio oko šest milijardi KM. Od toga je 1.7 milijardi trebalo usmjeriti na energetski tranziciju odnosno 0.5 milijardi na ulaganja u proizvodnju čiste energije. Slikovito kazano, BiH bi trebala svake godine praviti jednu solarnu farmu snage 400 megavata da bi ispunila zadani cilj. Dakle, potrebna su izdvajanja od godinu i pol samo da se “pokrije“ energija nužna naprimjer za pokretanje Aluminija. A izgradnja  tih elektrana bi iziskivala najmanje dvije godine, uz uvjet da nema problema s “papirima“, što je iluzorno očekivati, navodi profesor Domljan.

No, budući da štednja javnog sektora iznosi upravo toliko – a ona se treba ulagati i u druge svrhe, a ne samo i ne prije svega u proizvodnju električne energije, volens-nolens se mora oslanjati na štednju iz privatnih izvora.

– Pitanje je i kako zainteresirati privatni sektor, posebice dijasporu, da se uključi u financiranje energetske tranzicije. Nužno je, barem kad se radi o ekonomskim aspektima, ponuditi prihvatljiv financijski instrument odnosno onaj koji će nuditi prihvatljiv prinos i prihvatljiv rizik. Velik problem u BiH, pa i u Hercegovini je nedostatak bankabilnih projekata koji mogu zadovoljiti investicijske kriterije. Nema bh. organizacija koje se bave projektnim financijama, pa je ta oblast razvoja projekata potpuna nepoznanica za bh. javnost. Jedan od razloga za to je što je BiH još uvijek u ranoj fazi pripreme projekta i ispunjenja zahtjeva nestandardnog financiranja, posebice specifičnih i složenih naravi projekta koje nije lako razumjeti i k tomu još što su faze planiranja i izgradnje vrlo duge promatrano sa stanovišta banaka, jedinih potentnih institucionalnih investitora u BiH, dodaje naš sugovornik.

Veliki potencijal predstavljaju distributivne financije, koje se odnose na prikupljanje resursa raznih grupa, počevši od financijskih ulagača do netradicionalnih malih ulagača kao što su to imućni pojedinci i poljoprivrednici.

Većina modela, općenito promatrano, predviđa veliku ulogu za distributivne financije u oblasti poboljšanja decentralizirane energijske efikasnosti kao što su izolacija stanova i kuća ili rasvjeta. Uključivanje građana na ovaj način smanjuje rizike vezane za obnovljive izvore energije i ima potencijal za demokratizaciju energetske tranzicije.

– Posebno interesantno tržište u Hercegovini, koje tek treba razviti, je proizvodnja i potrošnja energije za vlastite potrebe odnosno uvođenje takozvanih prozjumera koji mogu dramatično promijeniti prirodu elektroenergetskog sistema. Pretpostavka je da prozjumer ima instaliranu neku od tehnologija obnovljivih izvora energije, a najčešće se radi o solarnoj fotonaponskoj elektrani na krovu objekta, čija proizvodnja se koristi za vlastite potrebe, navodi Domljan.

Čista energija za Europljane

Paket energetskih propisa Europske unije iz 2019. za očuvanje konkurentnosti u tranziciji prema čistoj energiji “Čista energija za sve Europljane“, koji će do kraja 2021. postati obavezujući i za BiH potiče potrošače s vlastitom proizvodnjom na aktivno učešće izravno ili putem agregatora na tržištima električne energije.

– Koncept prozjumera ima veliki potencijal da na socijalno pravedan, efikasan i ekonomski isplativ način doprinese smanjenju zagađenja, odnosno osiguranju zdravijeg i čistijeg okoliša. Ovaj koncept ima pozitivan utjecaj i na tehnički aspekt rada elektroenergetskog sistema, jer se proizvedena energija troši se na mjestu njenog nastanka, te u većini slučajeva nije nužna ekspanzija javne mreže. Nadalje, na ovaj način prozjumeri osiguravaju svoju energetsku neovisnost i manje su izloženi rizicima na tržištu električne enegije, kaže Domljan.

Europska unija planirala je uložiti značajna sredstva u okviru “Europskog zelenog plana”, međutim ni ova sredstava nisu dovoljna da Zapadni Balkan postane klimatski neutralan. Za provođenje energetske tranzicije potrebna su velika finansijska sredstva, te je jasno da postojeći izvori financiranja nisu dostatni za ove potrebe.

H. Ž.