Image default
DNEVNI

U Hrvatskoj kreće popis stanovništva, u BiH ga nitko ni ne spominje

Popisi stanovništva provode se po pravilu svakih 10 godina kako bi se stekli vjerodostojni statistički podaci. Upravo ova 2021. je godina u kojoj će sve ‘normalne’ zemlje provesti svoje popise stanovništva.
Tako će prvi digitalni popis stanovništva, “bez papira”, provesti i susjedna Hrvatska. Njime će se građani moći sami upisati putem sistema e-Građani. U drugoj fazi, od 27. rujna na teren izlaze popisivači koji će putem osobnog intervjua popisati one koji se nisu samostalno popisali.
– Ovo je prvi digitalni popis koji se povodi u Hrvatskoj na ovakav način od kada se provodi popisivanje stanovništva. Napustili smo papirnate obrasce, po prvi se puta građanima pruža mogućnost da se samostalno popišu, ne samo sebe nego i sve članove svoga kućanstva –  istakla je direktorica Državnog zavoda za statistiku Hrvatske Lidija Brković.
Prva faza, samopopisivanje traje do 26. rujna, a dan kasnije na teren “klasično”, ali bez papirnatih obrazaca već s prijenosnim računalima, kreću popisivači.

Popis u BiH nitko ne spominje

Svi podaci koje se dobiju popisom i sva istraživanja koja i njega uslijede povjerljivi su i službena su tajna te se ne mogu koristiti ni u kakve druge svrhe, već isključivo statističke.
Državni tajnik Bernard Gršić očekuje da će se samopopisati velik broj građana, a trenutno je u sistemu e-Građani prijavljeno više od 1,4 milijuna građana. Prijaviti se u popisni upitnik građani mogu koristeći tzv. vjerodajnice (e-osobna iskaznica, token i dr.) i potom odgovaraju na pitanja.
Jedna osoba (referentna osoba) ispunjava upitnik za sve osobe u kućanstvu, a kako bi si olakšali ispunjavanje dobro je prije pripremiti osobne identifikacijske brojeve svih članova, odnosno podatke vezane uz, primjerice, zaposlenje.
U samom popisnom upitniku prvi dio odnosi se na identifikacijske podatke, potom su tri pitanja o kućanstvu, nakon toga 19 pitanja o stanu, a na kraju su podaci o osobi i potrebno je nekih 20-ak minuta za njegovo ispunjavanje. Kad se građani samopopišu, na kraju na ekranu računara dobivaju šifru koju trebaju spremiti i čuvati do druge faze popisa. Tada tu kontrolnu šifru daju popisivaču kada dođe u njihovo kućanstvo.
Dok će svijet dobiti nove statističke podatke nakon popisa provedenog 2021. godine mogućnost popisa u BiH nitko ni ne spominje. Podsjetimo, jedini poslijeratni popis stanovništva u BiH proveden je 2013. godine, a na rezultate popisa se čekalo čak tri godine.

 Oni su objavljeni 2016. godine, a čak i poslije objavljivanja došlo se u situaciju da se različito tumače podaci, odnosno da jedne podatke primjerice priznaje Republika Srpska, a druge Federacija BiH.

S obzirom na dodatne valove iseljavanja koji su se dogodili od 2013. godine, bilo bi zaista zanimljivo vidjeti koliko je stvarno ljudi iselilo od tada iz BiH. No, takav službeni podatak BiH uskoro neće imati, jer veliko je pitanje hoće li i kada novi popis biti uopće proveden.

Dvojna prebivališta

S druge strane, kada je u pitanju popis stanovništva u Hrvatskoj popisuju se državljani Hrvatske, strani državljani i osobe bez državljanstva koji imaju prebivalište u Hrvatskoj te osobe koje u referentnom trenutku popisa imaju boravište u Hrvatskoj.
To u suštini znači da će se mnogi građani BiH i to pretežno Hrvati moći popisat kao stanovnici Hrvatske, jer mnogi od njih i dalje imaju dvojna prebivališta ili makar privremena boravišta u Hrvatskoj. Mnogi su razlozi postojanja takve vrste dvojnih dokumenata: poput posjedovanja nekretnina u Hrvatskoj, prijava obitelji zbog većih porodiljnih naknada ili primjerice zbog radnog odnosa zasnovanog u Republici Hrvatskoj.

Sudeći po uputama hrvatskih vlasti mnogi takvi građani moći će se prijaviti i online, očigledno čak i ako nisu trenutno u Hrvatskoj. S tim što će nakon toga uslijediti i određena provjera odnosno dolazak popisivača na lice mjesta radi kontrole unesenih podataka.