Image default
DNEVNI EU

OD UKUPNO 110 DRŽAVA: BiH se nalazi na 75. mjestu u svijetu po Indeksu digitalne kvalitete života 2021.

Piše: Dragan Bradvica

Bosna i Hercegovina, kako to mnogi godinama upozoravaju, prava je ‘digitalna pustinja’ u srcu Europe.

Ne idemo u korak s razvijenim svijetom i modernim tehnologijama, mnogi ekonomski stručnjaci tvrde kako još nismo napustili niti drugu industrijsku revoluciju, a kamoli zakoračili u četvrtu.

Nažalost po sve žitelje, sve to potvrđuju i brojna međunarodna istraživanja. Kako za Dnevni list kaže Elena Babarskaite, glasnogovornica tvrtke za kibernetičku sigurnost Surfshark koja je radila istraživanje, treće godišnje izdanje Indeksa digitalne kvalitete života (DQL) Bosnu i Hercegovinu svrstava na 75. mjesto među 110 zemalja.

Globalna studija o digitalnoj dobrobiti pokazuje da je Bosna i Hercegovina pala za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu.

– Treće godišnje izdanje Indeksa digitalne kvalitete života (DQL) Bosnu i Hercegovinu svrstava na 75. mjesto među 110 zemalja. Pokrivajući 90 posto svjetske populacije, DQL studiju provodi tvrtka za kibernetičku sigurnost Surfshark i ocjenjuje zemlje na temelju skupa od pet temeljnih stupova digitalne dobrobiti. Bosna i Hercegovina pokazuje svoje najbolje rezultate u pogledu pristupačnosti interneta (36.) i e-sigurnosti (54.), ali zaostaje u kvaliteti interneta (91.), e-infrastrukturi (71.) i e-upravi (89.), rekla je Babarskaite.

Mali napredak

Nadalje, studija pokazuje kako BiH zaostaje za susjednim zemljama poput Srbije i Hrvatske u gotovo svim stupovima digitalne kvalitete života. Ipak, zemlja ulaže velika nastojanja u nekim područjima. Na primjer, pristupačnost interneta u BiH poboljšala se za 165 posto, a zemlja je na 36. mjestu u svijetu u ovom stupu.

– Ljudi ovdje moraju raditi 1 sat 54 minute kako bi si priuštili najjeftiniji paket širokopojasnog interneta, što je 1 sat 13 minuta manje nego 2020. Međutim, mobilni internet u zemlji nalazi se na donjem dijelu indeksa pristupačnosti interneta, pa dolazi na 80. mjesto. Ljudi u BiH moraju raditi više od 10 minuta kako bi sebi priuštili najjeftinijih 1 GB mobilnog interneta, što je nešto više od svjetskog prosjeka, navodi.

E-sigurnost zemlje također je nešto bolja od globalnog prosjeka i nalazi se na 54. mjestu u svijetu. Unatoč razumnim poboljšanjima u nekim područjima, istraživanje pokazuje kako BiH zaostaje u kvaliteti interneta. Njegov se indeks smanjio za 36 posto – zemlja je sada na 91. mjestu na globalnoj razini, a prestigao ju je Mali. Također, rast brzine mobilne telefonije BiH ne ulazi u TOP 100.

Samo europsko dno

Općenito, iza nas se na listi od europskih država nalaze samo Crna Gora. Tako smo od ukupno 38 europskih država, mi na 37. mjestu. Prva europska zemlja prije nas na listi je Albanija koja se nalazi na 64. mjestu.

Sve ovo samo još jednom pokazuje kako se bh. vlasti ne trude previše promijeniti trenutno stanje, a to znači kako na taj način bukvalno krademo bolju budućnost mlađim generacijama. Bez hvatanja koraka s razvijenim svijetom kada je u pitanju digitalizacija i moderne tehnologije, teško da ćemo u bližoj budućnosti biti konkurenti za bilo što, a naši ljudi imati adekvatne sposobnosti kako bi ušli u tržišnu utakmicu sa osobama iz naše regije, da ne govorimo Zapadne Europe.

Kako digitalni napredak utječe na prosperitet zemlje?

– Digitalne mogućnosti pokazale su se važnije nego ikad tijekom krize COVID-19, naglašavajući važnost svake zemlje da osigura potpuno udaljene operativne kapacitete za svoja gospodarstva, objašnjava Vytautas Kaziukonis, izvršni direktor Surfsharka.

– Zato treću godinu zaredom nastavljamo istraživanje o kvaliteti života u digitalnom svijetu, koje pruža snažan globalni pogled na to kako se zemlje digitalno ističu. Indeks postavlja osnovu za smislene rasprave o tome kako digitalni napredak utječe na prosperitet zemlje i gdje se mogu učiniti poboljšanja, kaže on.

Na sveobuhvatnoj slici, 6 od 10 zemalja s najvećim rezultatima nalazi se u Europi, slijedeći prošlogodišnji trend. Danska je drugu godinu zaredom na 1. mjestu DQL -a, a iza nje je Južna Koreja.

Finska je na trećem mjestu, dok Izrael i SAD zauzimaju prvih pet od 110 zemalja koje su ocijenjene. Pet najnižih zemalja su Etiopija, Kambodža, Kamerun, Gvatemala i Angola.

Regionalno, SAD se ističe kao zemlja s najvišom digitalnom kvalitetom života u Americi, dok Južna Koreja zauzima vodeću poziciju u Aziji. Među afričkim zemljama ljudi u Južnoj Africi uživaju najveću kvalitetu svog digitalnog života, dok Australija prednjači u Oceaniji, nadmašujući Novi Zeland u različitim digitalnim područjima.

Ovome dodajmo kako je širokopojasni pristup globalno je ove godine jeftiniji. Uspoređujući zemlje uključene u DQL20 i DQL21, ljudi moraju raditi 11 posto više (25 min više) da bi si priuštili širokopojasni internet 2021.

Međutim, ljudi moraju raditi 29 posto manje (28 min manje) da bi si priuštili mobilni internet ove godine. Najgori internet na svijetu najmanje je pristupačan.

Ljudi u nekim zemljama, poput Nigerije, Obale Bjelokosti i Malija, zahtijevaju otprilike tjedan dana rada kako bi si priuštili internet. Ulaganje u elektroničku infrastrukturu i elektroničku upravu najviše doprinosi digitalnoj dobrobiti ljudi. DQL istraživanje iz 2021. ispitalo je ukupnu populaciju od više od 6,9 milijardi ljudi u smislu pet temeljnih stupova i 14 temeljnih pokazatelja koji pružaju sveobuhvatnu mjeru. Studija se temelji na informacijama otvorenog koda koje su dostavili Ujedinjene nacije, Svjetska banka, Freedom House, Međunarodna unija za komunikacije i drugi izvori.