Image default
BIZNIS DNEVNI

Cijene hrane u listopadu ‘skočile’ za čak 8,4 posto!

Piše: Dragan Bradvica

Dok se bh. vlasti zabavljaju samo njima važnim temama žitelji Bosne i Hercegovine iz mjeseca u mjesec sve teže ‘krpaju kraj s krajem’. Naravno, sve to će vlasti zanijekati i uvjeravati nas kako svi živimo dobro samo eto to još uvijek ne znamo. Frizirane statistike nikada nisu bile više u modi nego posljednjih godina pa ukoliko je vjerovati onome čime nas filuju vladajući u BiH se živi toliko dobro da je čudno da skandinavci ne dolaze živjeti u našu zemlju.

Da stvar bude i gora od toga, na osnovu takvih statistika kreiraju politike, a kada se nešto kreira na osnovu pogrešnih inputa niti output ne može biti ništa drugo nego loš. A koliki je ove godine udar na ionako osiromašeni džep bh. žitelja vidi se čak i iz službene statistike.

Tako u siječnju ove godine cijene hrane ‘skaču’ za 2,9 posto, u veljači je to bilo 3,9 posto, u ožujku 5,2 posto, travnju 5,8 posto, svibnju i lipnju 5,9 posto, u srpnju i kolovozu bilježimo pad u odnosu na lipanj ali opet rast u odnosu na baznu godinu (5,2 posto i 5,7 posto), da bi rujnu rast bio sedam posto. A kako stvari mogu biti i gore svjedoče podaci za listopad kada su cijene hrane u odnosu na baznu godinu ‘skočile’ za čak 8,4 posto!

Apel vlastima

Makroekonomski stručnjak Faruk Hadžić upozorava kako je opći indeks kretanja cijena prvi put dostigao je razini 4,1 posto koji imamo već i dovodi u zonu inflacije i općenito indeks.

– Osim povećanja cijena (inflacija), u narednim mjesecima, možemo očekivati i veće razine prikupljenih poreza, prije svega poreza na potrošnju (inflaciju), jer kako cijena raste, osnovica za ubiranje poreza. Isti proizvod koji je nekada bio jeftiniji, sada će na njega plaćati više PDV-a, jer je osnovica veća.Apel vlastima – smanjite stope doprinosa, ukinite porez na dohodak do tisuću maraka i uskladite mirovine sa rastom troškova života. Ne trebaju nam sada polovična rješenja, već pravo rasterećenje. Progresivni dio struke će pomoći da se dođe do najboljih rješenja za žitelje i gospodarstvo, kaže Hadžić.

Međutim, nikakvih mjera zaštite nema, a k tome federalne vlasti su već ranije najavile i nove porezne politike koje bi samo dodatno usložile ionako složenu situaciju.

Uz to, redovno se hvale i povećanjima prikupljenih poreze što je dijelom i rezultat ovih poskupljenja pa se iz svega čini kako vladajućima odgovara da cijene idu gore, a samim time su i proračuni puniji. Nikako iz vida ne treba ispustiti da su u proteklom razdoblju značajno porasle i cijene naftnih derivata, a da energetska kriza i dalje trese svijet da se mogu očekivati i poskupljenja plina i električne energije.

Siromaštvo

I dok je nesporno kako živimo u vrijeme slobodnog tržišta u kojem se cijene formiraju na tržišnim osnovana, nesporno je i to kako država ima alata kako sve ovo ublažiti. Za takvim primjerima i ne treba ići daleko, dovoljno je vidjeti što rade Hrvatska i Srbija.

Uz to, poskupljenja se mogu anulirati i povećanjima plaća u realnom sektoru, što se može uraditi drugačijom poreznom politikom. Jer ukoliko je istina podatak koji navode sindikalisti kako oko 90 tisuća radnika u Federaciji prima plaću do 450 maraka, a oko 260 tisuća radnika do 650 maraka nikome ne treba pojašnjavati kako je moguće da u BiH oko 20 posto stanovništva živi ispod granice siromaštva, a njih 50 posto na granici siromaštva.