Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Razdoblje od početka posljednjeg desetljeća obilježava nedovoljna ekonomska aktivnost potrebna za bržu konvergenciju ka razvijenijim zemljama, navodi se u najnovijem izvješću Središnje banke Bosne i Hercegovine. 

- BiH dostiže tek 37 posto prosječne razine razvoja EU na kraju 2024. godine, uz najsporije smanjenje ekonomskog jaza za razvijenijim zemljama. Skromni rast realne ekonomske aktivnosti iz prethodne godine, nastavljen je i u 2025., a ostvaruje se uz pogoršanje investicijskih prilika, visokog inflatornog pritiska na prosječne potrošačke cijene i troškove rada, te nastavak dvoznamenkastog rasta cijena nekretnina, što osnažuje makroekonomske neravnoteže, stoji u dokumentu. 

Ekonomski jaz

Sudeći prema setu kvantitativnih pokazatelja makroekonomskih neravnoteža, u 2024. je zabilježena kontinuirana interna neravnoteža u vidu visoke stope neuposlenosti, neravnoteža vezana uz daljnji rast jediničnih troškova rada koji će se dodatno pojačati tijekom 2025., te neravnoteža u vidu kontinuirano visokog rasta cijena nekretnina stambene namjene. 

Imajući u vidu kako se, prema proljetnom krugu projekcija Središnje banke BH, očekuje nedovoljno smanjenje neuposlenosti za izlazak iz neravnoteže, te daljnji rast cijene rada i nekretnina u 2025., u narednom razdoblju se može očekivati jačanje internih neravnoteža. 

Posebice naglašen čimbenik koji doprinosi neravnotežama je snažan pritisak temeljnih cijena, koje su pod sve većim pritiskom rasta troškova rada i rasta cijena električne energije. Gubitak konkurentnosti domaće ekonomije, koja je, pored niskih troškova rada, desetljećima počivala na niskim ulaznim troškovima električne energije, uvelike je determinirana nepovoljnom strukturom proizvodnje koja sve više dovodi do rasta uvoza električne energije, što stvara dodatni inflatorni pritisak na proizvođačke i potrošačke cijene. Visoki udio uposlenih u javnom sektoru, uz sve izražajnije negativne demografske promjene, koje uključuju dramatično negativni prirodni prirast stanovništva, odljev radno sposobnog stanovništva i puno brži rast broja umirovljenika u odnosu na uposlenike, predstavljaju važan izvor makroekonomskih neravnoteža u srednjem i dugom roku. 

- Očekuje se daljnji negativan doprinos rada na potencijalni ekonomski rast, što će dodatno otežati smanjenje ekonomskog jaza za razvijenim zemljama, i usložniti funkcioniranje obrazovnog, mirovinskog i zdravstvenog sustava. Imajući u vidu kako su u posljednjim godinama sve izraženiji inflatorni pritisci i slaba ponuda većine zanimanja na tržištu rada, uz dvostruko brži rast broja umirovljenika od rasta uposlenika, prijeko su potrebne strukturne reforme u segmentima socijalnih i razvojnih politika, ističe se. 

Fiskalna pozicija

Nadalje, projekcije budećeg kretanja na tržištu rada ukazuju na prijeko potrebnu strategiju demografskog razvoja i implementaciju iste, u cilju povećanja aktivnog stanovništva i smanjenja udjela uzdržavanog stanovništva. Dug privatnog sektora porastao je u odnosu na prethodnu godinu, ali još uvijek je značajno ispod razine označene kao makroekonomska neravnoteža. Dekompozicija privatnog duga otkriva da su njegove promjene bile uvjetovane, prije svega, ostvarenim visokim kreditnim rastom. 

Tijekom 2024., povećana tražnja, stabilne nominalne kamatne stope, relativno niske realne kamatne stope, usporavanje inflacije, i rast realnih plaća doprinijeli su snažnijoj kreditnoj dinamici u odnosu na 2023. Ukoliko se ovakva kreditna dinamika nastavi tijekom 2025., uz revidirano usporavanje rasta ekonomske aktivnosti, potencijalno može dovesti do relativnog, ali opet neznatnog povećanja omjera privatnog duga prema BDP.

- Indikatori vanjskih neravnoteža u BiH ne ukazuju na  makroekonomske rizike, budući da prosječan trogodišnji deficit tekućeg računa, promatran relativno u odnosu na veličinu ekonomije, već duži niz godina ostaje unutar prihvatljivih okvira. Iako je u 2024. došlo do njegovog osjetnog povećanja, on se i dalje nalazi izvan zone koja bi signalizirala potencijalnu ugroženost makroekonomske ravnoteže. Također, međunarodna investicijska pozicija u istom razdoblju nije predstavljala izvor neravnoteža. Nakon višegodišnjeg trenda postupnog poboljšanja, u promatranoj godini je došlo do blagog pogoršanja neto međunarodne investicijske pozicije, ali je ukupna izloženost prema inozemstvu i dalje daleko od razine koja bi predstavljala izvor makroekonomskih neravnoteža, navodi se iz Središnje banke BiH. 

Fiskalna pozicija BiH oslabila je u 2024. uslijed intenzivnijeg rasta rashoda u odnosu na prihode. Povećani izdatci za plaće, mirovine i socijalna davanja nadmašili su rast poreznih prihoda. Usporavanje gospodarske aktivnosti dodatno je ograničilo proračunske mogućnosti, što je dovelo do širenja deficita. Ukupna razina javne zaduženosti ostala je relativno stabilna, bez značajnijeg povećanja u odnosu na ranije razdoblje.