Na prvi pogled, brojke djeluju ohrabrujuće. Bosna i Hercegovina je u prvom kvartalu ove godine izvezla robu u vrijednosti od 4,26 milijardi KM, dok je uvoz dosegnuo 7,60 milijardi KM.

No, razlika između ta dva podatka ostaje ključna: vanjskotrgovinski deficit od oko 3,34 milijarde KM i dalje dominira ekonomskom slikom.

Prema podacima Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine i izvoz i uvoz su porasli u odnosu na isti period prošle godine:

izvoz: +103 milijuna KM
uvoz: +74 milijuna KM
To znači da trgovina raste – ali bez stvarnog pomaka u ravnoteži.

Gdje poslujemo: ovisnost o nekoliko tržišta
Struktura trgovine ostaje gotovo nepromijenjena. Najveći partner BiH i dalje je Hrvatska:

izvoz: 707 milijuna KM
uvoz: 1,42 milijarde KM
Slijede Njemačka i Srbija:

izvoz u Njemačku: 615 milijuna KM
izvoz u Srbiju: 444 milijuna KM
uvoz iz Srbije: 996 milijuna KM
uvoz iz Njemačke: 631 milijun KM
Ovakva koncentracija pokazuje stabilnost odnosa, ali i ograničenu diverzifikaciju tržišta – što povećava ranjivost na vanjske šokove.

Što izvozimo, a što uvozimo
Struktura razmjene otkriva zašto deficit ostaje uporan.

Najveći uvoz:
mašine, uređaji i njihovi dijelovi: 649 milijuna KM
vozila i dijelovi: 590 milijuna KM
električna oprema: 456 milijuna KM

Najveći izvoz:
električne mašine i oprema: 395 milijuna KM
mašine i mehanički uređaji: 345 milijuna KM
namještaj i srodni proizvodi: 290 milijuna KM
Drugim riječima, BiH izvozi industrijske proizvode, ali i dalje uvozi robu veće dodane vrijednosti i tehnološke složenosti. Upravo ta razlika dugoročno generira deficit.

Ono što brojke ne pokazuju odmah
Ekonomist Igor Gavran upozorava da ukupni rast može prikriti negativne trendove unutar ključnih sektora.

„Iako je izvoz nominalno povećan, zabrinjava pad izvoza – i količinski i vrijednosno – u nekim strateškim sektorima, poput industrije čelika“, istaknuo je za Nezavisne novine.

Posebno problematičan je odnos domaće proizvodnje i uvoza:

„Uvoz koji direktno konkurira toj industriji ne smanjuje se, naprotiv. Nemamo više ni izvoza koksa, izvoz električne energije je znatno manji nego ranije, a uvoz je, nažalost, sve prisutniji.“

Ove promjene ne vide se odmah u agregiranim podacima, ali dugoročno imaju snažan utjecaj na industrijsku bazu zemlje.

Industrija čelika kao signal upozorenja
Prema Gavranu, bez konkretnih mjera situacija bi se mogla dodatno pogoršati:

„Ako se hitno ne uvedu zaštitne mjere, uskoro je nećemo ni imati. To bi značilo daljnji rast uvoza i nestanak izvoza u tom segmentu.“

Uz to, zabilježen je i pad izvoza namjenske industrije, dijelom zbog problema u transportu, ali i zbog promjena na globalnom tržištu.

Zaključak koji se nameće nije optimističan:

„Iako zbirne cifre to ne pokazuju, u ovim podacima ima možda i više negativnog nego pozitivnog. U najmanju ruku puno razloga za zabrinutost, a malo za zadovoljstvo.“

Rast bez promjene smjera
Podaci za prvi kvartal 2026. pokazuju da se trgovinska aktivnost oporavlja, ali ne i da se struktura ekonomije mijenja.

BiH i dalje:

ovisi o uvozu ključnih proizvoda
gubi snagu u pojedinim industrijama
nema dovoljno snažan izvozni zamah da smanji deficit
Zato je važnije od samog rasta razumjeti njegovu kvalitetu. Jer bez promjene strukture, rast ostaje ali bez stvarnog učinka, piše financa.