Domaća proizvodnja mesa ne može pratiti potrebe tržišta. U prvih šest mjeseci ove godine, iskazan je deficit u visini od 245 milijuna maraka nepokrivenosti uvoza izvozom. Sektor poljoprivrede i prehrambene industrije je zajedno u manjku od oko dvije milijarde maraka. Uvoz mesa raste iz godine u godinu. Tako je, prema podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, naša zemlja samo u prvih sedam mjeseci 2025. potrošila više od 381 milijun KM na uvoz, dok je izvoz iznosio tek oko 30 milijuna KM. 

- Puno više uvozimo no što izvozimo. Praktično, ne izvozimo ništa. Osobno, ne znam što bismo mogli izvesti, jer ovdje se cjelokupna poljoprivredna proizvodnja temelji na uvozu, dok je proizvodnja iz godine u godinu sve je manja. Tovovi su ugašeni, to je proizvodnja koja je na izdisaju, upozorio je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH. Ekonomisti naglašavaju da navedeni odnos uvoza i izvoza dodatno pogoršava trgovinsku bilancu i ugrožava domaće farmere. 

Potencijal za razvoj stočarstva postoji, ali proizvođači ne mogu konkurirati velikim količinama i nižim cijenama iz inozemstva. 

- Već godinama, pa i desetljećima, imamo pogrešne vidove poticaja. Imali smo aranžman s Turskom o izvozu mesa, ali je on urađen na jako loš način. Praktično, nismo stvarno izvozili svoje meso, već je bilo omogućeno uvoziti stoku te ju odmah u BiH preraditi u meso i izvoziti. A to nije pravo rješenje, smatra ekonomski analitičar Igor Gavran. 

Semberski stočari kažu da je, zbog agrarne politike kakvu se provodi samo u toj regiji, u posljednjih pet godina ugašeno više od 10.000 proizvodnih gazdinstava. Oni nužnim smatraju sačiniti jasnu strategiju razvoja poljoprivrede i stočarstva, ulagati u kvalitetu, u suvremene tehnologije i standarde koji odgovaraju pravilima EU-a, jer bi, zahvaljujući tome, BiH mogla urediti vlastito tržište, bolje povezati proizvođače i potrošače te otvoriti vrata izvozu na strana tržišta, nudeći kvalitetne domaće proizvode i specijalitete.