Početak pune primjene Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljika (CBAM) od 1. siječnja 2026. godine donosi nove financijske i administrativne obveze za izvoznike iz BiH na tržište Europske unije, zbog čega je od ključnog značaja da kompanije na vrijeme uspostave sustave praćenja, izvještavanja i verifikacije emisija ugljen-dioksida, poručeno je u utorak sa stručnog skupa, održanog u organizaciji Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, putem Centra za odgovorno poslovanje BiH, s ciljem praktične podrške domaćim tvrtkama prilagoditi se novim pravilima održivog poslovanja i zahtjevima europskog tržišta.

Europsko tržište je jako zahtjevno

Potpredsjednik VTK BiH Zdravko Marinković istaknuo je da Komora osobitu pozornost posvećuje odgovornom poslovanju, imajući u vidu da BiH više od 70% robe izvozi na tržište zemalja EU-a. 

- Europsko tržište je jako zahtjevno, dinamično i sklono brzim, nekada i nepredvidivim promjenama, koje moramo savladati ako želimo, a moramo, opstati na tom tržištu. To je naše tržište na kojem se, po svaku cijenu, moramo zadržati, ukazao je Marinković, prema čijim riječima odgovorno poslovanje podrazumijeva prilagođavanje kompanija zelenoj agendi, cirkularnoj ekonomiji, održivom poslovanju i sve prisutnijim zahtjevima CBAM-a. Upravo stoga je VTK BiH, u suradnji s Europskom unijom, Vladom Njemačke i GIZ-om uspostavila Centar za odgovorno poslovanje BiH kao jedinstvenu platformu podrške domaćim kompanijama. 

- Centar omogućava kompanijama na jednom mjestu doći do svih relevantnih informacija, koristiti vodiče i upoznati se s mogućnostima rješavanja problema kako bi ostale prisutne na europskom tržištu. Sve što se radi, radi se s ciljem očuvanja naših kompanija na tržištu EU i povećanja njihove konkurentnosti, istaknuo je Marinković. 

Govoreći o CBAM-u, podsjetio je da je riječ o mehanizmu kojeg je EU uvela kako bi izjednačila uvjete poslovanja europskih proizvođača s proizvođačima iz trećih zemalja te spriječila izmještanje proizvodnje iz EU-a. Kao važne korake, naveo je donošenje propisa koji se odnose na električnu energiju te uspostavu sustava oporezivanja ugljen-dioksida koji bi bio ekvivalentan sustavu EU-a. 

- U toj situaciji, sredstva koja bi naše tvrtke posredno plaćale kupcima u EU ostajala bi u BiH te bi mogla biti korištena za daljnje ozelenjavanje naše ekonomije, pojasnio je Marinković te dodao da će kompanije iz BiH i nadalje prodavati robu kupcima u EU, ali će kupci u EU biti obvezni kupovati CBAM certifikate za emisije ugljen-dioksida.

Obveze bh. kompanija

Adem Bureković, konzultant Centra za odgovorno poslovanje BiH, ukazao je da sama dekarbonizacija i povećanje energetske i resursne efikasnosti neće nužno značiti uspješno prilagođavanje CBAM-u ne budu li kompanije imale adekvatnu dokumentaciju i verificirana izvješća. 

- Da bi kompanija iz BiH prijavila stvarne vrijednosti emisija, mora pripremiti CBAM izvješće i verificirati stvarne vrijednosti emisija ugljen-dioksida ugrađenih u proizvode, dodao je Bureković te poručio da se od kompanija očekuje pripremiti i plan nadzora i praćenja, pregleda relevantnih parametara, blok-shema, dijagrama i druge dokumentacije potrebne za verifikaciju CBAM izvješća. To je, prema njegovim riječima, jedini način da kompanije prijave stvarne emisije, koje su u mnogim slučajevima znatno niže od vrijednosti koje je zadala Europska komisija.

Kako je dodao, značajan dio bh. kompanija, osobito malih i srednjih poduzeća u metaloprerađivačkom i aluminijskom sektoru, ne mora nužno imati visoke troškove za CBAM certifikate ako imaju povoljan lanac opskrbe i verificirane podatke. Mario Zovko, predstavnik tvrtke KS Tueren d.o.o. Široki Brijeg, kazao je da CBAM donosi dodatne troškove i izazove za bh. gospodarstvo, ali i da je, istodobno, priliku da domaće kompanije naprave nužne promjene koje će im omogućiti veću konkurentnost i održivost na europskom tržištu, a koju se ne smije propustiti.