Dekarbonizacija podrazumijeva zatvaranje termoelektrana na ugljen, što izravno utječe na radnike u rudarskim područjima. Europska unija igra središnju ulogu u podršci tranziciji BiH s ugljena putem Fonda za pravednu tranziciju i drugih mehanizama. 

Fond za pravednu tranziciju usmjeren je na regije koje su najviše pogođene dekarbonizacijom, pružajući financijska sredstva i tehničku pomoć za promicanje ekonomske diversifikacije. 

Osim toga, BiH ima koristi od inicijativa EU kao što su Program razmjene regija ugljena i projekti Horizon Europe, koji olakšavaju razmjenu znanja, inovacije i izgradnju kapaciteta. Ovu podršku EU nadopunjuju koordinirani napori s međunarodnim partnerima, osiguravajući uključiv prelaz prema održivom gospodarstvu s niskim udjelom ugljika.

Dekarbonizacija uvjet EU

Za članstvo u Europskoj uniji kao uvjet Bosna i Hercegovina bi trebala ekonomiju osloboditi od fosilnih goriva. Naša država bi se tako trebala osloboditi korištenja mrkog uglja, lignita, mazuta... Nesumnjivo, taj proces će biti bolan zbog činjenice da se gotovo 70 posto proizvodnje električne energije bazira na sagorijevanju uglja, a na tisuće rudara, kojih trenutno prema podacima sindikata rudara oba bosanskohercegovačka entiteta, ostaje bez posla.

Dalje inzistiranje na izgradnji termoelektrana u BiH, umjesto korištenja obnovljivih izvora energije poput vjetra, vode ili sunca, poseban je problem na koji je ukazala EU u Analitičkom izvješću koji je priložen uz Mišljenje Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

- Pitanje je to na koje danas nije jednostavno odgovoriti. Bosna i Hercegovina je na prekretnici u tom ekonomsko-energetskom smislu. Mi smo država i društvo zasnovani na proizvodnji čvrstih goriva i električne energije, koja mora ispuniti standarde važeće u Europskoj uniji. Određene industrije i radna mjesta tako će morati nestati, te će se otvoriti nova poglavlja, nova radna mjesta, nove djelatnosti… Sve to u konačnici nije negativno, iako kod građana i političkih predstavnika možda postoje bojazni ili drugačiji stavovi. Potrebno je zasukati rukave, raditi i pomiriti sve strane. Recimo, analize su pokazale da je produktivnost radnika u građevinskom sektoru u značajnoj mjeri veća u odnosu na rudarstvo. Kada bi se radnik prekvalificirao, imali bismo veći ekonomski doprinos nego danas. To je jedna dimenzija koju imamo, i to će se jednostavno morati desiti. Rudnici će se morati zatvoriti, jer nema ekonomske opravdanosti. To su činjenice, i to će iziskivati određene troškove, ali alternativu više nemamo, smatra profesor Faruk Hadžić.

Dekarbonizacija je u Bosni i Hercegovini već započela, iako to naši političari ne žele priznati. To se jednostavno već dešava, tvrdi u razgovoru za Dnevni list Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH. 

- Proces dekarbonizacije u našoj zemlji će biti dovršen u narednih pet do deset godina, jer će doći do bankrota elektroprivreda, odnosno onoga dijela koji se odnosi na rudnike i termoelektrane, tvrdi on.

Uvođenje CBAM-a znači da neće biti moguće izvoziti električnu energiju po cijenama kao dosad, a što ne bi bilo isplativo. 

- CBAM će inače opteretiti izvoz još nekih proizvoda, jer će proizvođači istih morati imati certifikate da su proizvode proizveli energijom koja nije fosilna ili će s druge strane plaćati emisiju CO2, a što ponovno vodi ka bankrotima. Tako da će proces sigurno završiti u narednom desetljeću. To je realno. Političari pričaju laži o opstanku rudnika do 2050. To je samo kupovina mira, populizam ili kupovina vremena. Rudarima se daju lažna obećanja. Ako već govorimo o prekvalifikaciji, onda javnost treba upoznati s činjenicom da ugalj koji se troši pri proizvodnji električne energije, dolazi iz površinskih kopova, a tamo ne rade rudari, već električari, šoferi, radnici na mašinama… Dakle, stručnjaci koje ne treba prekvalificirati. Prekvalifikacija rudara u Bosni i Hercegovini na način kako se predviđa je pogrešna, smatra Žiško.

Ovdje je, prema njegovom mišljenju, ključna uloga lokalnih zajednica, koje bi trebale dati prave smjernice za buduće djelatnosti osoba koje će izaći zauvijek iz rudarskih jama.

- To je nešto što je popularno kod stranih donatora, koji pod krinkom pomoći Bosni i Hercegovini stvaraju radnu snagu za sebe. Način na koji bi trebalo pomoći područjima ovisnim o uglju je taj da se uz pravu komunikaciju s lokalnim zajednicama iznađu biznisi nevezani za ugalj, a koji bi u tim rudarskim gradićima bili uspješni i profitabilni. Samo tako ćemo do radnih mjesta i ostanka ljudi u tim gradovima. U suprotnom, prekvalifikacija će te gradove opustošiti. Dakle, prekvalifikacija mora biti dobro osmišljena, mora se blisko surađivati s lokalnim vlastima, ključni igrači moraju biti načelnici i gradonačelnici… Ne može netko iz kabineta entitetskog ministarstva bolje znati što je potrebno nekoj lokalnoj zajednici od ljudi koji su na terenu. Nažalost, kod nas se sve radi bez plana, stihijski, s naredbama “odozgo”. To radi Europa. Savjeti ljudi s terena su zlata vrijedni. Savjeti izvana su često briljantni, ali često i nerealni, Žiškino je mišljenje.

Iz Delegacije EU naveli su da je u BiH u procesu izrade nacionalnog energetskog, te klimatskog plana, kao dio Ugovora o Energetskoj zajednici, čime bi se trebala postići ravnoteža i ispuniti ciljevi zacrtani u pet dimenzija EU energetske unije koja uključuje i klimatsku akciju - dekarbonizacija ekonomije. Politika EU je jasna i ona ide u cilju dekarbonizacije sektora, podijeljena u nekom razdoblju do 2030, odnosno do 2050. 

Ministar energetike i rudarstva Federacije BiH Vedran Lakić smatra da je energetska tranzicija proces koji se ne može zaustaviti ili ignorirati.

-Ugalj je trenutno dominantan prirodni resurs u proizvodnji električne energije u Bosni i Hercegovini. Na njega otpada značajan dio ukupnih energetskih potencijala naše zemlje, te on i dalje predstavlja okosnicu elektroenergetskog sistema Federacije BiH. Kada je riječ o JP Elektroprivreda BiH, približno 65 posto proizvodnje električne energije i dalje potječe iz termoelektrana na ugalj, zavisno od hidrološke godine, upozorava ministar energije I rudarstva Federacije BiH, Vedran Lakić.

Neizbježna tranzicija

Međutim, energetska tranzicija je proces koji se ne može zaustaviti niti ignorirati. 

- Dugoročni razvoj energetskog sektora Bosne i Hercegovine mora biti usklađen s ciljevima dekarbonizacije, smanjenja emisija i povećanja udjela obnovljivih izvora energije. Postepeno udaljavanje od uglja nije samo pitanje zaštite okoliša — to je i ekonomska potreba, pitanje zdravlja naših građana, modernizacije energetskog sektora i, konačno, usklađivanja s politikama i standardima Europske unije, čijem tržištu i zajedničkom energetskom prostoru težimo. Politika koju vodi Evropska unija, a koju kroz Energetsku zajednicu preuzimaju i potpisnice poput Bosne i Hercegovine, jasno ide u pravcu transformacije proizvodnog portfolija energetskih kompanija — s ciljem povećanja udjela obnovljivih izvora energije, što neminovno znači smanjenje proizvodnje električne energije iz termoelektrana. Takav trend, logično, ima snažan uticaj i na sektor uglja, u smislu smanjenja eksploatacije, zatvaranja pojedinih rudnika i potrebe za restrukturiranjem rudarskih kompanija. Ovaj proces, iako neizbježan, izuzetno je složen i osjetljiv. On ne podrazumijeva samo gašenje rudnika, nego i osiguravanje pravednog i održivog rješenja za sve one koji su svoj život, egzistenciju i razvoj svojih zajednica gradili upravo na rudarstvu. U regijama gdje se vrši eksploatacija uglja, tranzicija će imati posebno izražene socijalne i ekonomske efekte — naročito u manjim rudarskim sredinama, gdje je čitava lokalna ekonomija vezana uz rudnik. Zato pravedna tranzicija nije samo energetsko, već i društveno pitanje. Ona znači osigurati da nijedna zajednica ne bude ostavljena po strani i da svaki radnik ima pristup pravednim i održivim rješenjima — bilo kroz prekvalifikaciju, novo zaposlenje, razvoj lokalne privrede ili druge mehanizme podrške, rekao nam je.

Pravedna tranzicija zahtijeva interdisciplinaran pristup i uključuje veliki broj aktera — od rudnika i Elektroprivrede BiH, preko lokalnih zajednica i kantonalnih vlasti, do federalnih institucija i agencija nadležnih za pojedine oblasti. 

- Ključno je da svi nivoi vlasti djeluju usklađeno, na osnovu jasnih strateških dokumenata i planova koji će osigurati redoslijed, dinamiku i održivost procesa. Stav Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije je jasan — ovako kompleksan i osjetljiv proces se ne može provoditi bez jasnog strateškog okvira koji će usvojiti Parlament Federacije BiH. Prije svega, potrebna nam je Strategija pravedne tranzicije energetskog sektora Federacije BiH, kao i prateći planovi postepenog zatvaranja rudnika, uz istovremeno iznalaženje rješenja za zbrinjavanje zaposlenih i razvoj lokalnih zajednica. Akcioni planovi koji će proizaći iz Strategije bit će temelj za operativno provođenje ciljeva tranzicije. Njihova realizacija mora biti zajednička obaveza svih relevantnih institucija — od nadležnih ministarstava, preko lokalnih samouprava, do Elektroprivrede i uprava rudnika. Želim posebno naglasiti da neplanski i stihijski pristup zatvaranju rudnika može prouzrokovati niz ozbiljnih posljedica: ekonomske i socijalne, ali i sigurnosne i ekološke — uključujući nezakonito raspolaganje rudarskom imovinom, nekontrolirane migracije, dugoročne štete po okoliš i destabilizaciju čitavih lokalnih zajednica. Zbog toga je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije već pokrenulo proces izrade Strategije pravedne tranzicije energetskog sektora Federacije BiH do 2035. godine, s pogledom na 2050. godinu. Ovaj dokument će predstavljati temeljni instrument za pravedno i održivo upravljanje tranzicijom energetskog sektora. Strategija će definirati viziju, ciljeve i mjere kojima će se osigurati otvaranje novih radnih mjesta, prekvalifikacija i zapošljavanje radnika iz sektora koji su pogođeni tranzicijom, te razvoj lokalnih zajednica bogatih ugljem kroz diverzifikaciju ekonomskih aktivnosti i poticanje djelatnosti s niskim emisijama stakleničkih plinova. Cilj nam je jasan: da tranzicija ne znači gubitak, nego transformaciju — da regije koje su desetljećima nosile energetski sektor Bosne i Hercegovine sada postanu nositelji nove, moderne i održive ekonomije, rekao je Lakić.

Dnevni list