Globalna potražnja za naftom i plinom mogla bi rasti do 2050., objavila je Međunarodna agencija za energiju (IEA), odstupajući od svojih prijašnjih očekivanja o brzom prijelazu na čišća goriva i predviđajući da svijet vjerojatno neće uspjeti postići klimatske ciljeve.

IEA, zapadna agencija za nadzor energetske sigurnosti, posljednjih je godina pod pritiskom SAD-a zbog fokusa na politike čiste energije, jer je predsjednik Donald Trump pozvao američke tvrtke da dodatno prošire proizvodnju nafte i plina.

Pod administracijom Joea Bidena, IEA je predvidjela da će globalna potražnja za naftom dosegnuti vrhunac ovog desetljeća i rekla da nisu potrebna daljnja ulaganja u naftu i plin ako svijet želi postići svoj klimatski cilj.

Trumpov ministar energetike Chris Wright nazvao je projekcije IEA-e o vrhuncu potražnje "besmislenima". IEA financiraju zemlje članice, a SAD najviše pridonosi. Na njezinim analizama i podacima temelje se energetske politike vlada i tvrtki diljem svijeta.

Postojeće politike, a ne težnje prema klimatskim ciljevima
U svojem godišnjem Svjetskom energetskom izvješću objavljenom u srijedu, IEA je predvidjela da će prema scenariju trenutnih politika potražnja za naftom dosegnuti 113 milijuna barela dnevno do sredine stoljeća, što je oko 13 posto više od potrošnje iz 2024. godine.

Predviđeno je da će globalna potražnja za energijom porasti za 90 eksadžula do 2035. - što je povećanje od 15 posto u odnosu na sadašnje razine. Scenarij trenutnih politika uzima u obzir postojeće vladine politike, a ne težnje za postizanjem klimatskih ciljeva.

IEA je posljednji put koristila "scenarij trenutnih politika" za svoja predviđanja 2019. godine, a od 2020. prešla je na predviđanja koja su više u skladu s prijelazom na čistu energiju i obećanjima o postizanju neto nulte emisije do sredine stoljeća. Ovogodišnji izgledi izostavili su scenarij obećanja.

 
IEA je izjavila da je planirala procijeniti nove klimatske ciljeve zemalja za razdoblje od 2031. do 2035. godine, ali da nije dovoljno zemalja podastrlo te planove kako bi se dobila smislena slika.

U scenariju IEA-e s navedenim politikama, koji uzima u obzir politike koje su predložene, ali ne nužno usvojene, potražnja za naftom doseže vrhunac oko 2030. godine. IEA navodi da njezini scenariji istražuju niz mogućih ishoda pod različitim skupovima pretpostavki i nisu prognoze.

Kapacitet LNG-a uvelike će porasti
Konačne investicijske odluke za nove projekte ukapljenog prirodnog plina naglo su porasle u 2025. godini, navodi se u izvješću. Operacije za oko 300 milijardi kubičnih metara novog godišnjeg kapaciteta izvoza LNG-a počet će do 2030. godine, što označava povećanje dostupne ponude od 50 posto.

Prema scenariju trenutnih politika, globalno tržište LNG-a povećava se s oko 560 milijardi kubičnih metara u 2024. na 880 milijardi kubičnih metara u 2035. i na 1020 milijardi kubičnih metara u 2050. godini, potaknuto rastućom potražnjom u energetskom sektoru potaknutom rastom podatkovnih centara i umjetne inteligencije.

Očekuje se da će globalna ulaganja u podatkovne centre doseći 580 milijardi dolara u 2025. godini, navodi se u izvješću, uz napomenu da bi, ako se to postigne, to premašilo 540 milijardi dolara godišnje koji se globalno troše na opskrbu naftom.

U izvješću se nalazi i scenarij koji prikazuje put prema smanjenju globalnih emisija energije na nulu do 2050. godine. Na klimatskom sastanku u Parizu 2015. godine više od 190 zemalja obvezalo se pokušati spriječiti da se svijet zagrije više od 1,5 stupnjeva Celzija. No, izvješće pokazuje da će taj prag biti premašen u svim scenarijima, a temperature bi ponovno mogle pasti ispod 1,5 °C samo ako se uvedu tehnologije koje mogu ukloniti ugljični dioksid iz atmosfere, piše Hina.