Federalno tužiteljstvo Bosne i Hercegovine uputilo je Ministarstvu pravde Federacije prijedlog za izmjene i dopune Zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH u kojem se, između ostalog, traži povećanja imovinskog cenzusa na pola milijuna maraka, dok pravni stručnjaci upozoravaju na rizik od zastara i gubitka vremena u predmetima koji već godinama prolaze kroz različite faze postupanja, piše portal Detektor.

Iz Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organiziranog i međužupanijskog kriminala Federalnog tužiteljstva (POSKOK) su nedavno najavili da će tražiti povećanje imovinskog cenzusa sa 100.000 na 500.000 maraka, uz obrazloženje da je odjel preopterećen.  

Takva izmjena mogla bi dovesti do vraćanja pojedinih predmeta županijskim tužiteljstvima, uključujući i slučajeve koji su u nadležnost Posebnog odjela dospjeli upravo zbog sadašnjeg praga od 100.000 maraka.

U Posebnom odjelu Vrhovnog suda Federacije BiH je u toku sudski postupak protiv bivšeg vršitelja dužnosti direktora Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla Denijala Tulumovića i ostalih zbog zloupotrebe položaja ili ovlaštenja pri nabavci medicinske opreme. Istragu u predmetu je vodilo Kantonalno tužiteljstvo Tuzlanskog kantona, te je Posebnom odjelu tuzlanski Kantonalni sud proslijedio ovaj predmet obzirom na visinu pribavljene imovinske koristi učinjenjem krivičnog djela prelazi iznos od 100.000 KM.

Glavni federalni tužitelj Munib Halilović je nedavno na konferenciji za medije izjavio da su u Posebnom odjelu uzeli prevelik broj predmeta u istrazi od županijskih tužiteljstava i vežu ih zakonski rokovi, koji su kratki, i u toj situaciji tužitelji su pod prevelikim pritiskom, zbog čega predlažu izmjene.

-Ovo nije nikakav alibi za rezultat Posebnog odjela, pojasnio je tada Halilović.

Iz Tužiteljstva su za Detektor pojasnili da cilj izmjena nije smanjenje krivičnopravne zaštite, već preciznije definiranje nadležnosti i efikasnije usmjeravanje kapaciteta POSKOK-a na najsloženije predmete organiziranog kriminala i korupcije.

Dok iz Federalnog tužiteljstva tvrde da povećanje imovinskog praga neće značiti nekažnjivost korupcije, pravosudni stručnjaci i organizacije upozoravaju da bi vraćanje predmeta županijskim tužiteljstvima moglo dodatno usporiti istrage i produbiti nepovjerenje građana u pravosuđe.

Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH, kazao je da bi se vraćanjem predmeta županijskim tužiteljstvima izgubilo vrijeme.

-Građani vape za pravdom, kaže Ožegović.

Opterećenje u svakodnevnom radu

Detektor je prikupio podatke da je više od 800 predmeta ustupljeno Posebnom odjelu od njegovog osnivanja od županijskih tužiteljstava u Federaciji BiH.  

Najveći broj, više od 500 predmeta proslijedilo je sarajevsko Kantonalno tužiteljstvo iz kojeg upozoravaju da svaka promjena nadležnosti bez detaljne analize može usporiti postupke i narušiti kontinuitet istraga.

Meliha Dugalija, glavna kantonalna tužiteljica Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu za Detektor je pojasnila da bi svako povećanje broja predmeta u ovom Tužiteljstvu predstavljalo opterećenje u svakodnevnom radu dodatnim zaduživanjem tužilaca.

-Smatramo da svakoj eventualnoj izmjeni zakonskih rješenja koja se odnose na nadležnosti postupanja tužiteljstava mora prethoditi detaljna i stručna analiza strukture krivičnih predmeta koji bi se eventualno vratili u nadležnosti kantonalnih tužiteljstava, kao i analize stvarnih kapaciteta za postupanje u tim predmetima, pojasnila je Dugalija.

Posebno je važno kako kaže, pitanje efikasnosti rada na predmetima jer njihovo prebacivanje utiče na dinamiku postupanja, kontinuitet rada, ali i na kvalitetu efikasnosti postupanja dokaza.

-Svaka promjena nadležnosti treba biti usmjerena ka unapređenju efikasnosti krivičnog postupka, a ne stvaranje dodatnih proceduralnih i organizacijskih opterećenja koja mogu uticati na trajanje i kvalitetu postupanja u predmetima, rekla je Dugalija.

Prema njenim riječima, tek nakon nekoliko godina rada Posebnog odjela Federalnog tužiteljstva moći će se realno ocijeniti njegovi rezultati i ukupni učinci antikoruptivnog zakonodavstva. Na osnovu takve evaluacije, kako je rekla, moglo bi se ponovo razmotriti i pitanje nadležnosti samog Posebnog odjela.

Nakon sarajevskog, kantonalna tužiteljstva Srednjobosanskog kantona i Zeničko-dobojskog kantona ustupili su Posebnom odjelu po 79 predmeta. Najmanji broj predmeta, ukupno četiri, ustupilo je Kantonalno tužilaštvo Bosansko-podrinjskog kantona.

Zamjenik glavnog federalnog tužitelja i rukovoditelj POSKOK-a Hrvoje Čabrajić kazao je da su predmeti koji su već zaprimljeni i u kojima se postupa analizirani u skladu s prelaznim i završnim odredbama eventualnih izmjena zakona. Navodi da će Federalno tužiteljstvo i dalje postupati po svim prijavljenim krivičnim djelima za koje postoji osnova sumnje.

-Pravna kvalifikacija i procjena nadležnosti vrše se na osnovu činjenica i dokaza prikupljenih tokom postupka, a ne isključivo prema visini imovinske koristi ili štete, pojašnjava Čabrajić.

On navodi kako Posebni odjel postupa u većem broju složenih financijskih istraga i predmeta organiziranog kriminala, te kontinuirano radi na jačanju institucionalnih i stručnih kapaciteta u suradnji s policijskim i drugim nadležnim organima.

-Visina materijalne štete ili pribavljene imovinske koristi jeste jedan od relevantnih elemenata prilikom određivanja nadležnosti i prioriteta u radu, ali ne i jedini kriterij. Od posebnog značaja su i priroda krivičnog djela, način izvršenja, posljedice po institucije i javni interes, kao i stepen organiziranosti izvršitelja, objasnio je zamjenik glavnog federalnog tužitelja.

Dok je nedavno potvrđena optužnica za zloupotrebe položaja i druga krivična djela u “Vitezitu”, uz koju je Federalno tužiteljstvo predložilo oduzimanje višemilijunske imovinske koristi, prošli tjedan je potvrđena i optužnica koja Kenana Spahića tereti za zloupotrebe položaja ili ovlaštenja jer je kao blagajnik Bosna Bank International u Zenici pribavio protupravnu imovinsku korist od 219.017,65 KM, za koliko je oštećena banka.

Negativan efekt za predmete

Iz Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća su u odgovoru Detektoru naveli da nemaju zvanična saznanja o zakonskim izmjenama. Odvjetnik i bivši tužitelj Adnan Tučić, s višegodišnjim iskustvom u procesima organiziranog kriminala, pojasnio je da se predmeti koji bi bili vraćeni kantonalnim tužiteljstvima uglavnom nalaze u fazi prijava ili predistražnih radnji, prije donošenja naredbe o provođenju istrage.

-Protok vremena u kojem se eventualno ne poduzimaju radnje u tim predmetima zasigurno predstavlja negativan efekt na same predmete, rekao je Tučić.

On pojašnjava kako je objektivno da tužitelji iz POSKOK-a ne mogu odgovoriti problemu usporednog efikasnog rada jer svaki ponaosob duži preko stotinu predmeta, od kojih je znatan broj veoma obiman i kompleksan.

Posebno kako kaže, dolazi do izražaja uloga i odgovornost glavnog federalnog tužitelja koji ima obavezu kontrole efikasnosti i zakonitosti rada svih kantonalnih tužiteljstava.

-Stiče se dojam da su se pojedina tužiteljstva ‘riješila’ pojedinih težih predmeta organiziranog kriminala i korupcije tako što su iste ustupila POSKOK-u, a sada se ti predmeti vraćaju nazad. Mislim da postupanje svakog tužiteljstva treba sagledavati kao cjelinu kroz konkretne vremenske periode, pa tek onda izvoditi zaključci ili postavljati pitanja da li će određeni predmeti i dalje “hibernirati” ili biti predmet efikasnog i kontinuiranog rada, pojasnio je.

Čabrajić navodi da se zaprimljeni predmeti analiziraju uz poštivanje načela pravne sigurnosti i kontinuiteta postupanja.

-Svako pitanje eventualne zastare procjenjuje se pojedinačno, u zavisnosti od konkretnih okolnosti predmeta, faze postupka i zakonskih rokova propisanih Kaznenim zakonom Federacije BiH, rekao je Čabrajić

Ožegović navodi da je jedan od problema pravosuđa što sredstva za rad zavise od izvršne vlasti, te da nema naznaka njegovog rješavanja.

-Mi kao društvo gubimo dosta vremena na tim predmetima koji idu od tužiteljstva do tužiteljstva. Kažnjavanjem tih krupnijih afera, odnosno većih predmeta bi se pružila ta snažna poruka kažnjivosti, rekao je Ožegović.

Ističe da kada bi došlo do zastare predmeta da bi se mogla utvrđivati i odgovornost tužitelja, ali i rukovoditelja, navodi Detektor.