Piše: Dragan Bradvica

Prvosvibanjski roštilji, izleti ili putovanja su iza nas, ali tmurna ekonomska svakodnevnica nije. Iako se Europi i svijetu, barem kako se sada čini, ne približava onaj najcrnji ekonomski scenariji svima je jasno da će izazova vremena za gospodarstvo trajati još neko vrijeme.

 Inflacija, ruska agresija na Ukrajinu, energetska kriza, podizanje kamatnih stopa… ove i sljedeće godine sigurno će stvarati čitav niz problema.

I dok su se ekonomije država Europske unije, kao i one širom svijeta već poodavno počele pripremati za ovakav scenarij i Bosni i Hercegovini su se stranke u tom vremenu pripremale za politička podmetanja i beskrupuloznu borbu za fotelje.

Grupacija sarajevske 'trojke' je u do sada neviđenom scenariju čak i za bh. političku kaljužu izvojevala pobjedu. Nažalost, to za gospodarstvenike i žitelje vrlo vjerojatno neće značiti apsolutno ništa. Na kraju krajeva, dovoljno je to da o najvećim problemima bh. žitelja malo tko od njih i govori, a kamoli da djeluje.

Ekonomski sunovrat

A problema je čitav dijapazon. Poslodavci i sindikati već mjesecima upozoravaju nove vlast da bez dubokih reformi stanje će biti samo još gore, ali, očekivano, ti apeli su bili bezuspješni.

A jedan od onih koji su toliko banalni da vjerojatno mnogi u EU i ne bi razumjeli o čemu se radi (u njihovim zemljama je to nemoguće) jesu parafiskalni nameti. Parafiskalni nameti su neporezna davanja. Riječ je različitim vrstama naknada koje su nametnute od strane države.

Iako je riječ o neporeznim davanjima, parafiskalni nameti imaju gotovo iste ekonomske učinke kao i ubiranje poreza, te crpe sredstva iz istih ekonomskih izvora. Opravdanje za njihovo postojanje navodi se kako se plaćaju kao naknada za korištenje dobara od općeg interesa ili/i usluga državne administracije.

Dakle, u zemljama kakva je BiH vrlo lako se može manipulirati parafiskalnim nametima, a kako je tome tako svjedoči i podatak kako nitko u državi sa sigurnošću ne može kazati koliki je točan broj parafiskalnih nameta. Ali, već godinama kola nevjerojatan podatak kako ih je više od 3.200!

Usporedbe radi, u Republici Hrvatskoj već poodavno se vodi žestoka rasprava o ovi  nametima, odnosno nužnosti njihovog ukidanja. I to se čini, pa ih je trenutno oko 450, a do kraja tekuće godina dobar dio njih će biti ukinut. A njihovim ukidanjem poduzetnicima će ostati više od 132 milijuna eura.

Dakle, možemo samo nagađati koliko fizičke i pravne osobe u BiH ovoj državi uplate svake godine za više od 3.200 parafiskalnih nameta, a za mnoge od njih čak i bh. političari kažu da su besmislene, ali jasno je kako se radi o milijardama maraka. Udruženje poslodavaca Federacije već poodavno je tražilo ukidanje dobrog dijela ovih nameta i reguliranje ovog segmenta, ali ništa se nije događalo.

Očuvanje fotelja

Vlada Federacije predvođena Nerminom Nikšićem, koji je ranije obećava sve i svašta – od ekonomskoj raja do značajnog povratka naših ljudi sa zapada –sada će morati i djelovati. I to ne na riječima, nego konkretnim djelima.

Međutim, zbog načina na koji je došla i izuzetno tanku većinu u Parlamentu FBiH upitno je koliko će u tom uspjeti. Isto tako, veliko je pitanje žele li oni ikakve reforme i imaju li članovi izvršne vlasti kapaciteta da rade u interesi žitelja.

Do svim dosadašnjim potezima nema prevelikog razloga za bilo kakvu razinu optimizma. Izglednije je kako će se sve raditi na očuvanju vlastitih fotelja i 'pljuvanju' po svima onima koji imaju drugačije mišljenje.