Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar oglasio se u subotu na reakcije koje su uslijedile nakon neslužbene najave da bi Visoki predstavnik Christian Schmidt mogao intervenirati u izborno zakonodavstvo.

Poručili su tom prilikom kako konstitutivnost naroda i njihovo legitimno predstavljanje "nisu nešto oko čega se trebaju voditi politički i stranački pregovori".

- Ta su načela već ugrađena u temelje Daytonskog mirovnog sporazuma (DMS) i Ustava BiH, i dok je to tako svi nositelji zakonodavne, izvršne i sudske vlasti imaju ustavnu i zakonsku obvezu poštivati i provoditi ta načela, odnosno imaju obvezu Izborni zakon BiH uskladiti s tim načelima – kazali su iz IDPI Mostar.

Ističu kako neslužbene najave da bi Visoki predstavnik mogao intervenirati u izborno zakonodavstvo, pa i Ustav FBiH, određeni društveni i politički akteri u BiH "koriste kao povod za mnoštvo neutemeljenih i pristranih komentara o problematici Izbornog zakona i nužnosti njegovog usklađivanja s Ustavom BiH i DMS-om".

- Jedna od glavnih teza koju pri tom iznose je ona kako bi takva intervencija bila ispunjavanje želja HDZ-u BiH te kako bi time Hrvatski klub Doma naroda Parlamenta FBiH bio poklonjen HDZ-u BiH. Spomenuta teza primjer je (ne)svjesne manipulacije činjenicama kojom se složen ustavno-pravni i politički problem neutemeljeno pojednostavljuje i pristrano svodi na samo jednu, u biti sporednu dimenziju koju se, pri tom, izvlači iz konteksta, negativno konotira i pogrešno tumači – podvukli su.

Kako bi se na ustavno-pravnoj razini ispravno razumjela problematika izbornog zakonodavstava u BiH, iz Instituta smatraju kako je nužno promatrati ju unutar konteksta DMS-a, Ustava (F)BiH te mjerodavnih odluka Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava (ESLJP).

- Za sagledavanje i razumijevanje politoloških i političkih dimenzija problematike izbornog zakonodavstva nužno je uzeti u obzir i konkretne izborne manipulacije koje su se događale pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH te izaslanika u Dom naroda PFBiH, odnosno ustavno-pravne i političke okolnosti pri formiranju Vlade FBiH 2001. i 2011. godine - pojašnjavaju.

Dodaju kako je u tom procesu nužno, prije svega, poći od "neporecive političke, ustavno-pravne, logičke i semantičke istine da je konstitutivnost Bošnjaka, Hrvata i Srba temeljno ili natkrovljujuće načelo Ustava BiH i cjelokupnog DMS-a".

- Tu je istinu izrekao i potvrdio i Ustavni sud BiH svojom odlukom U-5/98 koju je donio 2000. godine po apelaciji tadašnjeg predsjedatelja Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića. Iz konstitutivnosti tri naroda nužno proistječe i njihova međusobna ustavno-pravna i institucionalna jednakopravnost. Jedino načelom konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti tri naroda može se objasniti zašto BiH ima tri jednakopravna člana Predsjedništva koji se rotiraju na funkciji predsjedatelja, zašto Dom (konstitutivnih) naroda Parlamentarne skupštine BiH ima tri, brojem izaslanika i ovlastima jednaka kluba, zašto postoji B-H-S paritet u Vijeću ministara i Ustavnom sudu BiH, itd. DMS i Ustav BiH su, dakle, odredili i uspostavili tijela zakonodavne, izvršne i sudske vlasti koja služe operacionalizaciji i institucionalizaciji načela konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda – navode iz IDPI.

Dalje su kazali kako je nužno, da bi navedena tijela vlasti i njihova struktura imali smisla i da bi ona mogla ispunjavati svoju temeljenu ustavnu zadaću, da u njima budu legitimni politički predstavnici tri konstitutivna naroda.

- Osnovna svrha Izbornog zakona je osigurati legitimitet (ustavnost) i legalitet (zakonitost) izabranih političkih predstavnika. Stoga je, iz postojeće ustavno-pravne perspektive, nužno da legitimno predstavljanje tri naroda bude temeljno načelo Izbornog zakona BiH, kao što je već temeljno načelo Ustava BiH. Ukoliko se u tijelima vlasti koje su Ustav BiH i DMS namijenili predstavljanju tri konstitutivna naroda ne nalaze legitimni predstavnici svakog od tri konstitutivna naroda, onda ta tijela nisu legitimna ni legalna, niti je sam izborni proces legitiman i legalan. To neporecivo potvrđuje i odluka Ustavnog suda BiH U-23/14 (Ljubić), u kojoj se na čak 13 mjesta spominje legitimno političko predstavljanje, kojom je izrijekom naloženo PS BiH da Izborni zakon BiH uskladi s Ustavom BiH, odnosno da se svakom konstitutivnom narodu osigura da ga u tijelima vlasti namijenim toj vrsti kolektivnog zastupanja predstavljaju njihovi legitimni politički predstavnici, na svim administrativno-političkim razinama – objašnjeno je.

Iz prethodno navedenog, smatraju kako je "očito i neporecivo da pitanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, odnosno legitimnosti i legalnosti izbora proizlazi iz temeljnih načela DMS-a i Ustava BiH, kao i mjerodavnih odluka Ustavnog suda BiH".

- Svoditi, u tom kontekstu, problematiku usklađivanja Izbornog zakona BiH s DMS-om, Ustavom BiH i mjerodavnim odlukama Ustavnog suda BiH na 'ispunjavanje želja HDZ-u BiH' može biti izraz ili totalnog nerazumijevanja ustavno-pravnog i političkog konteksta ili pak licemjernog i zlonamjernog obmanjivanja javnosti – kaže se u priopćenju.   

Dalje su kazali kako je Institut za društveno-politička istraživanja još prije Općih izbora 2018. godine formulirao i objavio prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, koji u još većoj mjeri nego aktualni prijedlog Hrvatskog narodnog sabora BiH, osigurava legitimitet predstavljanja, odnosno jednakovrijednost glasa unutar svakog od konstitutivnih naroda, ali i "ostalih naroda i građana" kao zasebne izborne jedinice za popunjavanje Kluba ostalih DNPFBiH.

- To je u IDPI-jevom modelu postignuto sustavom Koeficijenata izbornih bodova (KIB), utemeljenih na postotku pripadnika svakog od konstitutivnih naroda u svakoj županiji u odnosu na ukupan broj pripadnika svakog od tih naroda u cijeloj FBiH. KIB svake županije potom među sobom dijele svi zastupnici određenog naroda u skupštini te županije, te s tako dobivenim Osobnim izbornim bodovima (OIB) sudjeluju u izboru izaslanika odgovarajućeg kluba u Domu naroda u Velikom izbornom kolegiju svojeg naroda – podvukli su.

Pored jednakovrijednosti glasa unutar svakog konstitutivnog naroda kao zasebne izborne jedinice, naglasili su kako izmjene IZ BiH trebaju ukinuti i mogućnost da bilo koji hrvatski izaslanik bude izraz bošnjačke izborne volje, jer je to "izravno kršenje načela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda".

- Protivnici moguće intervencije C. Schmidta u IZ BiH i Ustav FBiH, idu tako daleko da tvrde kako bi to dovelo do situacije u kojoj bi jedan hrvatski izborni glas bio tri do četiri puta vrjedniji nego bošnjački izborni glas. Što više, koristeći se već opisanom metodom pojednostavljivanja i manipuliranja, umjesto hrvatskih izbornih glasova koriste izraz "HDZ-ovi glasovi". Na djelu je, ponovno, ili nerazumijevanje temeljnog načela Ustava BiH i DMS-a, načela konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti tri konstitutivna naroda, ili pak svjesno manipuliranje pogrešnim tumačenjem spomenutog načela - navode.

Još su istaknuli kako je pozivanje na "europske demokratske standarde" kao argument za protivljenje izbornim modelima koji bi osigurali legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda također u potpunosti neutemeljeno jer, naglašavaju iz Instituta, u dvije visoko razvijene Europske države, Belgiji i Švicarskoj postoje identitetski utemeljene društveno-političke zajednice čija je "konstitutivnost" upisana u ustave tih država i institucionalizirana kroz administrativno-teritorijalni ustroj, strukturu i sastav tijela državne uprave te izborno zakonodavstvo.

- Izmjene Izbornog zakona koje bi osigurale legitimno predstavljanje tri naroda ne mogu se osporiti niti pozivanjem na odluke ESLJP-a, prije svega zato što se legitimno predstavljanje i mjerodavne presude ESLJP-a međusobno ne isključuju, nego nadopunjuju. Osim toga, odluka Ustavnog sud BiH U-3/17 (Čolak) jasno kaže kako je presudu U-23/14 (Ljubić) nužno implementirati neovisno i prije mjerodavnih presuda ESLJP kako bi se u potpunosti mogli implementirati izborni rezultati i kako bi se izbori uskladili s općim načelom demokracije da jedan konstitutivni narod ne bira predstavnike drugom konstitutivnom narodu - pojašnjavaju.

Na kraju su poručili kako je puna provedba načela legitimnog predstavljanja samo jedan dio nužnih promjena ustava i izbornog zakonodavstva u BiH.

- DMS i Ustav BiH zahtijevaju, ne samo provođenje načela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, već i njihovu punu efektivnu jednakopravnost u određenim tijelima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti koja se osigurava primjenom mehanizama pariteta i konsenzusa. Puna provedba načela legitimnog predstavljanja na svim administrativno-političkim razinama nužni je minimum koji može "osigurati mirnu provedbu slobodnih i poštenih izbora" u listopadu 2022. godine te "omogućiti nesmetanu provedbu izbornih rezultata i formiranje zakonodavne i izvršne vlasti na svim razinama" – zaključili su u priopćenju iz IDPI Mostar.