Prema istraživanju međunarodne nevladine organizacije CIVICUS Srbija se u 2025. godini pridružila grupi od 50 zemalja pod represijom među kojima su Gruzija, Zimbabve, Pakistan i El Salvador.

Organizacija CIVICUS svrstala je Srbiju u kategoriju država "pod represijom" nakon reakcije srbijanske vlasti u Beogradu na masovne prosvjede u kojima građani više od godinu dana traže odgovornost za smrt 16 ljudi u padu nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu.

U trenutku kada su Srbiju zahvatili prosvjedi koje predvode studenti u blokadi, "osnovne slobode su pod snažnim udarom zbog sve represivnijih poteza vlasti", stoji u priopćenju te se dodaje kako se prosvjednici i oni koji ih podržavaju suočavaju "s policijskim nasiljem, napadima grupa povezanih s vladajućom strankom, masovnim privođenjima i kampanjama zastrašivanja, dok počinitelji takvih napada uživaju gotovo potpunu nekažnjivost".

Kategorija "pod represijom" druga je najniža u globalnom okviru, odnosi se na države u kojima je prostor za djelovanje građana ozbiljno ograničen, a neslaganje s vlašću nosi teške posljedice, uključujući nasilje, sudski progon ili zatvorske kazne.

"Također nisu pokrenule djelotvorne istrage o navodnoj upotrebi zvučnog oružja na prosvjedu ožujku niti o izvještajima o primjeni špijunskog softvera protiv novinara i branitelja ljudskih prava", stoji u priopćenju.

Organizacije za ljudska prava navode da je od početka prosvjeda privedeno više od 1.000 ljudi. Većina je ubrzo puštena, ali neki i dalje borave u kućnom pritvoru ili su pod mjerama ograničenog kretanja. Dvanaest aktivista civilnog društva i oporbe se suočava s kaznenim gonjenjem po spornim optužbama za navodno rušenje ustavnog poretka, dok se šest njih nalazi u egzilu.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u lipnju je pomilovao osobe optužene za teško nasilje nad demonstrantima, uključujući četvoricu muškaraca povezanih s njegovom strankom koji su pretukli jednu studenticu, kao i ženu optuženu za pokušaj ubojstva pošto je automobilom uletjela u skupinu demonstranata.

Također navodi se da se oni koji javno podržavaju prosvjede suočavaju s pritiscima i otkazima, kao i da su neovisni mediji na udaru, ukazujući da su se pojavili navodi da je Vučić utjecao na preuzimanje kritičkih televizija N1 i Nova, dok su politički motivirana imenovanja u Vijeće za elektroničke medije osigurala da ova institucija ostane pod kontrolom vladajuće stranke.

Prema istraživanju CIVICUS-a Bosna i Hercegovina je u kategoriji "opstruiran", a Albanija, Crna Gora, Kosovo i Sjeverna Makedonija u kategoriji "sužen".

Snižena ocjena BiH je rezultat niza kršenja ljudskih prava zabilježenih tijekom prethodne godine, od napada na demonstrante do restriktivnog zakonodavstva – incidenata koji su se, kako je pojašnjeno, događali uglavnom u Republici Srpskoj, ali su ugrozili slobode u cijeloj zemlji, piše Fena.