Maconald: BiH ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti žena
.webp)
Povjerenstvo Zastupničkog doma Parlamenta BiH za ravnopravnost spolova održalo je proširenu tematsku sjednicu na temu "Društveno-ekonomska pitanja osnaživanja žena za sudjelovanje u donošenju odluka u BiH'', s koje je Ingrid Maconald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH, upozorila da BiH ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti žena među radnom snagom.
Točnije, svega 36 posto žena sudjeluje na tržištu rada. Maconald je iznijela i podatak da su žene, u prosjeku, plaćene 20 posto manje u odnosu na muškarce, što nije dobro za ekonomiju i budućnost zemlje. Stoga je poručila da se tom pitanju potrebno posvetiti jer navedena neravnopravnost, ne samo da negativno utječe na žene, već i na cjelokupno društvo i ekonomski razvitak.
- Kada je riječ o sudjelovanju žena u politici, one imaju svega 20% mandata u Parlamentu BiH te 30% mandata u općinskim skupštinama. Ove godine slijede Lokalni izbori, a trenutno je, od ukupno 144 načelničke pozicije u zemlji, svega pet načelnica, tako da ima dosta prostora za poboljšanje kako bi se osnažilo i poboljšalo sudjelovanje žena na lokalnoj razini, istaknula je Maconald koja je ukazala da se tom pitanju treba posvetiti pozornost te ženama dati što više prilika na ekonomskom polju i kako bi svi ostvarili koristi tog angažmana i kako bi žene bile jednakopravni i produktivni članovi zajednice.
Rad i angažman koji nisu vrjednovani
I ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić drži bitnim razgovarati o utjecaju žena u ekonomiji, politici, te o femicidu. - Mislim da i političke stranke moraju vršiti pritisak i na svoje glasače, a i predstaviti žene koje su kvalitetne ući u parlamente i donositi dobre i konstruktivne stvari za državu BiH, kazao je Hurtić. Podsjetivši na nedavne slučajeve femicida, naglasio je bitnim razvijati svijest društva o tom problemu.
- Rodna ravnopravnost temeljna je vrijednost EU-a, što znači da će ona biti vrlo važan i neizostavan dio pristupanja BiH Uniji. Rodna ravnopravnost nije fakultativna, to je imperativ za sve države koje žele postati članice EU-a, ali je imperativ i za sve države koje jesu njezine članice, ukazala je, pak, veleposlanica Švedske u BiH Johanne Stromquist. Brian Aggeler, šef Misije OESS-a u BiH, najavio je nastavak podrške institucijama BiH u nastojanju da se stanje u oblasti rodne ravnopravnosti unaprijedi u interesu stvaranja pravednijeg i prosperitetnijeg društva.
- U sferi rodne ravnopravnosti ostvaren je značajan napredak zahvaljujući organizacijama žena, aktivisticama, institucijama i organizacijama koje se neumorno zalažu za ostvarenje poboljšanja. No, još postoji otpor njihovu djelovanju i ostvarenim rezultatima, upozorio je Aggeier uz poruku da se napredak ne smije shvatiti olako i da se ne smije odustati od nastojanja za stvaranje pravednijeg i ravnopravnijeg svijeta.

U ime domaćina skupa, Povjerenstva Zastupničkog doma Parlamenta BiH za ravnopravnost spolova, Mia Karamehić - Abazović je istaknula da ženama u BiH danas stvar života i smrti čine svega dvije komponente sustava: jedna je sigurnost, ono što će ih zaštiti od nasilnika, dok je druga pitanje zdravstvene zaštite koja će im omogućiti na vrijeme uočiti bolesti koje ih pogađaju i na vrijeme se liječiti, a koje uzrokuju i ekonomski problem, i ženama, i njihovim obiteljima, ali i zemlji, rekla je Karamehić – Abazović uz napomenu da žena nije samo majka, supruga, radnica, već i ona koja bez ikakve naknade brine o drugima, ponajprije o obitelji, a što je rad koji nije plaćen niti je prepoznat. - Taj rad naše žene doslovce pretvara u robove kuće, to je rad koji mi, kao društvo, moramo vrjednovati i prepoznati. Onda kad budemo imali institucije koje služe ženama, koje ih štite, potiču i prepoznaju njihovu vrijednost štiteći, ne samo njihov tjelesni integritet, već i njihovo zdravlje i mentalno zdravlje, moći ćemo reći da smo istinski na pravom putu, zaključila je Karamehić - Abazović.