Norveška postala je prva velika ekonomija koja je ponovno podigla kamatne stope nakon nove eskalacije sukoba na Bliskom istoku i rasta straha od globalnog inflacijskog pritiska.

Norveška središnja banka povećala je referentnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova, na 4,25 posto.

Odluka dolazi u trenutku kada rast cijena energije, geopolitička nestabilnost i poremećaji na tržištima ponovno stvaraju pritisak na globalnu ekonomiju.

Norveška kamatne stope podiže zbog novih inflacijskih rizika
Potez norveške središnje banke pokazuje koliko rat na Bliskom istoku ponovno mijenja očekivanja financijskih tržišta.

Sukob povezan s Iranom posljednjih je tjedana snažno podigao cijene energije i povećao strah od novog inflacijskog vala.

Situaciju dodatno pogoršava neizvjesnost oko mogućeg dogovora između Sjedinjene Američke Države i Iran.

Američki predsjednik Donald Trump poručio je da sporazum još nije finaliziran te upozorio da bi vojni napadi mogli biti nastavljeni ako Iran ne prihvati američki prijedlog.

“Ako ne pristanu, bombardiranje će ponovno početi i bit će na višoj razini intenziteta nego prije”, napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.

Iransko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je za CNBC da analizira američki prijedlog za moguće rješenje sukoba.

Istovremeno je Izrael ponovno izveo napade na Beirut, prvi put nakon krhkog primirja s Hezbollahom postignutog u travnju.

Tržišta reagiraju oprezno
Globalna tržišta zasad reagiraju bez većih pomaka, ali nervoza investitora ostaje vidljiva.

Azijska tržišta trgovala su uglavnom bez jasnog smjera.

Južnokorejski Kospi pao je 0,68 posto, dok je Kosdaq izgubio 0,56 posto.

S druge strane, hongkonški Hang Seng porastao je 1,47 posto, a kineski CSI 300 blago je ojačao.

Japan je bio iznimka. Indeks Nikkei 225 skočio je više od pet posto i prvi put dosegnuo razinu od 62.000 bodova.

Europske burze pratile su oprezno raspoloženje investitora, dok tržišta pokušavaju procijeniti koliko bi geopolitička kriza mogla utjecati na inflaciju, kamatne stope i globalni rast.

Energetske kompanije ponovno profitiraju
Rast cijena energije ponovno koristi velikim naftnim kompanijama.

Shell je objavio snažniji kvartalni profit od očekivanja zahvaljujući rastu cijena nafte nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku.

Kompanija je ostvarila prilagođenu dobit od 6,92 milijarde dolara u prvom kvartalu, više od očekivanja analitičara.

Ipak, dionice Shella pale su oko 2,8 posto nakon što je kompanija smanjila opseg planiranog otkupa vlastitih dionica.

Istovremeno je danski brodarski gigant Maersk objavio EBITDA dobit od 1,75 milijardi dolara, što je pad od 35 posto u odnosu na prošlu godinu.

Izvršni direktor Vincent Clerc opisao je rat kao “novo ozbiljno upozorenje” za globalnu trgovinu tijekom intervjua za CNBC.

Dionice Maerska pale su oko četiri posto u jutarnjem trgovanju.

Geopolitika ponovno određuje smjer ekonomije
Najnoviji potez Norveške pokazuje koliko su središnje banke ponovno postale osjetljive na geopolitičke rizike.

Prije samo nekoliko mjeseci tržišta su očekivala postupno smanjenje kamatnih stopa u većini razvijenih ekonomija.

No rast cijena energije i nova nestabilnost na Bliskom istoku ponovno mijenjaju očekivanja investitora.

Posebno zabrinjava mogućnost dugotrajnog poremećaja opskrbe energijom kroz Hormuški tjesnac, jedan od ključnih svjetskih energetskih koridora.

Upravo zato Norveška kamatne stope danas ne podiže samo zbog domaće ekonomije.

Odluka pokazuje koliko ratovi, energija i geopolitika ponovno postaju ključni faktori koji oblikuju monetarnu politiku i globalna financijska tržišta, piše financa.