Sukob na Bliskom Istoku traje već više od deset dana, ali Bosna i Hercegovina i dalje nema jedinstven stav o tome. Dok svijet prati eskalaciju sukoba, većina bh. političara šuti, a članovi Predsjedništva Bosne I Hercegovine, koji su prema Ustavu zaduženi za vanjsku politiku, šalju odvojena priopćenja, piše Radio Slobodna Europa.

Istovremeno, nema ni političkih reakcija u Federaciji BiH, jednom od dva bh. entiteta, gdje vlast čine - Socijaldemokratska partija, Naša stranka, Narod i Pravda, te Hrvatska demokratska zajednica.

U drugom bh. entitetu, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranka Milorada Dodika, kojem je američka administracija prošlog listopada ukinula sankcije, već prvog dana zauzeo je stranu Sjedinjenih Država i Izraela. Ove dvije države su 28. veljače pokrenule zajedničku vojnu operaciju protiv Irana, koja i dalje traje.

Šta su rekli odvojeno članovi Predsjedništva BiH?

Članica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, Željka Cvijanović, koja je i potpredsjednica Dodikovog SNSD-a, u objavi na mreži X 11. ožujka je tražila da se Predsjedništvo BiH hitno izjasni o prijedlogu da BiH bude jedan od sponzora rezolucije koju je, u ime Vijeća za suradnju arapskih država, u Vijeće sigurnosti UN-a uputio Bahrein.

Nekoliko dana ranije je direktno osudila napade Irana na okolne zemlje Bliskog istoka. Dodala je da se radi o ugrožavanju regionalne stabilnosti, te "istaknula da se nada hitnoj deeskalaciji".

Istovremeno, Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva, u priopćenju nakon zvanične posjete Vatikanu objavljenom 9. ožujka, dotakao se sukoba u Iranu, i naveo da je "eskalacija oružanog nasilja na Bliskom istoku novi podsjetnik na to koliko je važno raditi na očuvanju mira".

Iz kabineta trećeg člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića, do objave teksta nije stigao odgovor za Radio Slobodna Europa na upit za komentar o sukobu na Bliskom Istoku.

Osim članova Predsjedništva, oglasilo se Ministarstvo vanjsih poslova 2. ožujka. U priopćenju za javnost je navedeno kako je ministar Elmedin Konaković kontaktirao rukovodstvo zemalja koje je Iran napao.

-BiH podržava zaštitu njihovog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i sigurnosti njihovih građana. Ističemo važnost poštivanja međunarodnog prava i izbjegavanja akcija koje bi mogle dodatno destabilizirati već krhku regiju, povećavajući nesigurnost i ljudsku patnju širom Bliskog istoka, navedeno je u priopćenju.

Konaković, koji je i lider stranke Narod i pravda, nije se javljao na pozive RSE.

Stranačke reakcije

Isti dan kada su počela djelovanja u Iranu, oglasio se Milorad Dodik, koji je na mreži X pozdravio američko-izraelsku akciju, te pružio podršku američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, i izraelskom premijeru, Benjaminu Netanjahuu (Netanyahu).

U objavi nekoliko dana kasnije, naveo je da će RS "kroz svoje predstavnike na nivou BiH inicirati prekid diplomatskih i ekonomskih kontakata sa Iranom".

Na Facebook stranici lidera oporbene, Stranke demokratske akcije (SDA), Bakira Izetbegovića, nakon početka sukoba objavljene su kratke vijesti sa stranačkih skupova iz prethodnih nekoliko dana, te preneseni njegovi komentari trenutnih događaja, u kojima je između ostalog izjavio "mi stalno prizivamo mir".

Potpredsjednik te političke partije, Edin Ramić, na upit RSE da prokomentira situaciju na Bliskom Istoku, kaže da je Predsjedništvo BiH zaduženo za vanjsku politiku.

-Nemam šta po tom pitanju, ne mogu govoriti u ime Stranke demokratske akcije, nije razmatrano to pitanje niti na jednom organu stranke, kazao je Ramić.

Inače, Šefik Džaferović i Safet Softić, visoki dužnosnici SDA i delegati u Domu naroda Parlamenta BiH, dan uoči početka sukoba, bili su gosti Veleposlanstva Irana u BiH na iftaru povodom ramazana. Ni jedan od njih dvojice nije bio dostupan za komentar. Za komentar nisu bili dostupni ni predstavnici vladajuće Socijaldemokratske partije, dok je potpredsjednica Naše stranke, Vildana Bešlija, rekla da će naknadno dostaviti zvaničan stav o ovom pitanju. Na pozive nije odgovarala ni potpredsjednica Hrvatske demokratske zajednice BiH, Darijana Filipović.

Zašto nema jedinstvene reakcije?

Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu, Asim Mujkić, podsjeća za RSE da je BiH u procesu eurointegracija obavezna da slijedi vanjsku politiku Europske unije, ali da u ovom pitanju unija nije u potpunosti jedinstvena.

-S jedne strane imamo blok Višegradskih zemalja koji čini Viktor Orban, Robert Fico i tako dalje, koji podržavaju bezrezervno Donalda Trumpa. S druge strane imamo velike europske sile kao što je Francuska, Britanija, pa u posljednje vrijeme malo i Njemačka. Dižu svoj glas koji izražavaju rezerve, pa čak i otvoreno se konfrontiraju odbijajući da ustupe nešto od svojih vojnih potencijala, pojašnjava Mujkić.

On ocjenjuje da je u ovoj situaciji Europa "posvađana" sama sa sobom, te je zbog toga i logična zabuna u zemljama Zapadnog Balkana. Mujkić ocjenjuje da političari u BiH većinom kalkuliraju, zbog čega ne komentiraju dešavanja na Bliskom Istoku.

Odnosi Irana i BiH

Tokom rata 1990-ih godina, Iran je bio jedan od ključnih saveznika BiH, a dobrovoljci iz ove države sudjelovali su u borbama s Armijom BiH. U to vrijeme, pomagali su BiH novcem, oružjem i humanitarnom pomoći, ali je nakon rata, pod američkim pritiskom, utjecaj Islamske Republike znatno oslabio. Danas, odnos se svodi na skromnu ekonomsku razmjenu i kulturnu suradnju. Politički kontakti se i dalje održavaju, ali su, uglavnom, sporadični.

Prošlog svibnja, ministar obrane BiH, Zukan Helez, primio je u zvaničnu posjetu iranskog vojnog atašea. Ubrzo nakon toga, američka administracija je upozorila Heleza da bi bilo kakva vojna suradnja s Teheranom značila suspenziju svih oblika vojne suradnje SAD i BiH, pa je ministar obrane nakon toga uputio zvaničnu ispriku.

Nekoliko godina ranije, tokom 2022., iranski šef diplomacije se sastao u Sarajevu sa svojom kolegicom u BiH, Biserom Turković, te liderom SDA, Bakirom Izetbegovićem. BiH i Iran imaju šest bilateralnih sporazuma o suradnji u oblasti trgovine, kulture, znanosti i investicija. Irancima je potrebna viza za ulazak u BiH, dok bh. državljani u Iranu mogu boraviti do 15 dana bez vize.