Otvorenost pravosudnih institucija višestruko je važna za jačanje povjerenja građana u javne institucije, ali i osiguranje pretpostavki za sudjelovanje građana u procesu donošenja odluka te za uspostavu funkcionalnih mehanizama odgovornosti, poruka je konferencije „Transparentnost pravosuđa u BiH“, održane u Sarajevu u organizaciji Transparency International (TI) u BiH i Balkanske istraživačke mreže (BIRN) BiH, a održavanje koje je omogućila financijska podrška Europske unije.

Na konferenciji je predstavljena Analiza razine transparentnosti pravosudnih institucija, a koja sadrži prve rezultate mjerenja Indeksa transparentnosti sudova i tužiteljstava na osnovu metodologije razvijene kroz projekt „Unaprjeđenje odgovornosti kroz jačanje mreža civilnog društva - SANCUS“. Tom je prilikom istaknuto da sudovi i tužiteljstva u BiH nisu odgovorili u roku na gotovo polovinu zahtjeva za pristup informacijama i da drugačije odgovaraju na zahtjeve organizacija civilnog društva i građana. Nadalje, zamjetno je i da manje odgovaraju na upite medija. Analiza kao posebno zabrinjavajuću praksu ističe različito postupanje pravosudnih institucija u odnosu na profil podnositelja zahtjeva. Dok je na zahtjeve koje je poslao Transparency International samo u jednom slučaju zabilježena tzv. šutnja administracije, istodobno su zahtjevi građana ignorirani u više od 30% slučajeva.

Neujednačene prakse sudova

„Većina sudova objavljuje godišnje planove rada, dok tek polovina na svojim web stranicama objavljuje godišnja izvješća o radu. Najlošiji su rezultati kod financijske transparentnosti: 73 od 74 suda nema objavljen godišnji proračun, dok ga ima svega jedan sud, ali on nije ažuriran“, istakao je Emsad Dizdarević, program menadžer u TI BiH. Prilikom analize dobivenih rezultata, utvrđeno je da postoje različite prakse reakcija sudova i tužiteljstava na medijske zahtjeve za informacijama. Blizu 40% sudova je dostavilo tražene presude, dok se njih gotovo 45% uopće nije ni očitovalo o medijskim zahtjevima. Više od 55% sudova se uopće nije očitovalo na zahtjev medija za dostavljanjem informacija koje se tiču određivanja pritvora, a samo 12% je dostavilo rješenje. Samo pet sudova je dostavilo tražene snimke ročišta, dok 69 sudova nije dostavilo tu informaciju. Iz priloženih rezultata, vidljive su različite prakse sudova po istim zahtjevima, tj. različita praksa prilikom traženja iste vrste informacija, što pokazuje da je potreban dodatni angažman kako bi se praksu sudova ujednačilo u reakcijama na zahtjeve medija za dostavljanjem informacija. „Ovi rezultati ukazuju da imamo problem transparentnosti u pravosuđu, a taj problem se ogleda u dvije važne stvari za medije: jedan je u izvještavanju i informiranju javnosti, a drugi je smanjena razina kontrole rada pravosuđa kroz promatranje njihova rada od strane medija“, ukazao je Semir Mujkić, urednik BIRN-a BiH.

 Na konferenciji su u panel diskusiji „Transparentnost pravosuđa u BiH - kako unaprijediti stanje“ sudjelovali predstavnici VSTV-a BiH, Suda BiH, Osnovnog suda u Banjaluci, Županijskog tužiteljstva Tuzlanske županije, te predstavnici BIRN-a BiH i TI BiH, tijekom koje su pokušali identificirati ključne probleme i moguća rješenja za unaprjeđenje transparentnosti pravosuđa.