Tisuće malodobnih danas na ulicama gradova u Bosni i Hercegovini od prolaznika “traže marku“. Prosjačenje je sukladno zakonima koji su na snazi zabranjeno i kažnjivo, međutim svakoga ljeta raste broj djece koja se iskorištavaju, a u porastu je i broj džeparoša koji “ordiniraju u vremenu ljetnih sezona“. Građani mogu prijaviti prosjačenje, međutim to je prava rijetkost.

Prosjačenje je, primjerice u Mostaru, svakodnevica i sveprisutno desetljećima. Problem je to o kojemu se u javnom prostoru govori redovito i koji se ne rješava. Izdvajanje sitnog novca za prosjake, ustvari je medvjeđa usluga za njih i podržavanje prosjačenja.

Prijave na 122

- I ovim putem apel građanima i turistima da svoj novac ne daju osobama koje zatiču u prosjačenju. Tako nesvjesno sudjeluju u iskorištavanju ranjivih skupina, bez obzira na njihovu dobru volju da pomognu siromašne. Aktivnosti poput takvih uz sve ostale sumnjive se mogu prijaviti u najbližim policijskim stanicama ili na broj telefona 122, upozorila je glasnogovornica MUP-a HNŽ-a Ilijana Miloš.

Samo tijekom prvih šest mjeseci ove godine na području policijske uprave Mostar izdan je 21 prekršajni nalog za prosjačenje. Ključni problem je što osobe koje se zatiču u prosjačenju uglavnom sa sobom nemaju nikakav identifikacijski dokument. Malodobne osobe prosljeđuju se Centru za socijalni rad, no bez prihvatnog centra nema poboljšanja uvjeta za ovu ranjivu populaciju.

- Grad Mostar u Egipatskom selu ima određene kapacitete da prihvata tu djecu, I već je rađen prihvat, upoznati ste sa slučajem iz Brčkom, tu je boravilo nekoliko tih djevojčica i dječaka koji su imali prebivalište u Mostaru. Bili su proslijeđeni u naš prihvatni centar, objasnio je nedavno predsjednik Gradskog vijeća Mostara, Đani Rahimić.

Kazne od 100 do 500 KM

Građani bez obzira što to mogu uraditi svakoga trenutka, uglavnom ne prijavljuju prosjačenje. Ono je prekršaj, ali ne i kazneno djelo. Nažalost, djeca koja prose su u svakodnevnom riziku. Drugi problem u jeku sezone u Mostaru je džeparenje. Nerijetko se može čuti kako su turistima otuđeni novac i dokumenti, što šalje ružnu sliku u svijet iz grada na Neretvi. MUP, prema riječima Ilijane Miloš, trenutno provodi preventivnu aktivnost, svakodnevno obilazeći teren kako bi se spriječilo džeparenje.

Kazne za prosjačenje iznose 100 KM, dok je kazna za navođenje na prosjačenje – 500 KM, Većina istih ne biva ni plaćena, dok djeca godinama do sazrijevanja ostaju na ulicama.

Vrhovni sud FBiH zimus je osudio pet osoba na 49 godina zatvora za organiziranu trgovinu ljudima u vezi iskorištavanja djece radi prisilnog prosjačenja. Organizator Šaban Salčinović osuđen je 16, dok su Ibro Džinić i Halil Salihoviću osuđeni na po 13 godina, a  Almir Muharemović i Jasmin Mujakić osuđeni su na po pet godina zatvora.

Sud je potvrdio prvostupanjsku presudu donesenu po optužnici Tužiteljstva Tuzlanskog kantona za pet osoba zbog krivičnog djela organizirana trgovina ljudima, vezana za iskorištavanje djece radi prisilnog prosjačenja, čime je presuda postala pravosnažna.

Osuđeni su od 2017. do veljače 2021. više djece uzrasta od četiri do 14 godina prisiljavali na prosjačenje, koristeći njihovu nedovoljnu duševnu razvijenost, položaj bespomoćnosti i nemogućnost djece da pruže otpor. 

Djecu bi budili u ranim jutarnjim satima, bez obzira na vremenske prilike, prevozili na različite lokacije u više od 20 mjesta, nadzirali ih tijekom prosjačenja, te su djeca članovima ili organizatoru grupe morali predavati iznose novca koji su se kretali od 40 KM do 150 KM dnevno. Pri tome su djeca bila izložena svim vremenskim uvjetima, neadekvatno obučena i odjevena, gladna, stalno pod prijetnjom upotrebe fizičke sile prema njima, ili su ih čak i tukli i konstantno vrijeđali.     

S. Ž.