Ured UN-a u BiH, Delegacija EU-a u BiH i Misija OESS-a u BiH su 8. travnja, na Međunarodni dan Roma, još jednom ukazali na značaj unaprjeđenja dobrobiti, inkluzije i položaja Roma i Romkinja u BiH, među ostalim i kroz rješavanje dugotrajne diskriminacije, predrasuda, stereotipa i govora mržnje koji i dalje pogađaju romske zajednice. - Kao imperativ ljudskih prava i bitan razvojni prioritet, inkluzija Roma ključna je za prekidanje kruga isključenosti i pružanje nade djeci i mladima, poručuju oni u zajedničkoj izjavi.

Nadalje se podsjeća da je i u posljednjem izvješću Europske komisije o BiH upozoreno da Romi i Romkinje ostaju najranjivija i najugroženija manjina u zemlji, suočena s trajnom diskriminacijom, anticiganizmom i društvenom isključenošću. 

Sustavne prepreke

Procjenjuje se da oko 50.000 Roma u BiH i nadalje nailazi na sustavne prepreke u ostvarivanju svojih građanskih, kulturnih, ekonomskih, političkih i socijalnih prava, kao i da je preveliki broj Roma i Romkinja redovno je izložen stigmatizaciji i stereotipima, dok institucije ne uspijevaju zaštititi njihova prava i odgovoriti na njihove potrebe. 

- Ti izazovi odražavaju ukorijenjenu diskriminaciju te dugogodišnje nedostatke u kreiranju i pružanju javnih usluga. Nejednak pristup obrazovanju, zdravstvu, stanovanju, vodi i sanitarnim uvjetima, socijalnoj zaštiti i zapošljavanju dodatno produbljuje dugoročnu socioekonomsku marginalizaciju. Za pravodobne politike zasnovane na potrebama i dokazima, pravedno pružanje usluga i snažniju institucionalnu odgovornost potrebni su točni i ažurni podaci. Uz ograničene i nedovoljno razvrstane podatke o romskim zajednicama, nije moguće u potpunosti sagledati stvarni razmjer tih nejednakosti. 

- Romi ostaju najmarginaliziranija manjina u BiH te su nerazmjerno isključeni iz političkog, društvenog i ekonomskog života, s posljedicama koje se prenosi kroz naraštaje. Iznimno nizak postotak romske djece, točnije njih manje od 2%, u predškolskom obrazovanju tu zajednicu stavlja u nepovoljan položaj od samog početka. Dok pohađanje osnovne škole u općoj populaciji dostiže 98%, svega 69,3% romske djece je upisano u osnovnu školu. Taj postotak pada na 23% u srednjoškolskom obrazovanju, s tek 18% romskih djevojčica, navodi se u izjavi i konstatira da navedene prepreke u obrazovanju dodatno produbljuju socioekonomsku isključenost romskih zajednica, jer pridonose trajnim nejednakostima u pristupu održivim izvorima prihoda i formalnom zaposlenju, aktivnom sudjelovanju na tržištu rada i socijalnoj zaštiti. Žene i djevojčice Romkinje susreću se s višestrukim i međusobno isprepletenim oblicima diskriminacije na osnovu roda, etničke pripadnosti i socioekonomskog statusa, što stvara dodatne prepreke u pristupu obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, zapošljavanju i sudjelovanju u donošenju odluka. U pojedinim romskim zajednicama, rani brakovi imaju ozbiljne posljedice za djevojčice i dječake jer stvaraju pritisak da prerano preuzmu uloge odraslih, sužavaju njihove obrazovne i ekonomske mogućnosti, te utječu i na njihovu tjelesnu autonomiju. 

Nemogućnost ostvarivanju građanskih i političkih prava

Romi se i dalje suočavaju s preprekama u ostvarivanju građanskih i političkih prava, uključujući izborna prava, zbog svog ustavnog statusa 'Ostali'. Tako se u izjavi UN-a, EU-a i OESS-a podsjeća i na presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu 'Sejdić i Finci protiv BiH', kojom je utvrđeno je da ustavni i izborni okvir u BiH diskriminira Ostale, uključujući Rome, u ostvarivanju njihovih izbornih prava. Neprovođenje te presude, ali i kasnijih odluka u sličnim predmetima, dodatno naglašava potrebu za dugoočekivanim reformama kroz inkluzivne konsultacije s civilnim društvom, uključujući i Rome i Romkinje, poručeno je. Ove tri organizacije, nadalje, ukazuju i da potencijalna apatridija dodatno otežava ostvarivanje osnovnih građanskih i političkih prava. Uz napomenu da je, zahvaljujući podršci međunarodnih partnera i civilnog društva, ostvaren napredak i da je većini poznatih ranjivih osoba pružena pomoć kako bi potvrdile svoj pravni identitet, dodaje se da neki Romi i Romkinje i dalje ostaju u riziku, među ostalim, i zbog nedostajuće ili nepotpune dokumentacije za djecu rođenu u inostranstvu čiji su roditelji iz BiH.

Veća inkluzija Roma i Romkinja zahtijeva i priznavanje povijesnog stradanja romskih zajednica, uključujući zločine počinjene tijekom Drugog svjetskog rata i sukoba od 1992. do 1995. godine. Nedavna istraživanja dokumentirala su masovna ubojstva, prisilne nestanke, mučenje, seksualno nasilje povezano sa sukobom i prisilno raseljavanje Roma i Romkinja, uključujući i djecu, dok su u pojedinim područjima, romska naselja su potpuno uništena. S ovim u svezi, ukazano je da pravično i djelotvorno suočavanje s prošlošću u BiH zahtijeva osiguravanje odgovornosti za te zločine nad Romima i Romkinjama, kao i istinu, reparacije i memorijalizaciju, kako bi se osiguralo da ta povijest ne bude izgubljena niti zaboravljena.

- Gledajući naprijed i svjesni da je pred nama još mnogo posla, pozdravljamo pripremu novog Akcijskog plana za socijalnu inkluziju Roma i Romkinja za razdoblje 2026.-2030., ali  sa zabrinutošću konstatiramo da Vijeće ministara BiH nije usvojilo nacrt Plana. Važno je taj proces nastaviti bez daljnjeg odgađanja, navode ove organizacije uz poziv nadležnima nastaviti rad na osnovu već uloženih značajnih napora i dostave revidiranu verziju Plana Vijeću ministara na hitno razmatranje i usvajanje. Na koncu je poručeno da je osiguravanje pune inkluzije Roma i Romkinja od suštinskog značaja i za izgradnju pravednijeg, kohezivnijeg i otpornijeg društva za sve.