Svaki deseti novinar u BiH ima dijagnosticiran mentalni poremećaj, pokazuju nalazi  Istraživanja o mentalnom zdravlju novinara, projekta 'Slobodni i sigurni: Zaštita prava, mentalno zdravlje i sigurnost novinara u BiH', a koji je podržan u okviru programa podrške 'Safejournalists.net'. Istraživanje je urađeno u zajedničkoj organizaciji Udruženja/Udruge BH novinari i psihologa Srđana Puhala, i u suradnji s organizacijom Pro Educa i financijskom podrškom EU-a.

Prema riječima psihologa Srđana Puhala, koji je bio glavni istraživač u okviru Istraživanja o mentalnom zdravlju novinara u BiH provedenog u razdoblju od 30. travnja do 23. lipnja na uzorku od 316 medijskih radnika, najčešći problemi novinara su anksioznost (76,5%), depresija (41,2%) i panični napadi (38,2%), što je ocijenjeno podatkom poražavajućim, ne samo za državu i sustav, već i za novinarske redakcije. 

Puhalo je, predstavljajući rezultate istraživanja, naveo da su 59,8% ispitanika činile žene, a 40,2% muškarci, te da je istraživanje obuhvatilo ne, samo novinare, već i ostale medijske radnike. Trećina ispitanika starosti je od 41 do 50 godina, 56,3% njih ima završen studij žurnalistike, 53,5% ispitanih su novinari, a 31,6 urednici. Ključni nalazi su pokazali da čak 67,7% novinara i medijskih radnika smatra da je novinarstvo vrlo stresna profesija te da žene osjećaju da su pod većim stresom no muškarci. 

- Načini nošenja sa stresom su različiti, a one koje su novinari naveli su prilično konstruktivni. To su suočavanje s problemima, planiranje vremena i humor - navodi Puhalo i ocijenio da se žene ipak bolje nose sa stresom, jer su otvorenije kada izražavaju svoja osjećanja, dok su muškarci po svojoj prirodi zatvoreniji.

Potreba za sustavnom psihološkom podrškom

Mnogi ispitanici, njih blizu 16%, smatraju da imaju neke mentalne smetnje i da im je potrebna stručna pomoć, ali je nisu tražili. Lijekove za smirenje koristi svakodnevno 4,4%, a ponekad i njih 33,9%, alkohol ih 1,6% konzumira svakodnevno, a njih 46,5% to ponekad čini. Kada je u pitanju mobing, 40,5% ispitanih ga je doživjelo, češće žene no muškarci te više u FBiH no u RS-u. 

Najčešći počinitelji mobinga su urednici, uprava, ali i kolege novinari. Stres kod novinara izaziva i izloženost traumatičnim temama budući ih je većina  izvještavala o nesrećama, kriminalu, ratnim zločinima, bolestima i nasilju, a kako kaže Puhalo, o tome često razmišljaju van radnog vremena. On je upozorio i da su novinari često izloženi nasilju, najčešće online vrijeđanju i prijetnjama te vrijeđanju putem telefona, a tu su i praćenje i proganjanje. Muškarci su, nadalje, češće izloženi fizičkom nasilju i prijetnjama. 

Puhalo je ukazao i na još jedan bitan problem, a taj je sagorijevanje na poslu. 

- Kod trećine medijskih radnika, 36,6% njih, iscrpljenost je vrlo prisutna, kazao je Puhalo te zaključio da svi navedeni nalazi ukazuju na potrebu za sustavnom psihološkom podrškom, prevencijom mobinga i nasilja, poboljšanjem radnih uvjeta i destigmatizacijom mentalnog zdravlja.

Financijska neizvjesnost, mobing, kratki rokovi, pritisci i prijetnje

Glavna tajnica Udruženja/Udruge BH Novinari Borka Rudić pojasnila je da su problemi s kojima se novinari u BiH najčešće suočavaju, a koji dovode do stresa, financijska neizvjesnost, mobing, kratki rokovi te suočavanje s fizičkim prijetnjama, pa čak i prijetnjama smrću. Ona drži da su novinari i medijski radnici nekada bili daleko više zaštićeni no što je to danas slučaj. 

Ujedno je ukazala da oni putem Linije za pomoć novinarima sada daleko češće traže pravnu, psihološku, pa i medicinsku pomoć. Rudić je osobito istaknula problem financijske neizvjesnosti u novinarskoj profesiji, a koja je danas veća no prije. - Sve se više medija zatvara, gotovo preko noći, bez ikakvog obrazloženja, te se čini da su novinari u BiH prepušteni sami sebi više no ikada, kazala je Rudić.