Ovoga tjedna ističu rokovi po kojima županijske skupštine moraju izabrati sve izaslanike u federalni dom naroda.

Središnje izborno povjerenstvo je kao zadnji rok za provođenje tog procesa definiralo 2. prosinac, a veliki dio posla očigledno će biti obavljen danas. Ukoliko se dogodi da županijske skupštine probiju zadani rok te županije se susreću sa opasnosti da ostanu bez izaslanika u dom naroda, odnosno da izbor njihovih 'kvota' bude prebačen u drugu županiju.

Zbog toga nije čudno da je većina preostalih županijskih skupština zakazala nastavke konstituirajućih sjednica za četvrtak. Simptomatično je da se komplicirani izbori u mnogim županijama odvijaju u zadnji tren, što očigledno govori o tome da se u pozadini odvijaju razni procesi koji bi mogli rezultirati mnogim neočekivanim i iznenađujućim ishodima.

Takvih je bilo i do sada, pogotovo kada uzmemo u obzir događanja s preletačima u tuzlanskoj i zapadnohercegovačkoj županiji. Nema sumnje da će danas također biti svojevrsnih iznenađenja, pa ne čudi što je Bakir Izetbegović današnji dan nazvao slovom D jer bi bitka za prevlast u bošnjačkom klubu Doma naroda FBiH mogla dobrim dijelom završena. Iako će bitka po županijama možda biti možda završena to neće značiti da je završen i rat.

Jer, neki od izaslanika evidentno će biti odlučena ždrijebanjem u Središnjem izbornom povjerenstvu BiH, a nakon toga sigurno će uslijediti i rat za 'ruke' izabranih izaslanika. Previše je naivno očekivati da će baš svi izabrani izaslanici slijediti stranačke upute već će sigurno dobro razmisliti o ponudama koje budu dolazile iz dva suprotstavljena bloka.

HDZ BiH želi 16 mandata
Iako se na početku činilo da u hrvatskom klubu federalnog doma naroda neće biti previše kontroverznih događanja zbog uvriježenog mišljenja da će HDZ BiH imati uvjerljivu većinu, pokazalo se da to nije baš tako.

Primarno zbog praktičnog poraza u Livanjskoj županiji te solidnog rezultata HDZ-a 1990 u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, HDZ BiH se našao u situaciji da ne može samostalno bez pomoći tih stranaka osigurati izbor četiri izaslanika iz reda HDZ-a u državni Dom naroda.

Očigledno se nakon saznanja da HDZ BiH neće imati ni približnih 16 izaslanika u federalnom domu naroda, koji su potrebni za izbor četiri izaslanika u državni dom naroda, krenulo na 'alternativne' metode osiguravanja tog cilja. Kao posljedicu provođenja takvih metoda imali smo situaciju da zastupnici HDZ-a 1990, HRS-a, kao ni pripadnici tri pravaške stranke u ZHŽ-u nisu glasali za sebe već su izabrali HDZ-ove kandidate u dom naroda.

To je praktički pokazalo da HDZ BiH apsolutno kontrolira sve zastupnike i da praktično u toj županiji ne postoji oporba ni među strankama HNS-a, a niti među onima koji su izašli iz njega.
S obzirom na ishod u ovoj županiji potpuno je nejasno što se može očekivati u Srednjobosanskoj, Hercegovačko-neretvanskoj i Livanjskoj županiji, pa nije ni čudno što se zakazivanje tih sjednica događa u posljednji trenutak.

Tko će imati 'magičnih' 11?
Kada je u pitanju popunjavanje Kluba Srba koji je jednako bitan kao i ostala dva potpuno je jasno da će potrebnu većinu u ovom klubu kontrolirati stranke Trojke i njihovi partneri. 

U Klubu Ostalih također je slična situacija, ali taj klub ne sudjeluje u predlaganju predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH, pa ne vlada tolika zainteresiranost javnosti za ovaj proces.
Uglavnom, one stranke i grupacije koje dođu do 11 izaslanika u klubovima naroda imati će pravo predlaganja kandidata za predsjednika i potpredsjednike FBiH.

 No, ukoliko netko od njih ne bude izabran taj cenzus od 11 se u drugom krugu predlaganja smanjuje, pa se zbog toga uporedo s ovom bitkom vodi se i ona koja će odgovoriti na pitanje koja će grupacija stranaka imati ukupnu natpolovičnu većinu od 41 izaslanika u Domu naroda FBiH.

A tu kako stvari stoje SDA i DF s obzirom na potpisani sporazum Osmorke i HDZ-a BiH nemaju nikakve šanse doseći taj broj. Zbog toga će se dugoročno pokazati da i nije toliko bitno tko ima 11, 12 ili 13 izaslanika u jednom klubu, jer za potvrđivanje Vlade FBiH potrebna je natpolovična većina u Zastupničkom domu dok za usvajanje zakona u Domu naroda je također  potrebno imati natpolovičnu podršku. Gledajući samo taj segment potpuno je jasno da SDA teško može doći u situaciju da imenuje Vladu Federacije BiH čak i uz pomoć Demokratske fronte.

Raspetljavanje situacije
Kako god bilo, u ova dva dana dobrim dijelom će se raspetljati čitava politička trakavica oko izbora za domove naroda, uključujući i one izbore iz Republike Srpske gdje se vodi borba oko toga hoće li SNSD imati četiri izabrana izaslanika ili će  opozicija uspjeti uzeti dva.

Također, u Federaciji BiH će se rasplesti situacija oko upitnika hoće li HDZ BiH samostalno moći izabrati tri ili četiri izaslanika u državni dom naroda. Osim toga, trebali smo dobiti i odgovor na pitanje hoće li stranke osmorke imati u državnom domu naroda dva ili tri izaslanika u bošnjačkom klubu.

G. S.