Naplata alimentacije u Federaciji Bosne i Hercegovine za brojne roditelje i dalje je dugotrajna i iscrpljujuća borba. 

Iako pravosnažne sudske odluke postoje, uplate kasne ili izostaju, dok potrebe djece ne mogu čekati. Za razliku od Federacije, Republika Srpska već ima Zakon o privremenom izdržavanju djece. Nahira Vardo razvela se nakon godina nasilja u braku. Sud je odredio alimentaciju od stotinu konvertibilnih maraka, ali novac još uvijek ne dobija. 

- Bivši muž sve radi privatno, neće da radi u firmi, zna da će mu skinuti novac. Ustvari ne želi raditi kod nekog poslodavca zbog alimentacije. Prije pet godina mu je dato rješenje da plaća alimentaciju, kaže Nahira.

Alimentacijski fond

Iako je izdržavanje djeteta zakonska obaveza, u praksi se sudske odluke često ne sprovode. Bojana Jovanović iz Centra ženskih prava podsjeća da je prema Obiteljskom zakonu Federacije izdržavanje djeteta zakonska obveza roditelja. 

- Tada se roditelju s kojim dijete živi, uz svakodnevnu skrb o djetetu, dodaje i taj financijski dodatni teret potpunog izdržavanja. Dok postupci traju, potrebe djece ne mogu čekati, navodi.

Od početka 2025. Centar ženskih prava pružio je više od 400 usluga u slučajevima problema s izdržavanjem, a više od stotinu klijentica tražilo je pomoć upravo zbog naplate alimentacije.

U Federaciji se o sustavnom rješenju problema govori godinama. Jedan od modela koji zagovaraju ombudsmani jeste alimentacijski fond – država bi privremeno osiguravala novac djetetu, a potom ga potraživala od roditelja koji ne plaća alimentaciju. U Republici Srpskoj zakon o privremenom izdržavanju stupio je na snagu početkom travnja. U Federaciji takav zakon još nije usvojen.

Aleksandra Marin-Diklić, pomoćnica ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine i šefica Odjeljenja za prava djece, upozorava: “Sudska odluka može obavezati roditelja da plaća. Ali dok se ta odluka ne izvršava, račun za djetinjstvo i dalje najčešće plaća onaj roditelj s kojim dijete živi”.

Prikrivanje prihoda

Bojana Jovanović smatra da iskustva zemalja u kojima postoje alimentacijski fondovi pokazuju da bi takav model mogao biti rješenje i za djecu u Federaciji.

- Kroz formiranje alimentacijskih fondova u BiH i mi omogućimo djeci u Federaciji da imaju dostojan život, zaključuje.

Posljedice lošeg odnosa ili ponašanja roditelja, tako najviše i najčešće snosi nedužno dijete. Troškovi hrane, odjeće, školovanja, zdravstvene zaštite i drugih potreba ostaju na roditelju s kojim živi, dok drugi, unatoč sudskim odlukama ili drugom izvršnom aktu, ne izvršavaju obvezu.

Poseban problem predstavlja situacija kada roditelj pokušava prikriti stvarne prihode, radi neprijavljeno ili formalno nema imovinu. Time se postupak naplate može dodatno zakomplicirati, ali sama činjenica da roditelj nema formalna primanja ne znači automatski da prestaje obveza izdržavanja djeteta.

U ovisnosti od okolnosti konkretnog slučaja, neizvršavanje obveze izdržavanja može imati i krivičnopravne posljedice. Problem, međutim, nije samo pravne prirode. Dugotrajno izbjegavanje alimentacije može obitelj dovesti u ozbiljnu nesigurnost i dodatno produbiti konflikte između roditelja. Najvažnije je pritom imati na umu da alimentacija nije novac koji pripada bivšem partneru ili partnerici – riječ je o sredstvima namijenjenim djetetu.

S. Ž.