Glavni grad Albanije, Tirana, u utorak je bio domaćinom summita predstavnika Europske unije i zemalja Zapadnog Balkana. Bio je to, ujedno, i prvi sastanak na vrhu održan na tlu neke od zemalja regije. Summit je bio i prilika da se ponovno potvrdi ključni značaj strateškog partnerstva između EU-a i Zapadnog Balkana, regije koja ima jasnu perspektivu ka EU-u, istaknuli su iz Europske unije.

Rusija i Kina pokušavaju ojačati svoj utjecaj na Zapadnom Balkanu u jeku rata u Ukrajini, ponovila je u utorak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i zapitala hoće li prevladati autokracije i zakon najjačeg ili će prevladati demokracija i vladavina prava.

-Ta previranja primjetna su i na Zapadnom Balkanu - Rusija pokušava utjecati, Kina pokušava utjecati, kazala je Von der Leyen uz poruku da se mora zauzeti stav i odabrati jeste li na strani EU-a.

-Jeste li na strani demokracije, tj. Europske unije, vašeg prijatelja i partnera - ili želite krenuti drugim putem?, upitala je ona ističući da je Europska unija najveći investitor u regiji. Prema riječima predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, "budućnost naše djece biti sigurnija i prosperitetnija sa Zapadnim Balkanom u EU".

Čelnici su razgovarali i o integraciji Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU-a, rastu cijena energenata i hrane zbog ruske invazije na Ukrajinu i sl. Europska komisija je prošlog mjeseca predložila paket energetske potpore vrijedan milijardu eura za pomoć zemljama regije protiv visokih cijena energenata i ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, a govora je bilo i o neregularnim migracijama prema Uniji, s čim u svezi je Europska komisija dan uoči summite pozvala zemlje zapadnog Balkana da pojačaju granične kontrole i deportacije te postrože vizni režim za treće zemlje.

Borell: Za kampanju deminiranja u BiH 10 milijuna eura

Govoreći uoči početka summita, visoki povjerenik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell je najavio da će EU dati podršku BiH za proces deminiranja.

-Ovo je važan dan i prvi samit s EU-om koji se održava na Zapadnom Balkanu. Sa svoje strane, snažno smo posvećeni podršci regiji da se suoči s posljedicama rata u Ukrajini, dodao je on i precizirao da, kada je u pitanju BiH, još uvijek ima dosta mina u zemlji, posljedice čega trpe ljudi.

-Osigurat ćemo 10 milijuna eura za konkretnu kampanju deminiranja u BiH, naveo je Borrell.

Plenković: BiH status kandidata dodijeliti što prije, možda već u prosincu

Hrvatska zagovara da EU kandidacijski status BiH dodijeli što prije, po mogućnosti već sad u prosincu, rekao je u utorak u Tirani premijer Andrej Plenković koji je, također, sudjelovao sastanku na vrhu država EU-a i Zapadnog Balkana.

-Poruka ovog susreta je tješnja suradnja EU i susjednih država Jugoistočne Europe, osobito u pogledu proširenja EU-a, suradnje u energetskom sektoru, borbe protiv nezakonitih migracija, roaminga i rasprave o budućnosti Europe, rekao je hrvatski premijer te, govoreći o BiH,  poručio da je hrvatski stav jasan: Hrvatska podržava dodjelu statusa kandidata BiH što prije.

No, napomeno je i da će to ovisiti i o stjecanju uvjeta za to, poput formiranja institucija, nastavka izborne reforme i ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda i svih drugih u zemlji.

-Na tome se radi, no nije jednostavno jer su rokovi od održavanja izbora početkom listopada do formiranja vlasti i mogućnosti za napredak u reformama dosta kratke. Visoki predstavnik Christian Schmidt je svojom intervencijom u Izborni zakon BiH, nakon što su propale sve druge mogućnosti, u potpunosti primirio situaciju, ocijenio je premijer Plenković i dodao da se Hrvatska maksimalno angažirala kako bi se osiguralo ravnopravnost Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u BiH, a u tom smjeru je išla intervencija visokog predstavnika, koji je posegnuo za bonnskim ovlastima i primirio situaciju.

-Očekujemo da institucije vlasti dobro funkcioniraju, poručio je hrvatski premijer.

Manji roaming

U okviru summita EU - Zapadni Balkan u Tirani, lideri zemalja Zapadnog Balkana, među kojima i predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, prisustvovali su potpisivanju izjave o roamingu između EU-a i regionalnih telekom operatera.

Potpisivanju izjave svjedočili su predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, premijer Albanije Edi Rama, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Vlade Republike Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski a, temeljem potpisanog dokumenta, od listopada 2023. godine počinje smanjenje cijena roaminga između država Zapadnog Balkana i članica EU-a.

Nakon što od listopada 2023. počne smanjenje cijena roaminga, cilj je u jednom trenutku raoming između EU-a i zemalja potpisnica potpuno ukinuti.