Stranke u vlasti BiH ('trojka', HDZ BiH i SNSD) optuživale su oporbenu SDA za blokadu Reformske agende koju je pak obarao SNSD pa nam je Europska komisija i oduzela deset posto sredstva

Dvije godine trajala je drama u vezi s Reformskom agendom čije je usvajanje bilo neophodno da Bosna i Hercegovina dobije pristup milijardi eura evropskog novca kroz evropski Plan rasta za zapadni Balkan.

 Prve godine vlast na nivou BiH ('trojka', HDZ BiH, SNSD) optuživala je kantonalne premijere iz (oporbene) SDA da blokiraju usvajanje Reformske agende kroz radnu grupu za njenu izradu, unatoč tome što je SNSD tražio rješenja na štetu države, ali i tome što je Vijeće ministara BiH moglo samo, bez formiranja radne grupe, raditi na agendi. Potom su skoro cijelu prošlu godinu ministri iz SNSD-a u Vijeću ministara BiH otvoreno obarali Reformsku agendu na sjednicama Vijeća ministara pa je odgovor Europske komisije bio konkretan - uzeli su nam deset posto ili 108,5 milijuna eura od planirane milijarde.

Pod prijetnjom da ostanemo bez još toliko novca, Vijeće ministara BiH je konačno 30. Rujna 2025. godine usvojilo ovaj dokument, čiji su sadržaj krili od javnosti pa i od parlamentaraca. Tada je u javnosti rečeno i da se prva tranša evropskog novca očekuje krajem 2025.

No 4. prosinca 2025. iz Europske komisije su priopćili kako su odobrili našu Reformsku agendu uz upozorenje da dodjela novca BiH može početi tek nakon što na snagu stupe sporazumi o instrumentu i o zajmu i 'nakon što se ispune svi uvjeti'. Ove sporazume još nemamo, a time ni prvu tranšu od 68,4 milijuna eura. Po svemu sudeći, nećemo je imati bar još tri mjeseca.

Novac ide u proračun

- Ti sporazumi se ratificiraju po Zakonu o ratifikaciji međunarodnih sporazuma. Proces počinje inicijativom Ministarstva financija i trezora BiH i već su poduzeli. Proces po zakonu ide i kroz Predsjedništvo BiH i oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Kakav je status procesa treba vidjeti u Ministarstvu financija i trezora, rekao je za Faktor Zoran Zeljko, ravnatelj Direkcije za ekonomsko planiranje BiH. Istakao je kako od potpisivanja i ratifikacije ova dva sporazuma ovisi prva tranša iz Plana rasta, a da praksa pokazuje da ta procedura u idealnim uvjetima traje tri mjeseca. 

Mada se u slučaju BiH teško može govoriti o idealnim uvjetima. Za što će ovaj novac ići kada konačno stigne, pojasnio je Zeljko, ne određuje Europska komisija. Dodao je da novac ide u proračun, a za što će točno biti iskorišten tek treba donijeti odluku. Ono što je također obaveza BiH u vezi Plana rasta jeste 'odrediti instituciju i osobu koja će biti glavni koordinator za Reformsku agendu', kako je to prije 15-ak dana izjavio ministar prometa i veza BiH Edin Forto, nakon sjednice Vijeća ministara BiH.

- Bit će koordinacija između tri institucije: Direkcije za ekonomsko planiranje, Ministarstva financija i trezora BiH i Direkcije za europske integracije. Ostaje za nas da vidimo ko će biti koordinator, ispred koje institucije će biti. Čekamo prijedlog, dodao je tada Forto.

Iz Vijeća ministara BiH je 30. Prosinca priopćili kako su ove tri institucije zadužene da u roku od 30 dana pripreme prijedlog odluke o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu Reformske agende.

No Zeljko je pojasnio da je to zaduženje koje su dobili druga stvar od koje ne ovisi dodjela prve tranše iz Plana rasta za BiH.

- Ta odluka će regulirati odnose između institucija, tko što radi. Ovo se prvi put pojavljuje. Reforme se provode na razini entiteta, neke na razini županija, neke na više razine istovremeno... Bit će izazovno, dodao je Zeljko.