Marinko Čavara je HDZ-ov političar s američke ‘crne liste’. Na njoj je ‘završio’ 6. lipnja 2022., a nešto više od godinu dana poslije taj bivši predsjednik Federacije rukovodi Zastupničkim domom Parlamentarne skupštine BiH.
Da stvar bude tragikomičnija dovoljno je navesti da je Čavara u intervjuu za Fenu najavio usvajanje reformskih zakona, hvalio dosad učinjeno na putu za Europsku uniju, istaknuo nužnost intenzivnog rada na reformama nužnim za ‘plasman’ u EU, a bez obzira što taj Busovljak ne smije kročiti na tlo SAD-a, on priželjkuje ubrzanje integracija u NATO.
‘I šta sad’, kako sarkastično voli kazati Bakir Izetbegović. Ništa! Spoznaja da ‘crnolistaši’ rukovode državom potpuno je razočaravajuća za stanovnike BiH. I nikog nije briga za to. Zato i jesmo nakaradno društvo kakvo i jesmo.
‘Crnolistaši vode državu
Činjenica da ‘crnolistaši’ i dalje trpaju novac poreznih obveznika (koji nisu na crnoj listi) u svoje džepove, primaju ogromne plaće preko banaka koje ne poštuju amričke sankcije, a takvih ima u BiH, je još jedan dokaz da je BiH mafijaška država u kojoj je vrlo teško na pošten način osigurati normalan život. Međunarodna zajednica je svjesna toga, ponekad upozorava i navodi da ‘neće odustati’ u borbi protiv kriminala i korupcije, ali narod je davno odustao. Građani se osjećaju nemoćni jer itekako vide da je država ogrezla u kriminalu kojeg niko ne riješava, a pogotovo ne pravosudne institucije u čiju je profesionalizaciju ukrcan ogroman novac, i međunarodni i ‘domaći’.
U pred i post izbornom kaosu na posljednjim izborima pojavila se informacija kako je šef ‘crnolistaša’ Čavare, Dragan Čović, obećao visokim predstavnicima međunarodne zajednice u BiH da će ga ‘ukloniti’ sa scene, navodno u roku pola godine otkako je Čavara imenovan u vodstvo Parlamenta. Naravno, to se nije dogodilo. Režimski i poltronski mediji relativiziraju činjenicu da je šef Parlamenta ‘crnolistaš’, obično se kao izgovor navodi da je riječ o ‘političkoj odluci’ američke administracije. Nekada su takve stvari HDZ-ovi mediji, a ima ih podosta i država ih masno plaća’, nazivali ‘udarom na Hrvate’, slično kako Milorad Dodik sada naziva vlastitu optužnicu – udarom na Srbe. Totalna glupost za totalne idiote čiji ‘isprani stranački mozgovi’ vjeruju u takve idiotarije!
O čemu je Čavara pričao
Ako nekoga zanima što je HDZ-ov ‘crnolistaš’ kazao u intervjuu za Fenu neka pročita slijedeće redove…
Čavara je izjavio da bi ovo najviše zakonodavno tijelo u državi trebalo intenzivno raditi na usvajanju reformskih zakona, kako bi BiH mogla napredovati na putu ka Europskoj uniji i otvoriti pristupne pregovore.
Kaže da je prva sjednica kojom je predsjedavao počela tako što su usvojena tri reformska zakona u drugom čitanju, čime je ovaj dom završio proceduru, a odmah poslije te sjednice održana je hitna sjednica na kojoj je za ministra financija i trezora BiH imenovan Srđan Amidžić, a za zamjenika predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Staša Košarac.
Vijeće ministara BiH trebalo bi dostaviti još tri reformska zakona, Zakon o strancima, Zakon o tržištu vina i Zakon o sudovima, Zastupničkom domu PSBiH o kojima bi se zastupnici trebali izjašnjavati na hitnoj sjednici koja je zakazana za ponedjeljak, 28. kolovoza.
Čavara je izrazio nadu da će na idućoj sjednici biti usvojena i ova tri zakona čime bi bilo usvojeno šest zakona koji su preduvjeti za ispunjavanje 14 ključnih prioriteta koje je pred BiH postavila Europska unija.
Delegacija BiH predvođena predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto (HDZ) u rujnu bi trebala Europskoj komisiji predstaviti što je sve urađeno od kada je BiH prošle godine dobila status kandidata, a Čavara smatra da bi se time pokazalo da se radilo na temeljima dobre volje EU koja je BiH pružila šansu.
Svjedoci smo stalno političkih previranja i mnogo priče kroz medije, ali mnogo je važnije da pravimo dijalog kakav je bio na prvoj sjednici kojom sam predsjedavao i da stvaramo ambijent u BiH za još veće iskorake u dogovorima, da nas i Europa prepozna kao ozbiljnog partnera i da u budućnosti možemo očekivati da BiH bude članica Europske unije, kazao je Čavara.
Ističe da bi se u takvom relaksiranijem ambijentu mogao očekivati rast ekonomskih pokazatelja što je želja svih građana koji u Bosni i Hercegovini žive, kako bi i ostali u njoj i živjeti.
Govoreći o suradnji s ostalim članovima Kolegija Doma, Čavara je kazao da su od imenovanja na te dužnosti imali jako dobar odnos te da su sva pitanja rješavali kroz dogovor, izražavajući nadu da će se tako nastaviti i ubuduće.
Čavara smatra da je došlo vrijeme da se odustane od stalnog optuživanja jedni drugih da su izdajnici bez obzira šta uradili jer to nije atmosfera u kojoj se može očekivati napredak, zbog čega je i pozvao kolege koji to čine, da zajednički rade na temelju kompromisa koji ne znače ispunjenje maksimalističkih zahtjeva jedne strane. Ističe da se o zahtjevima ne bi trebalo govoriti u javnosti prije sastanka zainteresiranih strana kako bi se stvorila bolja pozicija za pregovore, dodajući da je potrebno biti mnogo umjereniji i u izražavanju jer oni kao političari moraju spustiti tenzije što će stvoriti mnogo veći prostor za dogovore.
Kaže da je već na prvoj sjednici kojom je predsjedavao imao situaciju da je dio zastupnika, protivno Poslovniku i dnevnom redu, pokušao promovirati političke ciljeve jer nekima, tvrdi Čavara, nije cilj da sjednica teče u kontinuitetu.
Ističe da je prošli put spriječio da se zastupnici bave politikanstvom tokom rasprave o točkama koje za to nisu predviđene, posebno u slučaju rasprave o dnevnom redu jer Poslovnik kaže da se poslanik može javiti za riječ i tražiti skidanje s dnevnog reda neobavezne točke ili predložiti novu uz materijale.
Ako dopustimo da se otvori politička debata, nevezano za dnevni red, imat ćemo parlaonicu u parlamentu. Gubit ćemo vrijeme, trošiti uzalud novac poreznih obveznika i to neću dopustiti. I meni je drago što su kolege to shvatile, kazao je Čavara.
S druge strane, kada se na hitnoj sjednici raspravljao o imenovanju ministra, dozvolio je političku raspravu jer je u pitanju imenovanje na političku poziciju i svi zastupnici su govorili ne samo o tom imenovanju, nego i o političkim stavovima i odnosima.
Tokom rasprave o zakonima na prethodnoj sjednici Doma, neki zastupnici su tvrdili da je koalicijska većina predložila zakone koji nisu u potpunosti usklađeni sa zahtjevima EU, ali Čavara kaže da postoji Direkcija za europske integracije BiH koja svaki put provjerava da li su neki propisi usklađeni s pravnom stečevinom Europske unije.
Za primjer je naveo Zakon o slobodi pristupa informacijama jer je bilo sporno uvođenje drugostepenog žalbenog vijeća pri Vijeću ministara. Dilema je bila da li taj posao dodijeliti Instituciji ombdusmana koja po zakonu ne donosi obavezujuća rješenja, a sada je bilo potrebno uvesti organ koji će donositi obavezujuća rješenja.
Određeni zastupnici su tvrdili da to nije u skladu s europskim standardima, ali ministar pravde Davor Bunoza (HDZ) je kazao da rješenje kakvo je predloženo u zakonu, postoji u zakonodavstvu osam zemalja članica Europske unije. Također, tu su i neka rješenja koja nisu primjenjiva na sistem u BiH koji propisuje drugostupanjski upravni postupak, jer tek nakon njega stranka koja nije zadovoljna dobijenim rješenjima u prethodnom postupku može pokrenuti upravni spor.
Ako neko tvrdi da nešto nije usklađeno potrebno je da navede paragraf koji nije usklađen, a ne općenito govoriti i etiketirati nego jasno pojasniti na šta se odnosi tvrdnja da nešto nije usklađeno s EU standardima, naveo je Čavara.
Osvrnuo se i na trenutnu političku situaciju u BiH, kazavši da je ona vrlo složena, puna izazova koji mogu dovesti do različitih razmišljanja i rješenja koja opet naprave sukobe u parlamentarnoj većini, a uz to previše se opterećuje javno mnijenje događajima koje su BiH podijelili ratnim događajima.
To treba prepustiti institucijama koje se tim pitanjima trebaju baviti – tužilaštvima, sudovima, udruženjima, Međunarodnom sudu – a mi se trebamo okrenuti budućnosti i razgovarati na koji način ćemo sada raditi i dogovarati ono što je prihvatljivo svima, stav je Čavare.
Ponovio je da o pitanju europskih integracija nema podjele unutar bosanskohercegovačkog društva niti između politika. Može se govoriti o nekim rješenjima koja su najbolja, ali je važno pronaći ta rješenja s međunarodnim partnerima.
Time ćemo stvoriti ambijent za napredak u stvaranju pravne države, pružanju sigurnosti svakom stanovniku BiH i osiguranju temeljnih prava propisanih Ustavom, prava konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina, podvukao je Čavara.
Izrazio je nadu da će se svi na to fokusirati bez obzira kako neko promatra probleme Europske unije ili probleme unutar BiH poput različitih stajališta o pitanju članstva u NATO savezu, jer vrijeme se mijenja.
Mislim da trebamo pojačati rad na europskom putu za šta imamo potpuni konsenzus, a isto tako i integracijama u NATO savezu jer druge alternative nemamo. Na takav način ćemo stvarati ambijent za ugodan život u Bosni i Hercegovini, zaključio je u intervjuu za Fenu predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara.
Potpuno bizarno!
Da. L.
Podsjetimo zbog čega je Čavara na ‘crnoj listi’
-Marinko Čavara, predsjednik FBiH, odgovoran je za predlaganje sudaca za Ustavni sud FBiH. Od 2019. godine, Čavara odbija da predloži suce s liste kandidata koje je dostavilo Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće radi popune upražnjenih mjesta u sudu. Odbijajući da provede proces predlaganja sudaca, Čavara blokira funkcioniranje Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa (VNI) suda, tijela koje se sastoji od određenog broja i podrazumijeva određeni sastav sudaca Ustavnog suda FBiH, a koje je 2002. godine formirano u skladu sa amandmanima na Ustav FBiH od strane visokog predstavnika za BiH. Vijeće za zaštitu VNI razmatra ključna pitanja koja predlažu delegati u Domu naroda FBiH. Vijeće je ključno za ustavno funkcionisanje FBiH, a njegovo postojanje neophodno je radi demokratskog funkcionisanja FBiH. Svojim nedjelovanjem, Čavara je ugrozio funkcioniranje Vijeća za zaštitu VNI radi promicanja vlastitih interesa i političkih interesa svoje stranke.
Čavara je uvršten na listu zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća, kršenja ili djelovanja koja predstavljaju opstrukciju ili prijete provedbi bilo kojeg regionalnog sigurnosnog, mirovnog sporazuma ili sporazuma o saradnji ili o obostranom priznanju, okvirnog sporazuma ili mehanizma koji se odnosi na Zapadni Balkan, uključujući Prespanski sporazum iz 2018, Ohridski okvirni sporazum iz 2001, Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN 1244, Daytonski sporazum, Zaključke Konferencije Vijeća za provedbu mira održane u Londonu u decembru 1995, uključujući odluke ili zaključke visokog predstavnika, Vijeća za implementaciju mira ili njegovog Upravnog odbora ili Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju ili, kada je riječ o bivšoj Jugoslaviji, Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
Pored ovoga, Čavara je stavljen na listu zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu.
