Piše: V.S.Herceg
Ne stišavaju se reakcije i pisanja medija oko proslave Dana državnosti Mađarske – točnije imena državnika i političara koje je mađarski premijer Viktor Orban ugostio u Budimpešti.
Kako se čini, Mađarska članica EU-a, pod vodstvom Viktora Orbana sve se više okreće Istočnim zemljama, dok u EU “ubire” sve više kritika.
Mediji pišu o obnovi “pšeničnog sporazuma” iz kojeg je Rusija samoinicijativno izašla još u srpnju ostavljajući mogućnost ponovnog aktiviranja kada se “za to ukažu okolnosti”. Svaki od sudionika svečanosti imali su svoje interese, kao, uostalom i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i njen stranački šef i predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik koji su tražili financijsku podršku ta RS.
Entitet koji je pritisnut “tihim” zapadnim sankcijama nakon niza političkih inicijativa i postupaka predsjednika Dodika protiv kojeg je i Tužiteljstvo BiH podiglo optužnicu zbog neprihvaćanja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. Ali, kako se čini, u RS se vraćaju s tankim rezultatom – puno razumijevanja, ali malo obećanog ‘keša’.
RS-u je potrebno puno više kako bi premostila financijski gubitak od niza projekata koje EU provodi u BiH, a gdje je ovaj entitet izgubio značajan novaca. Također i Njemačka koja je bila ulagač i financijer brojnih razvojnih projekata objavila je da iste obustavlja.
Sporazum o žitu
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, katarski emir Tamim bin Hamad Al Thani i šef ruske regije Tatarstan Rustam Minnihanov stigli su u Budimpeštu kod Viktora Orbána kako bi sudjelovali na obilježavanju mađarskog Dana državnosti. Naravno, kao i “srpska trojka”, predsjednik Srboje Aleksandar Vučić, Milorad Dodik i Željka Cvijanović.
Njemački Bild, prenoseći informacije svojih izvora, piše kako je na pomolu novi sporazum o izvozu ili prijevozu žita. Neki čak, s obzirom na sastav, ovaj “Orbánov piknik” nazivaju i “skupom Putinovih groupieja”. Mađarska je jedina zemlje u EU koja se može smatrati nekakvim saveznikom ili partnerom Rusije, premda je prihvatila sve pakete sankcija, dok je Turska, iako članica NATO-a, to odbila i održava veze s Moskvom, iako i Ukrajinu opskrbljuje oružjem, a nedavno su pustili kućama i pripadnike bojne Azov koji su bili u Turskoj, prenosi pisanje medija i hrvatski Jutarnji list.
Naime, veliku pozornost izazvale su najave tog trilateralnog žitnog sporazuma – Rusije, Turske i Katara. Doduše, iznenađuje relativno niska razina ruskog predstavništva (iako ga je Orbán primio po najvišim državničkim standardima) za jedan tako važan sporazum, bez obzira na snagu i jačinu Tatarstana.
Minnihanov ipak ne ulazi u prvi Putinov krug, ali uspješnost ovakvog puta može mu otvoriti i jake kremaljske perspektive, a ako ne uspije, ipak je on “političar drugog ešalona”.
Rusija se zalaže da tim sporazumom dobije mogućnost da prodaje, odnosno izvozi svoje žitarice te se, barem u sferi poljoprivrede, ublaži ili se izbavi od sankcija (Moskva traži i da se njenoj Agrarnoj banci omogući ponovni “ulazak” u sustav Swift).
U najavi Erdoğanova dolaska, proerdoganovske novine Yeni Şafak ne navode da se priprema takav sporazum, ali ističu kako će biti “određene rute brodova, kako ne bi došlo do eskalacije u Crnom moru”, a Ankara sve čini da “reanimira dosadašnji crnomorski pšenični sporazum”. Turska agencija Anadolu izvijestila je 17. kolovoza, pozivajući se na izvore u turskom ministarstvu obrane, da vlasti te zemlje “ulažu napore za obnovu crnomorskog pšeničnog sporazuma ili nove rute izvoza”.
“Radimo na alternativnim pravcima. No, problem je kako trgovački brodovi mogu sigurno doći do Bospora dok Rusi gađaju ukrajinske luke i prijete zaustavljanjem i pregledavanjem svih trgovačkih borova, jer žele provjetriti prevoze li oružje. Što se tiče Turske, nema problema s prolaskom brodova kroz turske tjesnace, javlja agencija Anadolija.
Yeni Şafak, pak, navodi da će turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan razgovarati o tome sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovom i ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrijem Kulebom. Ti će se razgovori održati prije sastanka Vladimira Putina i Recepa Tayyipa Erdoğana zakazanog za zadnji dan kolovoza.
Ankara, prema navodima Bilda, u slučaju tog novog pšeničnog sporazuma, traži od Rusa i garancije za nesmetani izvoz ukrajinskog žita jer, podsjetimo, Rusija već više od mjesec dana raketira ukrajinske crnomorske i dunavske luke.
Dodik: „Mađari izuzev razumijevanja ne mogu puno učiniti“
Iako je vjerojatno otišao s visokim očekivanjima, ali i kako bi poslao dokaz da RS nije pod izolacijom, predsjednik tog entiteta Dodik i sam je dao do znanja značajnu razočaranost.
Naime, a kako je prenijela HINA, Dodik je za RTRS kazao kako je Orban pokazao razumijevanje za stajališta vlasti u RS, posebice u odnosu prema visokom predstavniku Christianu Schmidtu čiji mandat osporavaju, ali je naznačio kako od Budimpešte ne treba očekivati posebnu pomoć jer je Orban usamljen u konfrontiranju sa zapadnim državama.
“Oni (Mađari) objektivno tu osim razumijevanja ne mogu puno što učiniti. To je stvar o kojoj se nije njih ni pitalo, niti oni mogu nešto učiniti ali je vrlo važno da znaju o čemu se radi”, priznao je Dodik.
Još jednom se potužio kako Schmidt nameće odluke i zakone po kojima “legitimo izabranog predsjednika može strpati u zatvor” a zatvorska kazna do pet godina Dodiku prijeti bude li osuđen po optužnici koja ga tereti za neprovođenja odluka visokog predstavnika što je postalo kaznenim djelom u BiH od 1. srpnja. Mađarska se strana nakon sastanka Orbana s Dodikom i Cvijanović očitovala tek objavom ministra vanjskih poslova Petera Szijjarta koji je poručio kako se Budimpešta i dalje načelno protivi svim sankcijama.
“Pošto se Mađarska nalazi u neposrednoj blizini zapadnog Balkana posebice smo zainteresirani za sigurnost mir i razvoj područja. Ništa od ovoga nije moguće bez stabilnosti BiH, zato podržavamo razvoj BiH u okviru odgovorne susjedske politike”, napisao je Szijjarto.
RS već osjeća posljedice “tihih sankcija”
Dodik se nije imao čime posebice pohvaliti ni nakon susreta s ostalim političarima osim što je odjednom pokazao spremnost podržati povezivanje plinske mreže BiH s onom koja doprema plin u Europu iz Azerbejdžana, a do sada je inzistirao na tome da je za RS prihvatljiv samo plin iz Rusije.
I Dodik i Cvijanović su pod dvostrukim sankcijama, i SAD-a i Velike Britanije, a pod sankcijama su i brojni drugi visoki dužnosnici RS-a.
Međutim, zbog “tihih sankcija RS već trpi – ministrica financija tog entiteta Zora Vidović priznala je kako imaju sve više problema zbog politike tihih sancija koju provodi Zapad.
“Visoki predstavnik poziva da investitori ne dolaze jer državna imovina navodno nije naša imovina pa nemamo čime garantirati, a u nekim se veleposlanstvima preisiptuju banke koje nas finaciraju. To su sve otežavajuće okolnosti za RS”, kazala je Vidović prošlog tjedna, prenosi HINA riječi entitetske ministrice.
Potom se navodi kako je Mađarska za sada RS-u ponudila skromnu potporu od 30 milijuna eura kroz kredit za poljoprivredu i to “u naturi” odnosno kroz strojeve, Azerbejdžan i Turska nisu ponudili ništa konkretno pa je Dodik najavio kako će se okrenuti Tatarstanu. Sa Minihanovim planira potpisati sporazum o suradnji u listopadu kada namjerava ponovo putovati u Moskvu, a zauzvrat obećava nastavak protivljenja RS-a uvođnju sankcija Rusiji.
“RS će ostati uporna u sprječavanju uvođenja sankcija BiH Ruskoj Federaciji jer su Rusija i njeni narodi naši prijatelji”, poručio je Dodik u izjavi iz Budimpešte.
“Bosanski Srbi” kod Orbana privilegirani u odnosu na ostala dva naroda
“Odnosi između Mađarske i BiH i Republike bosanskih Srba ostaju izvrsni i činimo sve da povećamo suradnju, a to se ogleda i u projektima koje smo već započeli”, prenose Orbanovu izjavu.
Mađarski premijer sastao se i s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a mediji prenose kako se Orban sastao “sa svojim starim prijateljima, srpskim liderima iz Srbije i BiH”.
Ali, mađarski portal Telex piše da je “pikantnosti ove situacije u tome što je Orban zaista u dobrim odnosima sa srpskim liderom i ponosan što između dvije zemlje postoji dobar odnos kakav odavno nije viđen, a također zasluženo pomaže bosanskim Srbima i to na privilegiran način u odnosu na druge narode u BiH, dok je odnos Vučića i Dodika koji je pod optužbom tužiteljstva BiH, sada hladniji”.
Telex također piše: “Izuzev toga, tradicionalno proruski orijentirani srpski političari također dovode do nezgodnih diplomatskih situacija. Orban se, primjerice, zaista susreće s dvojicom spomenutih lidera, ali mu je vjerojatno i neugodno kada Dodik nagrađuje Vladimira Putina najvišom nagradom nakon izbijanja rata ili kada se Dodikovi govori na zajedničkim događajima pretvaraju u oduševljene pohvale Rusiji”.
Navodi se i znakovita izjava bivšeg kandidata za premijera Pétera Márki-Zay.
“Vidimo da čelnici naše države slave s čelnicima Turske, Azerbejdžana, Kirgistana, Uzbekistana, Turkmenistana, Srbije, Bosne i Hercegovine. Točno 20. kolovoza, baš na dan kada je Sv. Ištvan izabrao Zapad, a ne Istok”, riječi su koje dovoljno govore o kritici prema Orbanu iz Mađarske.
