Piše: Dragan Bradvica
Novi tjedan nova najava Vijeća ministara Bosne i Hercegovine kako će se razmatrati Nacrt zakona o sudovima BiH i novo povlačenje te točke dnevnog reda.
Upravo ovom rečenicom bi se u najkraćem moglo opisati što se događa na državnoj razini vlasti kada govorimo o reformskim zakonima. Naravno, zbog načina na koji funkcionira državna koalicija treba biti jako oprezan kada se neki zakoni nazivaju reformskim jer smo vidjeli koliko su raznoraznim amandmanima unakaženi do sada usvojeni zakoni koji su nam bili među prioritetima na europskom putu.
Jedan od glavnih prioriteta jeste zakon o sudovima BiH, ali dogovora još uvijek nema jer predsjednik Republike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik ima svoje zahtjeve. Ukoliko sudimo prema dosadašnjem ponašanju sarajevske ‘trojke’ (SDP, NiP, NS) na kraju će se u zakonu i završiti sve ono što Dodik traži, a u takvom razvoju događaja takav zakon zasigurno neće biti reformski.
Dodikov ultimatum
Uz to, čini se kako vlasti iz RS-a u praksi provode ono što su i najavili – nema usvajanje niti jednog zakona sve dok se na Vijeću ministara BiH ne nađe novi zakon o Ustavom sudu BiH.
– Na moj zahtjev sa dnevnog reda sjednice Vijeća ministara BiH povučen je zakon o sudovima u BiH. U skladu sa stavom institucija RS, nijedan zakon neće biti razmatran u Vijeću ministara BiH bez definiranja zakona o Ustavnom sudu BiH, poručio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.
I to ne bilo kakav zakon, nego onakav kakav odgovara Miloradu Dodiku, a što znači kraj mandata stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH, odlučivanje na način da u svakoj odluci mora biti barem jedan glas sudaca koji dolaze iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda.
Istina jeste kako ‘trojka’ tvrdi kako na to nikada neće pristati, ali znajući kako su za ostanak u foteljama do sada bili spremni na apsolutno sve, i u ovoj situaciji treba biti jako oprezan prema onome što dolazi iz tih stranaka.
Ukoliko ‘trojka’ ne pristane isporučiti još jedan poklon Dodiku, a ovaj ostane pri stavu kako se ništa na državnoj razini neće donositi prije zakona o Ustavnom sudu BiH jasno je kako ulazimo u još jednu blokadu.
Reakcija Forte i Konakovića
– Ne podržavam stav i dizanje tenzija. Iz Direkcije za europske integracije kažu da je ovo najveći iskorak u posljednjih pet godina. Mi ćemo nastaviti raditi na tome. Radi se normalno, u skladu sa političkim dogovorom koji se napravi. I nešto ide kad se dogovori. Danas je sjednicama imala tehnički karakter i dobro je da se radi. Ove važnije stvari možda čekaju neki dogovor. Ako se ne nastavi, mislim da nerad ne koristi nikome, rekao je Edin Forto, ministar prometa i veza i predsjednik Naše stranke.
Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i čelnik NiP-a, kazao je kako bi želio podsjetiti Košarca i Dodika da postoji potpisan sporazum na državnoj razini.
– Imamo potpisan sporazum u kojem stoji da će zakon o sudovima biti usvojen ili će na kraju izigrati to. Očekuje se od nas da tijekom ovog dijela ispunjavanja naših obaveza ispunimo zakon o sudovima i sukobu interesa i imenujemo koordinatora IPA fondova, naveo je on.
Kazao je da zakon o sudovima ima i drugu dimenziju, a ta je da još nije sve dogovoreno.
– Sjedište suda nam je važno, složili smo se da bude u RS, ali zašto to mora biti u Banjoj Luci? Zašto bi iz Istočnog Sarajeva vozili zatvorenike u Banju Luku. Oko toga nemamo suglasnost. Mi mislimo kako se pitanje nadležnosti moraju precizno definirati. Važno je da se nadležnosti ne spuste ispod ove razine na kojem je sada, naglasio je Konaković.
Govoreći o zahtjevu iz RS po pitanju Ustavnog suda BiH, Konaković je rekao da uvjetovanja ne mogu proći.
– Je li Dodik pristaje da bude većina Bošnjaka kao što ih živi u BiH. Ukoliko se slaže evo hajmo odmah usvojiti. Je li misli netko da on može mene natjerati ili ja njega, upitao je Konaković.
Bunoza: Postoje sitne stvari koje nastojimo usuglasiti
Ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ BiH) rekao je da se na zakonu o sudovima radi 12 godina.
– Smatram da postoje sitne stvari koje nastojimo usuglasiti, od definicija do naziva i sjedišta. Sitnice su to jer nije važno kako će se zvati. Važno je kako imamo drugostupanjski sud, neovisno tijelo koje će u potpunosti biti odvojeno od prvostupanjskog. Ono što je sporno jeste sjedište. Zašto Istočno Sarajevo? Jer je to stav Venecijanskog povjerenstva, zbog troškova, da to bude što bliže Tužiteljstvu i zatvoru, istakao je Bunoza.
Habora na čelu DEI-ja, Čiča v.d. ravnatelja Agencije za antidoping kontrolu BiH
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Agencije za državnu službu BiH, imenovalo je Elviru Habotu za ravnateljicu Direkcije za europske integracije (DEI) BiH, na mandat od pet godina, počevši od 3. listopada2023. godine. Istodobno, doneseno je Rješenje o razrješenju dosadašnjeg ravnatelja DEI-ja BiH Edina Dilberovića, koje stupa na snagu 2. listopada 2023.
Vijeće ministara BiH razriješilo je Miju Krešića funkcije vršitelja dužnosti ravnatelja Agencije za antidoping kontrolu BiH, na osobni zahtjev. Rješenje o razrješenju stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od dana objave u Službenom glasniku BiH.
Istodobno, na funkciju vršitelja dužnosti ravnatelja Agencije za antidoping kontrolu BiH imenovan je Nikola Čiča, do okončanja natječajne procedure, a najviše na razdoblje od tri mjeseca
