BIH DNEVNI IZBOR UREDNIKA Posao

Dok razvijeni Zapad ‘mami’ ono malo radne snage što je ostalo u BiH, mi se okrećemo radnoj snazi iz egzotičnih država Azije i Afrike

Njemačka omogućava da se do posla u toj zemlji dođe na izuzetno lak način

Piše: Dragan Bradvica

[email protected]

Bosna i Hercegovina trenutno ima tek oko dva milijuna stanovnika. Ono što su samo do jučer gurali pod tepih danas priznaju i vodeći bh. političari, ali ne nude nikakvo rješenje.

Niti ima izgleda za novi popis stanovništva kako bi napokon utvrdili pravo stanje na terenu, niti ima ikakvih naznaka reformskih procesa koji bi barem zaustavili negativne trendove koji traju već desetak godina.

Masovni odlasci i negativni prirodni priraštaj za to vrijeme i dalje su prisutni, a situacija u Europi samo može doprinijeti da se takvo stanje nastavi i u budućnosti. Ne bude li nekih tektonskih geopolitičkih poremećaja najrazvijenijim europskim ekonomijama će nedostajati milijuni radnika koje će opet pokušati nadomjestiti onima sa zapadnog Balkana. A sada uz itekako olakšana uvjete dolaska, koji su samo do jučer bili nezamislivi.

U tom slučaju će ono malo biznisa što će ostati u našoj zemlji trebati radnu snagu iz inozemstva, a ukoliko će to u godinama koje dolaze intenzivira moglo bi izazvati i političke posljedice u državi u kojoj se ionako sve svodi na prebrajanje krvnih zrnaca i koliko kojeg naroda ima.

Tko će raditi u BiH?

Primjerice, ovih dana dolazi informacija kako je Ministarstvo civilnih poslova BiH pripremilo odluku s kojom se u narednoj godini odobrava zapošljavanje 6.037 stranaca u BiH.  S obzirom na to da je u ovoj godini kvota za zapošljavanje stranaca iznosila 3.995, Ministarstvo novom odlukom predlaže da se izda produženje za 2.450 već izdanih dozvola, od čega se na Federaciju odnosi 1.950 radnih dozvola, Republiku Srpsku 400 radnih dozvola i Brčko distrikt BiH 100 radnih dozvola, te da se odobri izdavanje 3.623 novih dozvola za rad strancima u BiH.

Istovremeno se u Njemačkoj događa proces itekako olakšanog dolaska inozemnih radnika što će mnogo na zapadnom Balkanu dočekati s osmjehom na licu i početi pakirati kufere.

Naime, dojučerašnja ograničenja, poput potrebe za posjedovanjem unaprijed dogovorenog posla ili striktnih kriterija za priznavanje kvalifikacija, bila su značajna prepreka odlaska radne snage iz BiH u Njemačku. Upravo zbog toga se krenulo u proces smanjenje birokratskih barijera i fleksibilniji uvjeta koji će olakšati proces migracije. Jednog od njih jeste i uvođenje dvojnog državljanstva u Njemačkoj, zakon koji je stupio na snagu 23. kolovoza.

Ali, Njemačka tu ne staje, nego nastavlja i s drugim olakšicama.

Uvelike olakšano doći do posla u Njemačkoj

Kako piše Forbes BiH cijeli proces će ići u tri faze. U prvoj fazi (studeni 2023. godine) uvodi se uvodi lakši pristup za kvalificirane radnike srednje stručnosti. Posebna pažnja se posvećuje deficitarnim zanimanjima kao što su odgajatelji, medicinske sestre, i tehničari. Također, uvode se novi kriteriji za Plavu kartu EU-a. S Plavom kartom možete odmah odseliti u Njemačku jer nema provjera o tome da li se radi o žiteljima EU-a ili Njemačke, a također neće biti potreban dokaz o poznavanju jezika.

Novo ograničenje zarade je smanjeno na 40 tisuća eura za deficitarna zanimanja i osobe koje su tek počele karijeru, dok je za ostale profesije potrebno nešto manje od 44 tisuće eura. Moći će se ostati do tri godine u Njemačkoj ako je potrebna dodatna kvalifikacija da bi diploma bila priznata. Pri tome će kandidatima biti dozvoljeno da pored rada na kvalifikaciji, rade i do 20 sati tjedno.

Druga faza (ožujak 2024.) usredotočuje se na priznavanje profesionalnih kvalifikacija i radnog iskustva, u cilju ubrzanja procesa imigracije. Olakšava se dolazak radnika sa priznatim stručnim diplomama i minimalno dvogodišnjim radnim iskustvom.

Treća faza (lipanj 2024.) podrazumijeva uvođenje ‘karte prilika’ (Chancenkarte) sa sustavom bodovanja, pruža mogućnost osobama koje traže posao da dođu u Njemačku i traže zaposlenje bez prethodne ponude za posao.

BiH godišnje troši 50 milijuna eura na obrazovanje medicinskih radnika koji nakon toga u značajnom broju odu u inozemstvo

Zapadni Balkan se svrstava među ekonomije koje su najviše pogođene odlaskom kvalificirane ljudi, uz očekivanja da će u narednom desetljeću regija izgubiti oko milijun mladih ljudi. Činjenica da ljudi odlaze iz regije predstavlja samo rizik za raspoloživost radne snage već prijeti i dodatnim pritiskom na mirovinski sustav i sistem zdravstvene zaštite u regiji. Ako se ova predviđanja ostvare, zapadni Balkan bi vrlo brzo mogao postati regija koji stari, što će nas dovesti do stalne potrebe za dodatnim resursima, priopćeno je iz Vijeća za regionalnu suradnju (RCC). Glavna tajnica Vijeća za regionalnu saradnju Majlinda Bregu naglašava kako je ukupan broj radno sposobnog stanovništva na zapadnom Balkanu u zadnjih pet godina umanjen za više od 400 tisuća ljudi.

– Iako su migracijski tokovi u porastu širom svijeta, naša regija prednjači po povećanju i intenzitetu iseljavanja kvalificirane mladih ljudi sa procjenama da će u predstojećim decenijama izgubiti između jedne četvrtine i polovine kvalificiranih i obrazovanih mladih žitelja, kazala je Bregu.  Ona je istakla da se znaju svi faktori koji potiču iseljavanje kvalificiranih mladih ljudi, od visoke stope nezaposlenosti i siromaštva do isključenosti.

– Također znamo faktore koji privlače mlade ljude, kao što su geografska blizina Europske unije, ali i činjenica da neke zemlje članice idu i korak dalje i potiču dolazak  visokokvalificiranih imigranata sa zapadnog Balkana. Želim, međutim, predstaviti ovu priču iz jednog drugog ugla. Koliko nas sve to, naime, košta? Može li se odrediti cijena koštanja odlaska ljudi iz regije? Na neki način, da, može. Troškovi visokog obrazovanja po osobi se u prosjeku kreću od preko 18 tisuća eura u Albaniji do 34 tisuća eura u Srbiji, ustvrdila je Bregu.

U isto vrijeme, naglasila je, BiH, na primjer, godišnje troši više od 50 milijuna eura na obrazovanje medicinskih radnika od kojih je moguće da će neki raditi negdje u inozemtvu.

– Hoće li zapadni Balkan nastaviti sa proizvodnjom besplatne radne snage za druge ili ćemo napraviti okruženje u kojem će naša omladina  željeti ostati? Šta mladi misle o svemu tome? U okviru ovogodišnjeg izdanja istraživanja Balkan Barometar pitali smo mlade ljude o prioritetnim oblastima kojima, po njihovom mišljenju, vlasti trebaju posvetiti više pažnje. Mogućnost zapošljavanja je istaklo 47 posto mladih ljudi, 38 posto je spomenulo obrazovanje a 26 posto je navelo sigurnost kao glavni prioritet. Istraživanje je pokazalo i da 70,6 posto ispitanika dobi između 18 i 25 godina razmatra da živi i radi u inostranstvu, istaknula je Bregu.

VEZANO

Značajan rast nezaposlenosti u trećem tromjesečju ove godine

urednik

Stopa neaktivnosti u BiH čak 52,5 posto

urednik