Zahtjeve Međunarodnog monetarnog fonda (MFF) treba poštivati bez ikakve dileme i bezodvlačno, jer su ekspertski i vrijednosno korektni, naveo je za Bloombergadria Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevo School of Science and Technology (SSST) i redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
-Posljedice neprovođenja zahtjeva vodi učvršćivanju mizerne trendne stope rasta od dva posto i prikivanju za europsko dno, dodao je.
Domljan smatra da MMF i druga inozemna tijela mogu utjecati da se aktualno stanje i dodatno pogorša, stavljanjem BiH na crne liste, što će neminovno otežati financiranje uvoza i posljedično uvesti BiH u recesiju te u krizu.
-Bh. političari, pateći od novčane iluzije izazvane inflacijom, nisu svjesni koliko je bh. ekonomija ranjiva vanjskim šokovima, eventualno dodatno i amplificiranim zbog negativnih sankcija, kaže Domljan.
MMF traži da vlasti u BiH pojačaju javne investicije i naplatu prihoda, da bolje usmjere socijalnu pomoć, a da ograniče tekuću potrošnju, uključujući i potrošnju na plate u javnom sektoru. Ponovili su zahtjev koji su imali i ranije, a to je da se omogući rast kamatnih stopa.
Negativne realne kamatne stope znače eksploataciju štediša na dobrobit banaka koje prejeftinim trgovačkim materijalom financiraju propala javna i druga poduzeća i spekulativne investitore, tvrdi Domljan. “Time se otima imovina onima koji čine stup ekonomije i potkiva iznimno niska agregatna stopa štednje.”
No, nije rješenje administrirati kamatnim stopama. MMF ispravno kritizira takve aktivnosti u BiH, dodao je.
Jedini način da se kamatne stope održavaju niskima je smanjenje sustavnog rizika i povećanje konkurencije.
-No, političari ne smanjuju sustavni rizik dok je struktura financijskog sustava utemeljena na univerzalnoj trgovačkoj banci ispod razine rigidne komunističke ekonomije, rekao je Domljan.
Izvršni direktori MMF-a su istakli da je nakon oporavka u 2021. godini rast u BiH usporen dok je inflacija, iako u opadanju, i dalje povišena.
Uzimajući u obzir kontinuiran visoki rizik i neizvjesnost u vezi s ekonomskim izgledima, direktori naglašavaju potrebu za odlučnim politikama i reformskim naporima za jačanje makroekonomske stabilnosti i poticanja srednjoročnog rasta.
U tom kontekstu, oni naglašavaju važnost većeg političkog konsenzusa i apeliraju da se kandidatski status za EU iskoristi u svrhu promoviranja neophodnih reformi. “Jačanje provedbe preporuka MMF-a uz podršku putem izgradnje kapaciteta također će biti važno”, naglasili su.
Akcent MMF-a je na upravljanju agregatnom tražnjom umjesto na upravljanju ponudom.
-Treba shvatiti da je BiH slična invalidu bačenom u vodu, koji nema jednu ruku, a druga mu je slomljena na tri mjesta, dodao je Domljan. Ne može isplivati, tj. otkloniti ekonomske neravnoteže jer nema monetarnu politiku, a fiskalna razdrobljena i nekoordinirana. I što s fiskalnom politikom kad je većina javnih rashoda ‘zakovana’ zakonima?
MMF ispravno podvlači neminovnost strukturnih reformi i investicija u infrastrukturu, energiju i digitalizaciju, smatra Domljan.
“No, ne uviđa da je BiH tvornica koja gubi radnike i mušterije i da se jedino produktivnošću ekonomija balvana i betona može prevesti u ekonomiju čipova.”
Neproduktivnost, nekonkurentnost i trgovinski deficiti se ne vide zbog ogromnih inozemnih doznaka, koje primarno potječu od crne i sive ekonomije.
“MMF s pravom ističe da treba slamati neobuhvaćenu ekonomiju i korupciju”, rekao je Domljan.
“U protivnom, nema privatnog sektora, srednje klase i demokracije.”
Prigušivan privatni sektor s potplaćenim radnicima i preplaćen javni sektor šalju loše signale, guše inicijative, rađaju klijentelizam i primitivan populistički nacionalizam.
“Banke kontroliraju 90 posto tržišta, mobilizirale su 29 milijardi KM i od toga trećinu umrtvile”, zaključuje Domljan.
“Stoga bi MMF morao promovirati konkurentnost financijskih tržišta i utemeljenje strateškog investicijskog fonda, koji bi prelio ta sredstva iz banaka, postao im konkurencija i isfinancirao dekarbonizaciju te uvećao nacionalno blagostanje”, objavila je Bloombergadria.
